Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 45

Iehova Ena Lauma Dubuna ai Tomadiho Karana Ba Laloa Bada

Iehova Ena Lauma Dubuna ai Tomadiho Karana Ba Laloa Bada

“Guba bona tanobada . . . e kara Diravana ba toma henia diho.”—APOK. 14:7.

ANE 20 Emai Hebou Ba Hanamoa

INA STADI ANINA a

1. Aneru ta be dahaka e gwaumu, bona ita be dahaka baita kara?

 BEMA aneru ta ese oi bema hereva henimu, oi be iena hereva boma kamonai, eiava? Hari ina negai, aneru ta na “bese iboudiai, iduhu iboudiai, gado iboudiai, [bona] tano iboudiai” e hereva henidiamu. Ia be dahaka e gwaumu? Ia na e gwaumu, “Dirava garina ba gari, ia mo ba imodaia, . . . guba bona tanobada . . . e kara Diravana ba toma henia diho.” (Apok. 14:​6, 7) Iehova na Dirava momokanina dainai taunimanima iboudiai ese ia bae tomadiho henia na namo. Ta moalemu badina ia ese dala e kehoa iena lauma dubu badana ai ia baita tomadiho henia.

2. Iehova ena lauma dubuna anina be dahaka? (Ina maua ba itaia, “ Lauma Dubuna Na Dia”)

2 Lauma dubuna anina be dahaka, bona edeseni ai anina baita dibaiamu? Lauma dubuna na dia dubu korikorina ta. Una na Iehova ese Iesu ena mauri idavalaina boubouna amo e abia daemu tomadiho dalana. Aposetolo Paulo ese Iudea ai e nohova Heberu Kristen taudia e tore henidia revarevana ai una tomadiho dalana e herevalaia. b

3-4. Dahaka dainai Paulo ese Iudea ai e nohova Heberu Kristen taudia e tore henidia, bona ede e durudia toma?

3 Dahaka dainai Paulo ese Iudea ai e nohova Heberu Kristen taudia e tore henidia? Badi rua daidiai. Ginigunana na, e ura baine hagoadadia. Guna idia momo na Iuda tomadihona e badinaiava. To gabeai idia na Kristen taudia ai ela neganai, reana Iuda tomadiho igunalaina taudia ese e kirikirilaidiava. Dahaka dainai? Badina Kristen taudia na asi edia dubu, asie edia boubou patana, bona asi edia hahelaḡa taudia. Una ese Keriso ena hahediba taudia edia abidadama na bema hamanokaia diba. (Heb. 2:1; 3:​12, 14) Reana idia haida na e urava Iuda tomadihona bae lou henia.

4 Badi iharuana be, Paulo na e ura unu Heberu Kristen taudia baine hadibadia idia na asie ḡaukara goadava Dirava ena Hereva “aniani korikoridia”—hahediba hereva matamatadia bona dobudia—bae lalopararalai. (Heb. 5:​11-14) Idia haida na dounu Mose ena Taravatu e badinaiava. To, Paulo ese e hahedinaraia, una Taravatu ai e gwaurai boubou ḡaudia ese kara dika na basie kokia vaitani dainai, una Taravatu na e “heabi oho.” Una dainai Paulo ese hereva momokani dobudia haida na unu Heberu Kristen taudia e hadibalaidia. E hamaorodia idia na mai edia “helaro matamatana bona namo-hereana,” badina Iesu ena boubou ḡauna dainai idia na Dirava bae ‘raka henia kahi’ diba.—Heb. 7:​18, 19.

