Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR PUONJRUOK 45

Bed Mamor Lamo Jehova e Hekalune mar Ranyisi

Bed Mamor Lamo Jehova e Hekalune mar Ranyisi

“Lamuru Jalno ma nochueyo polo, gi piny.”​—FWE. 14:7.

WER 93 Guedh Chokruogewa

GIMA SULANI WUOYE a

1. En ang’o ma malaika moro wacho, to mano onego omul ngimawa nade?

 KA MALAIKA moro nyalo wuoyo kodi, be ibiro chikone iti? E kindewagi, nitie malaika moro ma goyo milome “ne ogendni duto, gi dhoudi duto, gi dhok duto, kod pinje duto.” Ang’o mowacho? Owacho kama: “Luoruru Nyasaye kendo umiye duong’ . . . , lamuru Jalno ma nochueyo polo, gi piny.” (Fwe. 14:6, 7) Jehova e Nyasaye kende madier ma ji duto onego olam. To mano kaka wamor ni odhialowa gi thuolo makende mar lame e hekalune mar ranyisi!

2. Hekalu mar Jehova mar ranyisi en ang’o? (Ne bende sanduk ma wiye wacho ni, “ Gima Ok En.”)

2 Hekalu mar ranyisi en ang’o, to ere kama wanyalo yudoe weche ma leronwago? Hekaluno ok en ot moro sie. En chenro ma Jehova oketo mar lame e yo moyiego kokalo kuom misango mar Yesu. Jaote Paulo nolero chenrono e barua ma nondiko ne Jokristo ma Jo-Hibrania ma nodak Judea. b

3-4. Ang’o momiyo Paulo nondiko barua ne Jokristo ma Jo-Hibrania ma ne ni Judea, to ere kaka nokonyogi?

3 Ang’o momiyo Paulo nondiko barua ne Jokristo ma Jo-Hibrania ma ne ni Judea? Nenore ni nitie gik moko ariyo ma nomiyo ondikonegi. Mokwongo, nodwaro ni ojiwgi. Thothgi nopon e din mar Jo-Yahudi. Nyalo bedo ni jotend dindegi machon ne jarogi nikech bedo Jokristo. Ang’o momiyo? En nikech Jokristo ne onge hekalu moro sie molichore ma ne gilemoe, ne onge kendo ma niwang’onee Nyasaye misengni, kendo ne onge jodolo ma ne tayo weche mag lamo. Ajara ma kamago ne nyalo nyoso chuny jopuonjre Kristogo kendo dwoko yiegi chien. (Hib. 2:1; 3:12, 14) Moko kuomgi ne nyalo kata mana donjo e tem mar dok e din mar Jo-Yahudi.

4 Mar ariyo, Paulo nonyiso Jokristo ma Jo-Hibraniago ni ne ok gitim kinda ahinya e winjo tiend puonj manyien kata weche matut ma yudore e Wach Nyasaye, ma bende iluongo ni “chiemo motegno.” (Hib. 5:11-14) Nenore ni moko kuomgi ne pod omakore gi Chike Musa. Paulo noleronegi ni misengni ma ne Chik dwaro ne ok nyal golonegi richo chuth. Nikech mano, Chikno ne ‘oseket tenge.’ Omiyo, Paulo nopuonjogi adiera moko matut. Noparo ne Jokristo wetenego “geno maber moloyo,” motenore kuom misango ma Yesu nochiwo ma ne nyalo konyogi ‘sudo machiegni gi Nyasaye.’—Hib. 7:18, 19.

5. Ang’o ma dwarore ni wawinj maler e bug Jo-Hibrania, to nikech ang’o?

5 Paulo nolero ne owetene ma Jo-Hibraniago gimomiyo din margi mar Jokristo ne en din ma ne nie rang’iny ma malo moloyo din mar Jo-Yahudi. Gik ma ne itimo e din mar Jo-Yahudi ne “gin mana tipo mar gik ma biro, to gima sie en Kristo.” (Kol. 2:17) Tipo gimoro ok en gino sie. E yo ma kamano, kit lamo mar din mar Jo-Yahudi ne en mana tipo mar kit lamo ma sie ma ne dhi biro. Dwarore ni wawinj maler chenro ma Jehova oketo ma miyo oweyonwa richowa kendo walame e yo moyiego. We wapim ane “tipo” (kit lamo mar Jo-Yahudi) kod “gima sie” (kit lamo mar Jokristo), kaka olernwa e bug Jo-Hibrania. Timo mano biro konyowa winjo maler tiend hekalu mar ranyisi kod kaka hekaluno mulowa achiel kachiel.

