Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 45

Ila chaʼanyabʼal ja cholal kiʼojtik bʼa stoyjel ja Jyoba ja bʼa stemplo

Ila chaʼanyabʼal ja cholal kiʼojtik bʼa stoyjel ja Jyoba ja bʼa stemplo

«Toyowik ja Maʼ skʼulan ja satkʼinali, ja luʼumi»(APOC. 14:7).

TSʼEBʼOJ 93 Akoʼuk slekilal ja jtsomjeltikoni

JA JAS OJ PAKLAXUK a

1. ¿Jasa wan yaljel jun anjel, sok jas wa stojolan bʼa keʼntik ja rason wan yajeli?

 LEKBʼI jun anjel xjak skʼumuka, ¿oj maʼ maklayi ja jas oj yali? Pes ja bʼa jtyempotiki ayni jun anjel wan skʼumajel «bʼa yibʼanal ja chonabʼik, ja kʼoleʼik, ja kʼumalik sok ja lugariki». ¿Jasa wan yaljeli? «Xiwanikyuj ja Dyosi sok toyowik, […] toyowik ja Maʼ skʼulan ja satkʼinali, ja luʼumi, ja mari sok ja olom jaʼiki» (Apoc. 14:​6, 7). Jpetsaniltik jaʼitani oj toytik ja Jyoba; ja único Dyos smeranili. Jelni xkatikyi tsʼakatal yuja yaʼunejkan oj bʼobʼ katikyi stoyjel ja bʼa stemplo. ¡Juni chaʼan cholal!

2. ¿Jasunkiluk ja stemplo ja Jyoba? (Cha kʼela ja recuadro « Ja jasun mi kʼoteluk»).

2 ¿Jasunkiluk ja stemplo ja Jyoba, sok jas parteʼil ja bʼa Biblia wa staʼa tiʼal? Ja stemplo ja Jyoba mini jun meran naʼitsuk. Jani ja modo jastal wa skʼana ke oj katikyi stoyjel, sok bʼa wani xbʼobʼ kʼulaxuk yuja koltanel, ja majtanal yaʼa ja Jesús. Ja bʼa bʼajtan siglo, ja jekabʼanum Pablo xcholo jitsan jastik sbʼaja it ja bʼa modo jastal wa skʼana ke oj katikyi stoyjel ja Jyoba. Tini wa xtaʼatik ja bʼa karta stsʼijbʼanyi ja snochumanik Kristo bʼa hebreoʼe ke ti aye bʼa Judea. b

3, 4. ¿Jastik rason yuja chamkʼujol ajyi ja Pablo yuja snochumanik Kristo bʼa hebreoʼe, sok jastal skoltay?

3 ¿Jas yuj ja Pablo stsʼijbʼanyi ja snochumanik Kristo bʼa hebreoʼe ke ti aye bʼa Judea? Bʼobʼta yuj chabʼ rason jel tʼilan. Bʼajtan, bʼa oj stsatsankʼujoluke. Bʼa tʼusan mi spetsaniluke jani kʼiʼelesok ja jas wa sjeʼawe ja judíoʼik, sok bʼobʼta ja olomalik yiʼoje ja judíoʼik wani skʼulane burlar yuja ochyeta snochumanik Kristo. ¿Jas yuj? Yujni mi jachukuke jastal ja judíoʼik, ja snochumanik Kristo mitoni ayiʼoje jun niwan stemploʼe bʼa stoyjel ja Dyosi, mini jun altar bʼa oj skʼapeyi majtanalik, cha mini sacerdoteʼik. Yuja jaw ojni bʼobʼ el sganaʼe ajyi ja snochumanik Kristo sok oj yopijuk ja skʼuʼajel yiʼoje (Heb. 2:1; 3:​12, 14). Asta bʼobʼta jujuntik oj spensaraʼuke oj cha kumxuke ajyi bʼa oj skʼuluke ja jas wa sjeʼawe ja judíoʼik.