5. Heberu bukana ai dahaka baita lalopararalaia be namo, bona dahaka dainai?

5 Paulo ese Heberu tadikakadia e hamaorodia dahaka dainai Kristen tomadihona ese Iuda tomadihona e hereaia. Iuda tomadihona ai e karava ḡaudia na “gabeai bae vara ḡaudia laulaudia mo, a anina korikori be Keriso ena.” (Kol. 2:17) Nega haida ita na mai anina bada ḡauna ta baita hahedinaraia totona, laulau herevadia ta ḡaukaralaimu. Una heḡereḡerena, idaunegai Iuda taudia ese Dirava e tomadiho heniava dalana na gabeai baine vara tomadiho dalana hereadaena e laulaulaia. Namona na Iehova ese eda dika e gwautao dalana baita lalopararalaia, unu amo ia ese e abia daemu dalana ai baita tomadiho henia diba. Mani Heberu bukana ai, Iuda tomadiho dalana bona Kristen tomadiho dalana aita haheḡereḡeredia. Unu amo lauma dubuna anina bona ita be durudamu dalana baita lalopararalaia.

KALAGA HELAḠANA

6. Kalaga helaḡana be ede e ḡaukaralaia tomava?

6 Idaunegai Iuda tomadiho dalana. Paulo na Mose ese laḡani 1512 B.C.E. ai e haginia kalaga helaḡana e herevalaia. (Maua ladana “Idaunegai Iuda Tomadiho Dalana—Kristen Tomadiho Dalana” ba itaia.) Una kalaga helaḡana na palai rumana heḡereḡerena, Israel taudia na ma gabu ta e laova neganai e kokiava bona e huaiava. Idia ese una kalaga na kahirakahira laḡani 500 bamona e ḡaukaralaia, ela bona Ierusalem ai dubu korikorina e haginia. (Eso. 25:​8, 9; Num. 9:22) Una “hebou kalagana” ai Israel taudia ese Dirava enai edia boubou ḡaudia e heniva bona ia e tomadiho heniava. (Eso. 29:​43-46) To, una kalaga helaḡana na Kristen taudia ese bae badinaia tomadiho dalana namona e laulaulaia.

7. Lauma dubuna be edena nega ai e matama?

7 Kristen tomadiho dalana. Israel edia negai kalaga helaḡana na “guba ai e karamu ḡaukarana . . . laulauna mo,” una ese Iehova ena lauma dubu badana e laulaulaia. Paulo na e gwa, una “palai ruma [eiava, kalaga helaḡana] na hari e varamu ḡaudia e laulaulai.” (Heb. 8:5; 9:9; NWT) Paulo ese Heberu taudia e tore henidia neganai, una lauma dubuna na laḡani 29 C.E. ai vada e matama. Una laḡani ai, Iesu e bapatiso neganai Dirava ese lauma helaḡa amo e horoa, bona Iehova ena lauma dubuna ai “hahelaḡa tauna badana” ena ḡaukara e hamatamaia. cHeb. 4:14; Apos. 10:​37, 38.

HAHELAḠA TAUNA BADANA

8-9. Heberu 7:​23-27 heḡereḡerena, Israel edia hahelaḡa taudia badadia bona Iesu Keriso edia idau be dahaka?

8 Idaunegai Iuda tomadiho dalana. Hahelaḡa tauna badana ena ḡaukara na taunimanima totodia Dirava vairanai boubou ḡaudia baine heni. Mose ena negai kalaga helaḡana e hahelaḡaia neganai, Iehova ese Aaron e abia hidi, Israel edia hahelaḡa tauna badana ginigunana ai ela. To, Paulo na e gwa, “unu hahelaḡa taudia na hutuma, badina be mase ese e butudia taova, edia dagi ai basie noho hanaihanai.” d (Heberu 7:​23-27 ba duahidia.) Bona unu hahelaḡa taudia badadia na dia ḡoḡoevadae dainai, boubou ḡaudia bae heni edia dika bae hegwautao totona. Una dainai ta dibamu Israel edia hahelaḡa taudia badadia bona Hahelaḡa Tauna Badana hereadaena, Iesu Keriso, na i’idau.