HEMA MAR LAMO

6. Ere kaka Jo-Israel ne tiyoga gi hema mar lamo?

6 Kit lamo mar Jo-Yahudi. Ka ne Paulo ondiko ne Jokristo ma Jo-Hibrania, nowuoyo kuom hema mar lamo ma bende ong’ere kaka tabernakel ma ne Musa ogero e higa mar 1512 Ka Kristo Podi. (Ne chat ma wiye wacho ni “Kit Lamo mar Jo-Yahudi—Kit Lamo mar Jokristo.”) Jo-Israel ne ting’oga hemano sama ne gidar. Ne gitiyo kode kuom higni ma dirom 500 nyaka nochopo kinde ma noger hekalu Jerusalem. (Wuok 25:8, 9; Kwan 9:22) ‘Hema mar romono’ e ma ne Jo-Israel chiwoe misengni ne Nyasaye kendo lame. (Wuok 29:43-46) Kata kamano, hemano nochung’ ne gimoro maduong’ moloyo ma ne dhi ng’ere e kinde Jokristo.

7. Hekalu mar ranyisi nochako betie karang’o?

7 Kit lamo mar Jokristo. Hema mar lamo ne en “tipo mar gik manie polo,” kendo nochung’ ne hekalu maduong’ mar Jehova mar ranyisi. Paulo nowacho ni “hemano en mana ranyisi mar ndalo ma sani.” (Hib. 8:5; 9:9) Omiyo, chop kinde ma koro nondiko ne Jokristo ma Jo-Hibrania, hekalu mar ranyisino ne nitie. Hekalu mar ranyisino nochako betie e higa mar 29. E higano, nobatis Yesu, nowale gi roho maler, kendo nochako tiyo kaka “jadolo maduong’” e hekalu mar ranyisi. cHib. 4:14; Tich 10:37, 38.

JADOLO MADUONG’

8-9. Ka luwore gi Jo-Hibrania 7:23-27, en pogruok mane maduong’ mantie e kind jodolo madongo mag Jo-Israel kod Yesu Kristo Jadolo Maduong’?

8 Kit lamo mar Jo-Yahudi. Jadolo maduong’ ne nigi migawo mar telo ne oganda e lamo e nyim Nyasaye. Harun e ma nobedo jadolo maduong’ mokwongo mar Jo-Israel, kendo Jehova e ma nomiye migawono ka ne owal hema mar lamo. Kata kamano, mana kaka Paulo nolero, “ji mang’eny nyaka ne bed jodolo nikech jadolo ne tho kendo ne chuno ni machielo okaw kare mondo odhi nyime gi tijno.” d (Som Jo-Hibrania 7:23-27.) Bende, nikech jodologo ne gin dhano morem, gin be nyaka ne gichiw misengni mipwodhogo richogi giwegi. Mano en pogruok maduong’ ahinya e kind jodolo madongo mag Jo-Israel kod Yesu Kristo Jadolo Maduong’.

9 Kit lamo mar Jokristo. Yesu Jadolowa Maduong’ “en jatich . . . mar hema madier ma Jehova e ma ne ogero, to ok dhano.” (Hib. 8:1, 2) Paulo nolero ni “nikech Yesu siko nyaka chieng’, onge jo makawo kare e tije mar dolo.” Paulo nomedo ni Yesu en jal “ma onge chilo, jal mopogore gi jo maricho,” kendo ni “en ok ochuno ni ochiw misengni pile ka pile” kaka jodolo madongo mag Jo-Israel ne timo, nikech oonge richo. Koro wane ane pogruok mantie e kind kit lamo mar Jo-Yahudi gi kit lamo mar Jokristo kodok korka kendo mag misengni kod misengni ma nichiwo.

KENDO KOD MISENGNI

10. Misengni ma nigolo e kendo mar misango ne gin tipo mar ang’o?

10 Kit lamo mar Jo-Yahudi. E dho hema mar lamo, ne nitie kendo ma niwang’onee Jehova misengni mag le. (Wuok 27:1, 2; 40:29) Kata kamano, misengnigo ne ok nyal golo ne ji richo chuth. (Hib. 10:1-4) Misengni ma nigolo kinde ka kindego ne gin tipo mar misango ma ne idhi gol dichiel mondo ores dhano e richo chuth.

11. Yesu nochiwo ngimane kaka misango e kendo mane? (Jo-Hibrania 10:5-7, 10)

11 Kit lamo mar Jokristo. Yesu nong’eyo ni Jehova noore e piny kae mondo ochiw ngimane owar oganda dhano. (Mat. 20:28) Omiyo, ka ne obatise, nochiwore mondo otim dwach Jehova. (Joh. 6:38; Gal. 1:4) Yesu nochiwo ngimane kaka misango e kendo mar ranyisi mochung’ ne dwach Nyasaye. Dwach Nyasaye ne en ni Wuode ochiw ngimane makare chuth kaka misango. Yesu nochiwo ngimane “dichiel ma ok bi nwo kendo” mondo jogo ma nyiso yie kuome owenegi richogi chuth. (Som Jo-Hibrania 10:5-7, 10.) Koro, wanon ane gik ma ne nie i hema mar lamo kod gik ma gichung’ne.