4 Xchabʼil, ja Pablo xchiktesyile ja snochumanik Kristo bʼa hebreoʼe ke mini wanuke skʼujolajel bʼa oj yabʼye stojol ja ajkʼach sjejelik bʼa Dyos ma ja jastik mas nakʼan ayi, ja «mero waʼelali» ke wa xtax ja bʼa Yabʼal ja Dyosi (Heb. 5:​11-14). Lajansok jujuntik bʼa yeʼnle jatoni wane snochjel ja Ley bʼa Moisés. Pe xchiktesyile ke ja majtanal wa xya kujlajuk ja Leyi mini xbʼobʼ ya perdon yibʼanal ja mulaliki. Ja yujil, ja Leyi chʼaytanikani. Anto ja jekabʼanumi tixa sjeʼayile jujuntik ja bʼa smeranil jaw mas nakʼan ayi. Ya julyi skʼujole ke stsʼakatal yuja majtanal yaʼa ja Jesús ayxani yiʼoje «jun smajlajel masto lek» bʼa meran oj bʼobʼ koltajuke mojxelsok ja Dyosi (Heb. 7:​18, 19).

5. ¿Jasa jel tʼilan oj kabʼtik stojol, sok jas yuj?

5 Ja Pablo xcholoyabʼ ja yermanoʼik hebreoʼe jas yuj ja bʼa modo jastal wa stoyowe ja Jyoba ja wego jastal snochumane Kristo mastoni lek ke yuja jastal wa stoyowe ajyi. Yala ke ja bʼa modo jastal wa xtoyxi ja Dyos jastalni wa sjeʼawe ja judíoʼiki kechantani «jun yijlabʼil sbʼaja jas tʼilan oj jakuki». Sok cha yala: «Pe ja smeranili jani kʼotel ja Kristo» (Col. 2:17). Ja yijlabʼil bʼa jun jasunuk kechantani kʼotel jun splanta sbʼaja jawi, pe mini jaʼukxa meran kʼotel. Cha jachni junxta, ja modo jastal wa stoyowe ajyi ja Dyos ja judíoʼik kechantani jun yijlabʼil ja bʼa smeranil ojto jakuki. Jelni tʼilan oj kabʼtik stojol ja bʼa modo jastal wa skʼana oj katikyi stoyjel ja Jyoba ja bʼa stemplo. ¿Jas yuj? Yujni wa xbʼobʼ ya perdonar ja jmultiki sok wa xbʼobʼ yakan bʼa oj katikyi stoyjel jastal wa skʼana. Ja wego la katik slaj ja «yijlabʼil» (ja modo jastal wa stoyowe ja Dyos ja judíoʼik) soka «smeranili» (ja modo jastal wa stoyowe ja Dyos ja snochumanik Kristo). Sbʼaja jaw, la jpaklaytik ja jas wa xyala ja Karta bʼa Hebreos. Jachuk oj kabʼtik lek stojol jasun kʼotel ja stemplo ja Jyoba sok jastal ti chʼikanotik ja keʼntik.

JA TABERNÁCULO

6. ¿Bʼa jastik wa x-aji makunuk ja tabernáculo?

6 Ja yijlabʼil. Yajni ja Pablo xcholo sbʼaja stemplo ja Jyoba, jani ya makunuk ja tabernáculo ke skʼulan ja Moisés ja bʼa jabʼil 1512 bʼajtanto bʼa styempo Jesús (kʼela ja tablaʼik «Ja yijlabʼil sok ja smeranil»). Ja tabernáculo, bʼa cha sbʼiʼilan «naʼits bʼa tsomjelal», jani ja lugar bʼa ti wa stsomo sbʼaje ja israʼelenyoʼik bʼa wa stoyowe ja Dyos sok wa skʼapaweyi majtanalik (Éx. 29:​43-46). Tini wa xyiʼaje ekʼ yajni wa xwajye bʼa pilan lugar ja bʼa desierto (Éx. 25:​8, 9; Núm. 9:22). Yaweni makunuk bʼa tʼusan mi junuk 500 jabʼil man chʼak tojbʼuk ja templo bʼa Jerusalén. Anto, ja tabernáculo cha senyaʼani bʼa jun jasunuk masto lek oj juluk sbʼaja snochumanik Kristo.

7. ¿Jas tyempo kʼot ajyuk ja stemplo ja Jyoba?