9 Kristen tomadiho dalana. Iesu Keriso na eda Hahelaḡa Tauna Badana dainai, ia na “ḡuriḡuri kalagana korikori ireḡudia tauna” una kalaga na “taunimanima ese asie taruhaia, a [Iehova] ese e taruhaia.” (Heb. 8:​1, 2) Paulo na e gwa, “hahelaḡa tauna [Iesu] na e noho hanaihanaimu, asi ibolona.” Bona ma e gwa, Iesu na “asi ena dika, asi bebeka-bebekana, asi ahuna kara dika taudia ediai,” bona ia na dia Israel hahelaḡa taudia badadia heḡereḡeredia, idia be sibodia edia dika daidiai “daba iboudiai boubou ḡaudia e hahelaḡadiava.” Hari, ita ese Iuda tomadihona ai boubou patadia bona boubou ḡaudia bona Kristen tomadihona ai unu anidia be dahaka baita herevalaimu.

BOUBOU PATADIA BONA BOUBOU ḠAUDIA

10. Kopa boubou patana ai e bouboulaiva ḡaudia ese dahaka e laulaulaia?

10 Idaunegai Iuda tomadiho dalana. Kalaga helaḡana raka vareaina ai na kopa amo e karaia boubou patana ta, bona unuseniai Iehova enai animal e bouboulaiva. (Eso. 27:​1, 2; 40:29) To, unu boubou ḡaudia ese taunimanima edia dika na se gwaudiatao vaitaniva. (Heb. 10:​1-4) Una kalaga helaḡana ai animal e bouboulai loulouva karana ese taunimanima edia dika baine gwaudia tao vaitani boubouna e laulaulaia.

11. Iesu be edena boubou patana ai ena mauri e bouboulaia? (Heberu 10:​5-7, 10)

11 Kristen tomadiho dalana. Iesu na dibana Iehova ese tanobada ai e siaia badina na ena mauri na boubou ḡauna bamona baine heni, taunimanima baine hamauridia helaoreana. (Mat. 20:28) Una dainai, Iesu e bapatiso neganai, ia na sibona e heni Iehova ena ura baine karaia. (Ioa. 6:38; Gal. 1:4) Iesu ese ena mauri e bouboulaia patana na Dirava ena “ura” e laulaulaia. Iehova ena ura na ia Natuna ese ena mauri ḡoevadaena baine bouboulaia. Iesu ese ena mauri na “nega tamona mo” e bouboulaia, unu amo bae abidadama henia taudia edia dika na bae hegwautao vaitani. (Heberu 10:​5-7, 10 ba duahidia.) Mani kalaga helaḡana lalona kahana anidia aita herevalai.

HELAḠA GABUNA BONA HELAḠA HEREA GABUNA

12. Daidia be helaḡa gabuna bona helaḡa herea gabuna ai bae vareai diba?

12 Idaunegai Iuda tomadiho dalana. Kalaga helaḡana bona gabeai Ierusalem ai e haginia dubu helaḡa lalona kahadia na heḡereḡere. Daiutudia na rua—“helaḡa gabuna” bona “helaḡa herea gabuna”—bona ketin ta ese e hapararadia. (Heb. 9:​2-5; Eso. 26:​31-33) Helaḡa Gabuna lalonai na golo amo e karaia lamepa patana, muramura mai bonadia bae gabu patana, bona parao helaḡana bae atoa teibolona. Bona “e horodia . . . hahelaḡa taudia” mo una helaḡa gabuna ai bae vareai diba bena edia ḡaukara bae kara. (Num. 3:​3, 7, 10) Helaḡa Herea Gabuna lalonai na golo amo e karaia taravatu mauana; una maua ese Iehova ena noho e laulaulaia. (Eso. 25:​21, 22) Hahelaḡa tauna badana na Dika Igwautaona (Atonement) Dinana ai mo una Helaḡa Herea Gabuna ai baine vareai diba. (Lev. 16:​2, 17) Laḡani ta ta ai, ia na una helaḡa herea gabuna ai animal raradia e vareailaiava, ia sibona bona Israel besena ibounai edia dika igwautaodia totona. Gabeai, Iehova ese una kalaga helaḡana lalona kohudia ese e laulaulai ḡaudia e hahedinarai.—Heb. 9:​6-8. e