KA MALER KOD KA MALER MOLOYO

12. Gin jomage ma noyienegi donjo Ka Maler, to ng’ano kende e ma noyiene donjo Ka Maler Moloyo?

12 Kit lamo mar Jo-Yahudi. I hema mar lamo kod hekalu ma noger bang’e Jerusalem ne chalre achala. Igi nopog diriyo. Ne nitie “Ka Maler” kod “Ka Maler Moloyo,” to nopog diergi gi pasia. (Hib. 9:2-5; Wuok 26:31-33) E i Ka Maler ne nitie gir chungo taya, kendo miwang’oe ubani, kod mesa miketoe makate michiwo e nyim Nyasaye. Jodolo “ma ne owir” kende e ma noyienegi donjo Ka Maler mondo gitim tijegi mag dolo. (Kwan 3:3, 7, 10) E i Ka Maler Moloyo ne nitie sandug singruok momwon gi dhahabu ma ne nyiso ni Jehova ne ni kanyo. (Wuok 25:21, 22) Jadolo maduong’ kende e ma noyiene kalo pasia, modonj Ka Maler Moloyo, to mana dichiel kende e higa e Odiechieng Pwodhruok. (Lawi 16:2, 17) Higa ka higa, nodonjoga kanyo gi remb le mondo opwodhre ne richone owuon kaachiel gi richo oganda. Bang’e, kokalo kuom roho maler, Jehova nonyiso jotichne tiend gik ma ne nie i hema mar lamo.—Hib. 9:6-8. e

13. Ka Maler kod Ka Maler Moloyo ochung’ ne ang’o e kit lamo mar Jokristo?

13 Kit lamo mar Jokristo. Nitie jolup Kristo manok mowal gi roho maler kendo gin gi winjruok makende gi Jehova. Gin ji 144,000 kendo gibiro bedo jodolo e polo kanyachiel gi Yesu. (Fwe. 1:6; 14:1) Ka Maler e i hema mar lamo ochung’ ne chalgi sama gin e piny kae kaka yawuot Nyasaye mowal gi roho. (Rumi 8:15-17) Ka Maler Moloyo ochung’ ne polo owuon kama Jehova odakie. “Pasia” ma nopogo Ka Maler gi Ka Maler Moloyo, ochung’ ne ringre Yesu ma ne en-go e piny ka, ma ne en kaka rageng’ ma mone dhi e polo mondo obed Jadolo Maduong’ e hekalu mar ranyisi. Ka ne Yesu ochiwo ringrene kaka misango ne oganda dhano, noyawo ne Jokristo mowal yo mar dhi e polo. Jokristo mowalgo bende nyaka we ringregi e ka giyud pokgi e polo. (Hib. 10:19, 20; 1 Kor. 15:50) Ka nosechier Yesu, nodonjo Ka Maler Moloyo ka ma Jokristo duto mowal gikone biro riworee kode.

14. Ka luwore gi Jo-Hibrania 9:12, 24-26, ang’o momiyo hekalu mar ranyisi nie rang’iny ma malo ahinya moloyo kit lamo mar Jo-Yahudi?

14 Wanyalo neno maler kaka chenro ma Jehova oketo mar lame kokalo kuom rawar kod migawo ma Yesu nigo kaka Jadolo Maduong’, en chenro manie rang’iny ma malo ahinya moloyo kit lamo mar Jo-Yahudi. Jadolo maduong’ e kinde Jo-Israel ne donjo Ka Maler Moloyo molos gi lwet dhano koting’o remb le mondo ochiw kaka misango. Kata kamano, Yesu to nodonjo e “polo” ma en kama lerie moloyo kuonde duto te mondo ochung’ e nyim Jehova owuon. Ka en kanyo, nochiwo nengo mar ngimane makare chuth e lowa “mondo otiek richo kokalo kuom chiwo ngimane owuon kaka misango.” (Som Jo-Hibrania 9:12, 24-26.) Misango mar Yesu e misango kende ma nyalo golo richo chuth. Mana kaka wadwaro neno, bed ni wan gi geno mar dak e polo kata e piny, waduto wanyalo lamo Jehova e hekalune mar ranyisi.