7 Ja smeranili. Ja tabernáculo wajni «jun yijlabʼil bʼa jastik bʼa satkʼinal» sok jani wa senyaʼan ja niwan stemplo ja Jyoba. Ja Pablo yala: «Ja naʼits it bʼa karpa [ma tabernáculo] kechantani kʼotel jun senya ja bʼa jtyempotiki» (Heb. 8:5; 9:9). Ja yuj, yajni ja yeʼn stsʼijbʼanyi ja it ja hebreoʼik, ja stemplo ja Jyoba kʼotelxani jun smeranil. Sok kʼotni ajyuk bʼa jabʼil 29 bʼa jtyempotik. Ja bʼa jabʼil jaw, ja Jesús yiʼaj jaʼ, tsaji soka yip ja Dyos sok kʼe aʼtijuk ja bʼa stemplo ja Jyoba jastal «niwan mero olomal sacerdote» (Heb. 4:14; Hech. 10:​37, 38). c

JA OLOMAL SACERDOTE

8, 9. Jastalni wa xyala ja Hebreos 7:​23-27, ¿jasa stukil yiʼoj ja olomalik sacerdoteʼik bʼa Israel sok ja niwan mero olomal sacerdote, ja Jesukristo?

8 Ja yijlabʼil. Ja olomal sacerdote jani wa senyaʼan ja chonabʼ bʼa stiʼ sat ja Dyosi. Ja bʼajtan olomal sacerdote bʼa Israel, ja Aarón, tsajini yuja Jyoba yajni kʼintaxi ja tabernáculo. Pe ja Pablo xcholo: «Yuja wa xtimjiye yuja chamelal ja sacerdoteʼik bʼa oj snocheyi ja xcholeʼi, tʼilani ajyi jitsan sacerdote bʼa oj slokʼoluk sbʼaje» (kʼuman ja Hebreos 7:​23-27). d Chomajkil, yuja mito tojuke ja olomalik sacerdoteʼik jaw, tʼilani ojto skʼape majtanalik yuja smuleʼi. Jani jaw ja niwan stukil waj ja olomalik sacerdoteʼik bʼa Israel sok ja niwan mero Olomal Sacerdote, ja Jesukristo.

9 Ja smeranili. Ja Olomal Sacerdote kiʼojtik, ja Jesukristo, «jun aʼtijum […] ja bʼa meran naʼits bʼa karpa ja it ya kʼeʼuk ja Jyoba, sok mi jaʼuk ja winiki» (Heb. 8:​1, 2). Ja Pablo xcholo ke yuja Jesús «sakʼani ay bʼa tolabida ja yeʼni, mini oj ajyuk slokʼol ja sacerdoteʼili». Chomajkil, yala ke ja Jesús «mi kuxuk, tukni lek yuja mulanumiki», sok ja stukil yuja olomalik sacerdoteʼik bʼa Israel, «mini yajnaluk oj skʼap majtanalik kada kʼakʼu» yuja smuliki. ¿Sok jasa wa xbʼobʼ kaltik sbʼaja altarik sok ja majtanalik? La kiltik ja stukil yiʼoj ja yijlabʼili sok ja smeranili.

JA ALTARIK SOK JA MAJTANALIK

10. ¿Jas kʼot senyaʼuk ja majtanalik skʼapawe ja bʼa altar bʼa kobre?

10 Ja yijlabʼil. Ja bʼa wa x-ajyi ochel ja bʼa tabernáculo, ayni jun altar bʼa kobre bʼa ti wa skʼapaweyi ja Jyoba ja majtanalik bʼa chanteʼik (Éx. 27:​1, 2; 40:29). Pe ja majtanalik jaw mini xbʼobʼ skus bʼa yibʼanal ja smule ja chonabʼi (Heb. 10:​1-4). Ja majtanalik bʼa chanteʼik bʼa tikʼanxta skʼapawe ja bʼa tabernáculo jani senyaʼan ja majtanal oj skus bʼa yibʼanal ja smule ja kristyanoʼik.

11. ¿Bʼa jas altar skʼapa sbʼaj ja Jesús jastal jun majtanal? (Hebreos 10:​5-7, 10).

11 Ja smeranili. Ja Jesús wani snaʼa ke jani jekubʼalyuj ja Jyoba ja bʼa Luʼumi bʼa oj ya ja sakʼanil jastal jun koltanel sbʼaja kristyanoʼik (Mat. 20:28). Ja yuj, yajni yiʼaj jaʼi, ja Jesús sjeʼani sbʼaj bʼa skʼulajel ja jas wa skʼana ja Jyoba (Juan 6:38; Gál. 1:4). Lajansok tini skʼapa sbʼaj bʼa jun altar. Ja altar jaw jani wa senyaʼan ja jas wa ‹skʼana› ja Dyosi, sok ja jas wa skʼana ja Jyoba jani ke ja Yunini aya ja sakʼanil bʼa mey yiʼoj mulali. Ja Jesús yaʼa ja sakʼanil «jun ita buelta» bʼa oj smus bʼa tolabida ja smule spetsanil ja matik wa sjeʼawe skʼuʼajel bʼa yeʼna (kʼuman ja Hebreos 10:​5-7, 10). Ja wego, la jtatik tiʼal ja bʼa yojol ja tabernáculo sok ja jas wa senyaʼan jujuntik ja jastik yiʼoj.