13. Hari ina negai Helaḡa Gabuna bona Helaḡa Herea Gabuna be dahaka e laulaulai?

13 Kristen tomadiho dalana. Keriso ena hahediba taudia haida na Dirava ese ena lauma helaḡa amo e horodia, bona idia na Iehova turana namona ai ela bona e moalemu. Idia iboudiai na 144,000, bona guba ai Iesu ida hahelaḡa ḡaukarana be karaiamu. (Apok. 1:6; 14:1) Kalaga helaḡana ena Helaḡa Gabuna na horoa taudia tanobada ai Dirava ese ena lauma amo e abidia hidi bona natuna ai vada e halaodia karana e laulaulaia. (Roma 8:​15-17) Kalaga helaḡana ena Helaḡa Herea Gabuna na Iehova e nohomu gabuna guba ai e laulaulaia. Helaḡa Gabuna bona Helaḡa Herea Gabuna e hapararaia “seseahuna” o ketin ese Iesu tauanina e laulaulaia. Iesu tanobada ai e nohova neganai ia tauanina na hidio bona rara dainai, guba ai basine vareai diba bona lauma dubuna ena Hahelaḡa Tauna Badana hereadaena ai basinela. To taunimanima daidiai e mase neganai, dala e kehoa horoa Kristen taudia iboudiai ese guba maurina bae abia. Unu horoa Kristen taudia danu bae mase guna, unu amo guba ai ahudia bae abi diba. (Heb. 10:​19, 20; 1 Kor. 15:50) Iesu e toreisi lou murinai, ia na lauma dubuna ena Helaḡa Herea Gabuna ai e vareai, horoa taudia iboudiai danu gabeai ia ida unuseniai be nohomu.

14. Heberu 9:​12, 24-26 heḡereḡerena, dahaka dainai Iehova ena lauma dubuna na hereadae?

14 Momokani, Iehova ese Iesu ena mauri idavalaina boubouna bona iena hahelaḡa ḡaukarana amo e heḡaeḡaelaia tomadiho dalana ḡoevana na herea dae. Badina Israel ai hahelaḡa tauna badana be taunimanima ese e karaia dubu ena Helaḡa Herea gabuna ai e bouboulaia animal rarana e rakalaia vareaiva, to Iesu be “guba ai”—helaḡa herea gabuna—e raka vareai, Iehova vairanai e hedinarai. Bena “sibona boubou ḡauna ai vada ela, dika iabi-ohona.” (Heberu 9:​12, 24-26 ba duahidia.) Iesu ena boubou sibona ese kara dika ibounai baine kokia ela bona hanaihanai. Paragraf gabedia ese be hahedinaraiamu, herevana eda helaro na guba ai eiava tanobada ai, to ita iboudiai na Iehova ena lauma dubuna ai Ia baita tomadiho heni diba.

ARIARA RUA

15. Daidia be kalaga helaḡana ariarana ai hesiai ḡaukara e karava?

15 Idaunegai Iuda tomadiho dalana. Kalaga helaḡana na mai ariarana—una ariara na e maḡua heḡeḡe, bona una ariara lalonai hahelaḡa taudia na edia hesiai ḡaukaradia e karava. Bona una ariara ai kopa amo e kara boubou pata badana bona beisin e atoa, hahelaḡa taudia na una beisin ranuna amo aedia bona imadia e huri gunava bena gabeai edia helaḡa ḡaukaradia e karava. (Eso. 30:​17-20; 40:​6-8) To gabeai e kara dubudia ai, dia laloma ariarana mo e karaia, to ariara ma ta danu e karaia unu amo hahelaḡa ḡaukaradia asie karava taudia na unuseniai e giniva bona Dirava e tomadiho heniava.