LARU

15. Gin jomage ma ne tiyo e laru mar hema mar lamo?

15 Kit lamo mar Jo-Yahudi. Hema mar lamo ne nigi laru achiel ma ne en kama lach ma nochiel ma ne jodolo timoega migepegi. Kendo maduong’ mar misango ne nie laru kanyo kaachiel gi besen mar mula moting’o pi ma ne jodolo lwokorego ka pok gitimo migepegi. (Wuok 30:17-20; 40:6-8) Kata kamano, hekalu ma noduog oger bang’e ne nigi laru machielo gi oko kama joma ne ok gin jodolo ne nyalo chung’ie kendo lamoe Nyasaye.

16. Gin jomage ma tiyo ne Jehova e laru ma iye, to gin jomage ma tiyone e laru ma oko?

16 Kit lamo mar Jokristo. Ka pok Jokristo mowal manie piny kae odhi e polo mondo gibed jodolo kanyachiel gi Yesu, gilamo Jehova e laru ma iye e hekalu mar ranyisi. Besen maduong’ ma nigi pi ma ne nie hema mar lamo, paronegi ni gin gi ting’ mar siko ka giler e wang’ Jehova mana kaka Jokristo mamoko bende. To kare ‘oganda mang’ongo’ ma bende tiyo kanyachiel gi owete Kristo mowal, lamo Jehova ka gin kanye e hekalu mar ranyisi? Jaote Johana nonenogi ka “gichung’ e nyim kom-loch,” ma ochung’ ne laru ma oko kama ‘gitiyonee Nyasaye odiechieng’ gotieno e hekalu mare.’ (Fwe. 7:9, 13-15) To mano kaka wamor ni wan gi migawo e chenro ma Jehova oketo mar lame!

MIGAWO MA WAN-GO MAR LAMO JEHOVA

17. Gin misengni mage ma wanyalo chiwo ne Jehova?

17 E kindewagi, Jokristo duto nigi migawo mar chiwo ne Jehova misengni kuom tiyo gi thuologi, tekogi, kod mwandugi e siro weche mag Pinyruodh Nyasaye. Mana kaka jaote Paulo nondiko ne Jokristo ma Jo-Hibrania, kinde duto ‘wanyalo chiwo ne Nyasaye misango mar pak, tiende ni olemo mar dhowa, ma lando nyinge e lela.’ (Hib. 13:15) Wanyalo nyiso ni wakawo mapek migawo mar lamo Jehova kuom chiwone misengni mabeyo mogik.

18. Ka luwore gi Jo-Hibrania 10:22-25, gin ang’o ma ok onego wajwang’, to ang’o monego wasik ka waparo?

18 Som Jo-Hibrania 10:22-25. Ka ne jaote Paulo chiegni tieko ndiko barua ma nooro ne Jo-Hibrania, nowacho weche moko ma ok onego wajwang’. Wechego oriwo wuoyo gi Jehova e lamo, hulo genowa e lela, chokore kanyachiel, kendo jiwruok ‘to moloyo sama waneno ni odiechieng Jehova medo sudo machiegni.’ E weche mogik ogik e bug Fweny, malaika mar Jehova nowacho nyadiriyo niya: “Lam Nyasaye!” (Fwe. 19:10; 22:9) Omiyo, kinde duto wasikuru ka waparo adiera ma wapuonjore e sulani e wi hekalu mar ranyisi, kendo wasik ka wakawo mapek thuolo makende ma wan-go mar lamo Nyasaye!

WER 88 Puonja Yoreni

a Achiel kuom puonj matut manie Wach Nyasaye en hekalu maduong’ mar Jehova mar ranyisi. Hekaluno en ang’o? Sulani biro nono gik miwacho e wi hekaluno e bug Jo-Hibrania. Mad sulani omi ibed mamor gi thuolo ma in-go mar lamo Jehova.

b Mondo ine weche manie bug Jo-Hibrania e yo machuok, ne vidio mar Weche Michakogo Bug Jo-Hibrania e jw.org/luo.

c E Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo, bug Jo-Hibrania kende e ma luongo Yesu ni Jadolo Maduong’.

d Ka luwore gi nonro moro, nyalo bedo ni chop kinde ma noketh hekalu ma ne ni Jerusalem e higa mar 70 Bang’ Kristo, Jo-Israel nosebedo gi jodolo madongo ma dirom 84.

e Mondo ipuonjri tiend gik ma ne jadolo maduong’ timo e Odiechieng Pwodhruok, ne vidio ma wiye wacho ni The Tent e jw.org/en.

g Ne sanduk ma wiye wacho ni, “Kaka Roho Noelo Tiend Hekalu mar Ranyisi” e Ohinga mar Jarito ma Julai 15, 2010, ite mar 22.