JA LUGAR SAK SOK JA LUGAR JEL SAK

12. ¿Machun oj bʼobʼ ochuk ja bʼa kuartoʼik yiʼoj ja tabernáculo?

12 Ja yijlabʼil. Ja bʼa yojol ja tabernáculo sok ja bʼa temploʼik aji kʼeʼuk mas tsaʼan ja bʼa Jerusalén junxtatikni ja jastal tojbʼel ja bʼa yojoli. Ayiʼoj chabʼ kuartoʼik: ja «Lugar Sak» sok ja «lugar Jel Sak», bʼa naka pilan aye yuj jun kortina (Heb. 9:​2-5; Éx. 26:​31-33). Ja bʼa Lugar Saki ayni jun kandelabro bʼa oro, jun altar bʼa stsikjel incienso sok jun mesa sbʼaja pan wa x-axi bʼa stiʼ sat ja Dyosi. Kechantani ja «sacerdoteʼik tsaʼubʼale» oj bʼobʼ ochuke ja bʼa Lugar Saki bʼa oj skʼuluke ja cholalik yiʼoje (Núm. 3:​3, 7, 10). Ja bʼa lugar Jel Saki tini ay ja arka bʼa trato, bʼa potsubʼal sok oro yibʼanal sok jani wa senyaʼan bʼa tey ja Jyoba (Éx. 25:​21, 22). Ja maʼ kechanta oj bʼobʼ ekʼuk ja bʼa kortina sok oj bʼobʼ ochuk ja bʼa lugar Jel Saki jaʼitani ja olomal sacerdote. Ja bʼa Skʼakʼujil bʼa Smusjel ja Mulali, ke wa xkʼintaxi jun ekʼele ja jabʼili, wani x-ochsok ja xchikʼel ja chanteʼik bʼa skusjel ja smuleʼi sok bʼa yibʼanal ja chonabʼi (Lev. 16:​2, 17). Yajni ekʼ ja tyempo, ja Jyoba yani makunuk ja yipi bʼa xchiktesel ja jas mero wa senyaʼan ja jastik it ja bʼa tabernáculo (Heb. 9:​6-8). e

13. ¿Maʼ wa senyaʼan ja Lugar Sak sok ja lugar Jel Sak?

13 Ja smeranili. Ayni jun kʼole 144,000 tsaʼubʼale yuja yip ja Dyosi sok wane yabʼjel stsamalil bʼa jun modo jel chaʼanyabʼal ja bʼa jastal wa xyila sbʼajesok ja Jyoba. Ja yeʼnle ojni aʼtijukesok ja Jesús jastal sacerdoteʼik ja bʼa satkʼinal (Apoc. 1:6; 14:1). Yajni tito aye ja bʼa Luʼumi, ja Dyos wani stsaʼa soka yipi sok wa xkʼot yil jastal yuntikil. Ja Lugar Sak ja bʼa tabernáculo jani wa senyaʼan ja jaw bʼa jel chaʼanyabʼal wa xyila sbʼajesok ja Dyosi (Rom. 8:​15-17). Ja lugar Jel Sak ja bʼa tabernáculo jani wa senyaʼan ja satkʼinali, bʼa tey ja Jyoba. «Ja kortina» bʼa wa spila ja Lugar Sak sok ja lugar Jel Sak jani wa senyaʼan ja skuerpo ja Jesús. Ja skuerpoʼi mini xbʼobʼ ajukan bʼa oj ochuk ja bʼa satkʼinali jastal niwan mero Olomal Sacerdote ja bʼa stemplo ja Jyoba. Yajni yaʼa ja skuerpo jastal jun majtanal sbʼaja kristyanoʼik, ja Jesús yaʼanikan ke bʼa spetsanil ja matik tsaʼubʼaleʼi oj bʼobʼ ochuke ja bʼa satkʼinali. Bʼa oj bʼobʼ ajukyile ja stsʼakole bʼa oj wajuke ja bʼa satkʼinali, ja matik tsaʼubʼaleʼi cha tʼilani oj yaʼekan ja skuerpoʼe bʼa chikʼ bʼakʼete (Heb. 10:​19, 20; 1 Cor. 15:50). Tsaʼan yajni sakʼwi ja Jesús, och ja bʼa lugar Jel Saki ja bʼa stemplo ja Jyoba, ke yajni x-ekʼ ja tyempo spetsanil ja matik tsaʼubʼaleʼi oj stsom sbʼajesok ja yeʼn.