16. Daidia be lauma dubuna ena ariara ta ta ai hesiai ḡaukara e karamu?

16 Kristen tomadiho dalana. Horoa taudia oredia na Iesu ida guba ai hahelaḡa ḡaukarana do asie karaia neganai, idia na tanobada ai Iehova ena lauma dubuna laloma ariarana ai mai abidadamadia ida Dirava e hesiai heniamu. Una laloma ariarana ai kopa beisin mai ranuna na unu horoa taudia bona Kristen taudia iboudiai bae hahelalodiatao namona na nega iboudiai tauani bona lauma dalana ai bae ḡoeva. To “hutuma bada-herea,” Keriso tadikakana e durudiamu taudia, be edeseniai Dirava e hesiai heniamu? Aposetolo Ioane na ena matahanai ai e itaia idia “ibouboudiai na terono vairanai . . . e gini,” una na tanobada ai dubu ariarana iharuana ese e laulaulaia, idia na “Dubu Helaḡa lalonai [Dirava] isiaina e lao heni boimu e lao heni ranimu.” (Apok. 7:​9, 13-15) Oibe, ta moalemu badina Iehova ese dala e kehoa ita iboudai ese ena lauma dubu badana ai Ia baita tomadiho henia!

IEHOVA TA TOMADIHO HENIAMU HAHENAMONA

17. Iehova enai baita bouboulai ḡaudia haida be dahaka?   

17 Hari ina negai, Kristen taudia iboudiai ese Iehova enai edia boubou bae heni daladia haida bini: Idia ese edia nega, goada, bona kohu amo Dirava ena Basileia bae durua. Aposetolo Paulo ese Heberu Kristen taudia e hamaorodia bamona, ‘daba daba idoidiai Dirava iheatolaina na edia boubou ḡauna ai bae haloa; ududa bibinadia ese ia ladana bae imodaia.’ (Heb. 13:15) Bona mai laloda idoidiai eda hesiai ḡaukaradia ta karamu ese e hahedinaraiamu Iehova itomadiho henina karana na ta laloa badamu.

18. Heberu 10:​22-25 heḡereḡerena, Dirava itomadiho henina ai basita laloboio ḡaudia haida be dahaka?

18 Heberu 10:​22-25 ba duahidia. Paulo ese Heberu Kristen taudia e tore henidia revarevana dokona kahana ai, ia ese Iehova itomadiho henina ai basita laloboio ḡaudia e herevalai. Heḡereḡere, Iehova baita ḡuriḡuri henia, ta diba ḡaudia na ma haida baita hadibalaidia, kongrigeisin heboudia baitala bona baita hahegoada heheni, “badina be, [ta] itaiamu, [Iehova ena] dina badana eme kahikahi.” Apokalupo bukana dokona kahana ai, Iehova ena aneru na nega rua e gwa: “Dirava ba toma henia diho.” (Apok. 19:10; 22:9) Una dainai Iehova ena lauma dubu badana anina na baita laloatao bona eda Dirava hereadaena itomadiho henina karana na baita laloa bada!

ANE 11 Iehova Kudouna Ba Hamoalea

a Baibul ai hereva momokani dobuna ta na, Iehova ena lauma dubu badana. Una dubu anina be dahaka? Ina atikol ai Heberu bukana ese una dubu ena kaha idauidau anina be herevalaiamu. Ina stadi ese be durumumu Iehova itomadiho henina karana ena hahenamo ba laloa bada.

b Baibul bukana Heberu ba lalopararalaia totona, jw.org ai ina vidio Baibul Bukana Heberu Sivaraina ba itaia.

c Kristen Grik Toretoredia ai Heberu bukana ese mo e hahedinaraia, Iesu na Hahelaḡa Tauna Badana.

d Buka ta ese e hahedinaraia laḡani 70 C.E. ai Ierusalem dubuna e hadikaia neganai hahelaḡa taudia iboudiai Israel ai na kahirakahira 84.

e Dika Igwautaona Dinana ai hahelaḡa tauna badana ese e karaia ḡauna anina ba diba totona, jw.org ai ina vidio The Tent ba itaia.

g The Watchtower, July 15, 2010, ena rau 22 ai maua ladana How the Spirit Revealed the Meaning of the Spiritual Temple ba itaia.