14. Jastalni wa xyala ja Hebreos 9:​12, 24-26, ¿jas yuj masto lek ja stemplo ja Jyoba?

14 Mini ay duda, ke ja bʼa modo jastal wa skʼana ja Jyoba ja bʼa meran stoyjeli sok bʼa wa xbʼobʼ kʼulaxuk yuja koltanel sok ja bʼa sacerdoteʼil ja Jesús, mastoni lek. Ja bʼa lugar Jel Sak bʼa wa x-och ja olomal sacerdote bʼa Israel tojbʼelniyuj winike, sok ja yeʼn tini wa x-och tiw soka xchikʼel ja chanteʼik. Pe ja Jesús ochni ja bʼa lugar masto jel sak: «och bʼa satkʼinal», ja bʼa stiʼ sat ja Jyoba. Tini tiw sjeʼa janekʼto chaʼanyabʼal waj ja sakʼanil bʼa mey yiʼoj mulal bʼa jpetsaniltik «bʼa xchʼayjel snajel ja mulal stsʼakatal yuja skʼapa sbʼaj jastal majtanal» (kʼuman ja Hebreos 9:​12, 24-26). Ja majtanal yaʼa ja Jesús, bʼa mas niwan bʼa jpetsaniltik, wani skusu bʼa yibʼanal ja mulali. Ja wego, oj cha kiltik ke ojni bʼobʼ katikyi stoyjel ja Jyoba ja bʼa stemplo, ama tey kiʼojtik ja smajlajel ajyel sakʼan bʼa satkʼinal ma bʼa Luʼum.

JA PATIOʼIK

15. ¿Matik wa x-aʼtijiye ja bʼa spatioʼil ja tabernáculo?

15 Ja yijlabʼil. Ja bʼa tabernáculo ayni jun spatioʼil: jun lugar jaman sok mojani ay ja bʼa wa x-aʼtijiye ja sacerdoteʼik. Ja bʼa patioʼi tini ay ja niwan altar bʼa kobre bʼa ti wa skʼapawe ja majtanalik tsikubʼal. Cha tini ay jun yeʼtal bʼa kobre bʼa wa sakʼa sbʼajesok jaʼ ja sacerdoteʼik bʼajtanto oj kʼe skʼuluke ja cholalik yiʼoje (Éx. 30:​17-20; 40:​6-8). Ja temploʼik aji kʼeʼuk mas tsaʼani cha ayni jun spatioʼil ja bʼa juera, bʼa ti wa xbʼobʼ stoye ja Dyos ja matik mi sacerdoteʼuke.

16. ¿Matik wane aʼtel ja bʼa spatioʼik ja stemplo ja Jyoba?

16 Ja smeranili. Bʼajtanto oj kʼotuke sacerdoteʼik soka Jesús ja bʼa satkʼinali, ja matik tsaʼubʼale bʼa tito aye ja bʼa Luʼumi waneni yaʼteltajel toj lek ja Jyoba ja bʼa yoj patio bʼa stemplo ja Jyoba. Ja niwan yeʼtal bʼa jaʼ ke ayiʼoj ja bʼa tabernáculo sok ja bʼa temploʼi wani x-aji julskʼujole ja yeʼnle, sok jpetsaniltik ja snochumanotik Kristo, ja stʼilanil bʼa oj ajyukotik sak ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi. ¿Sok bʼa wa xyaweyi stoyjel ja Dyos ja «niwan nole kristyano», bʼa toj lek wane skoltajel ja yermanoʼik ja Kristo bʼa tsaʼubʼale? Ja jekabʼanum Juan yila ke «teye bʼa stiʼ strono ja Dyosi» sok «kʼakʼu akwal wane yaʼteltajel ja bʼa stemplo». Ja niwan nole kristyanoʼi waneni skʼulajel ja it ja bʼa Luʼumi, ja bʼa patio bʼa juera ja bʼa stemplo ja Jyoba (Apoc. 7:​9, 13-15). ¡Jelni lek yuja jpetsaniltik ay kiʼojtik jun lugar bʼa wa xkatikyi stoyjel ja Jyoba ja bʼa stemplo!

JA CHOLAL KIʼOJTIK BʼA STOYJEL JA JYOBA

17. ¿Jastik majtanal oj bʼobʼ jkʼaptikyi ja Jyoba?

17 Jpetsaniltik ja snochumanotik Kristo ay kiʼojtik ja cholal bʼa skʼapjelyi majtanalik ja Jyoba. ¿Jastal oj bʼobʼ jkʼuluktik? Jani yajel makunuk ja jtyempotik, ja kiptik sok jastik kiʼojtik bʼa skoltajel ja sGobyerno ja Dyosi. Jastalni yala yabʼ ja jekabʼanum Pablo ja snochumanik Kristo bʼa hebreoʼe, ojni bʼobʼ jkʼaptikyi «tolabida ja Dyos jun majtanal bʼa toyjelal, wa xkʼan alxuk, ja jastik wa x-el ja bʼa jtiʼtiki bʼa wa xcholo jaman lek ja sbʼiʼili» (Heb. 13:15). Ta wa xkatikyi ja Jyoba ja jas mas lek bʼa keʼntik, ojni jetik ke chaʼanyabʼal wa xkilatik ja cholal kiʼojtik bʼa stoyjeli.

18. Jastalni wa xyala ja Hebreos 10:​22-25, ¿jasa tʼilan oj kʼuluktik, sok jasa nunka mok chʼay jkʼujoltik?

18 (Kʼuman ja Hebreos 10:​22-25). Ja bʼa xchʼakulabʼil ja skarta bʼa hebreos, ja Pablo staʼa tiʼal jitsan jastik bʼa tʼilan oj kʼuluktik ja bʼa toyjelal wa xkatikyi ja Dyosi. Jun sjejel, staʼa tiʼal ja stʼilanil bʼa oj katikyi orasyon ja Jyoba, oj kaltikyabʼ ja tuk ja smajlajel kiʼojtik, stsomjel jbʼajtiksok ja kermanotik sok stsatsankʼujolajel jbʼajtik, pe «mastoni yuja wa xkilatik wan mojxel ja skʼakʼujil ja Dyosi». Ja bʼa tsaʼanikxta kapituloʼik bʼa Apocalipsis, jun anjel bʼa Jyoba wa xyala: «¡Jaʼ xa toyo ja Dyosi!». Chabʼni ekʼele wa xyala bʼa xchiktesel ke juni jasunuk jel tʼilan (Apoc. 19:10; 22:9). Nunka mok chʼay jkʼujoltik ja jastik nakʼan ay ke jnebʼunejtik ja bʼa niwan stemplo ja Jyoba sok ja bʼa cholal jel chaʼanyabʼal kiʼojtik bʼa stoyjel ja niwan jDyostiki.

TSʼEBʼOJ 88 Jeʼaki jawa bʼej

a Ja niwan stemplo ja Jyoba jani june ja bʼa sjejel mas nakʼan wa staʼa tiʼal ja Biblia. ¿Jas wa senyaʼan ja templo jaw? Ja libro bʼa Hebreos wa staʼa tiʼal jujuntik jastik sbʼaja jaw, sok ja bʼa artikulo it oj skoltaya bʼa oja wabʼ stojol. Wa xmajlaytik ke ja bʼa spaklajel it oj stsatsankʼujoluka bʼa oja wil mas chaʼanyabʼal ja cholal kiʼojtik bʼa stoyjel ja Jyoba.

b Ja bideo Skʼeʼulabʼil sbʼaja Hebreos, bʼa jw.org, oja taʼ jun xcholjel ja bʼa libro it bʼa Biblia.

c Ja Hebreos jaʼitani ja libro ja bʼa Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Griego bʼa wa xya sbʼiʼiluk ja Jesús Olomal Sacerdote.

d Jastalni wa xyala jun juʼun bʼa spaklajel, man yajni chʼayji snajel ja templo bʼa Jerusalén ja bʼa jabʼil 70, ajyini junuk 84 olomalik sacerdoteʼik ja bʼa Israel.

e Bʼa oja naʼ mas ja jas wa senyaʼan ja jas wa skʼulan ja olomal sacerdote ja bʼa Skʼakʼujil bʼa Smusjel ja Mulali, kʼela ja bideo La tienda, bʼa jw.org.

g Kʼela ja recuadro «El espíritu revela el significado del templo espiritual», ja bʼa La Atalaya bʼa 15 bʼa julio bʼa 2010, slam 22.