Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 45

Fakatāua Tou Tauliaga ke Tapuaki i te Faletapu Faka-te-Agaga o Ieova

Fakatāua Tou Tauliaga ke Tapuaki i te Faletapu Faka-te-Agaga o Ieova

“Tapuaki ki te Atua ne faite ne ia te lagi mo te lalolagi.”—FAKA. 14:7.

PESE 93 Fakamanuia Mai Motou Fakatasiga

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA a

1. Ne a pati a se agelu, kae se a te uiga o ana pati ki a tatou?

 KAFAI ne faipati atu se agelu, e a, ka fakalogo koe ki ana pati? I aso nei, e faipati atu eiloa se agelu “ki atufenua mo matakāiga mo ‵gana mo tino katoa.” Ne a ana pati? “Ma‵taku ki te Atua kae tuku atu te ‵malu ki a ia . . . Tapuaki ki te Atua ne faite ne ia te lagi mo te lalolagi.” (Faka. 14:​6, 7) A Ieova ko te Atua tonu fua e tokotasi e ‵tau o tapuaki ki ei a tino katoa. Ko oko eiloa i te ‵tou loto fakafetai me ne tuku mai ne ia te avanoaga tāua ke tapuaki atu ki a ia i tena faletapu faka-te-agaga sili!

2. Se a te faletapu faka-te-agaga o Ieova? (Onoono foki ki te pokisi ko “ Te Mea e se Fakauiga ki ei.”)

2 Se a te faletapu faka-te-agaga, kae e maua ne tatou i fea a fakamatalaga e uiga ki ei? A te faletapu faka-te-agaga e sē se fale tonu. Ko te fakatokaga a Ieova mō te faiga o te tapuakiga telā e talia ne ia kae fakavae ki te taulaga togiola a Iesu. Ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo a te fakatokaga tenei i tena tusi telā ne tusi atu i te senitenali muamua ki Kelisiano Epelu kolā e ‵nofo i Iuta. b

3-4. Kaia ne manavase ei a Paulo ki Kelisiano Epelu i Iuta, kae ne fesoasoani pefea a ia ki a latou?

3 Kaia ne tusi ei ne Paulo tena tusi ki Kelisiano Epelu i Iuta? Kāti ona ko pogai tāua e lua. Muamua la, ke fakamalosi atu latou. A te tokoukega o latou ne puti aka i te lotu Iutaia. Kāti ne fakatauemu atu olotou takitaki lotu mua ona ko te fai o latou mo Kelisiano. Kaia? Me ne seki ai se faletapu ke tapuaki i ei a Kelisiano, e seai ne fatafaitaulaga ke ofo atu i ei olotou taulaga ki te Atua, kae seai foki ne faitaulaga ke tavini atu ki a latou. Ne mafai eiloa o fakavāivāi atu te mea tenei ki te fakatuanaki o soko o Keliso. (Epe. 2:1; 3:​12, 14) Kāti a nisi o latou ne tofotofogina ke toe ‵foki atu ki te lotu Iutaia.

4 Te lua, ne fai ‵tonu atu a Paulo ki Kelisiano Epelu konā me ne seki taumafai malosi latou ke malama‵lama i akoakoga ‵fou io me ‵loto, kolā ko “mea‵kai ma‵keke” e maua i te Muna a te Atua. (Epe. 5:​11-14) E mautinoa me i nisi o latou koi taofi ‵mau eiloa ki te Tulafono faka-Mose. Kae ne fakamatala atu ne Paulo me i taulaga kolā ne manakogina ke ofo atu e ‵tusa mo te Tulafono, e se mafai o fakamagalo katoatoa i ei a agasala. Ona ko te pogai tenā, ne “ave kea‵tea” ei a te Tulafono. Tela la, ne tumau a Paulo i te akoako atu a nisi muna‵tonu ‵loto. Ne fakamasaua atu ne ia ki ana taina Kelisiano “se fakamoemoega telā e ‵lei atu” kae fakavae ki te taulaga a Iesu telā e mafai o fesoasoani tonu atu ke “fakapili‵pili atu ei [latou]” ki te Atua.—Epe. 7:​18, 19.

5. Se a te mea e ‵tau o malama‵lama i ei tatou mai te tusi o te Tusi Tapu ko Epelu, kae kaia?

5 Ne fakamatala atu ne Paulo ki ana taina Epelu me ‵lei fakafia atu a te lotou tapuakiga faka-Kelisiano tenā ki te tapuakiga ne fai ne latou i taimi ko ‵teka. A te vaegā tapuakiga ne fai ne tino Iutaia “se ata fua o mea kolā ka oko mai, kae ko te mea tonu eiloa ko te Keliso.” (Kolose 2:17) A te ata o se mea e se ko te mea tonu eiloa tenā. E penā foki te auala e tapuaki atu ei a tino Iutaia i aso mua, ko te ata fua o te mea tonu eiloa telā ka oko mai. E ‵tau o malama‵lama tatou i te fakatokaga a Ieova ne fai ke fakamagalo ei ‵tou agasala ko te mea ke mafai o talia te ‵tou tapuakiga. Ke na fakapau‵pau nei ne tatou a te “ata” (te auala ne tapuaki atu ei a tino Iutaia i aso mua) mo te “mea tonu” (te auala e tapuaki atu ei a Kelisiano), telā ne fakamatala mai i te Epelu. Mai te fai penā, ka malama‵lama faka‵lei tatou i te uiga o te faletapu faka-te-agaga mo te auala e aofia tatou i ei.

TE FALEIE TAPU

6. Ne fakaaoga pefea a te faleie tapu?

6 Te ata. A te fakamatalaga a Paulo ne fakavae ki te faleie tapu telā ne fakatu aka ne Mose i te 1512 T.L.M. (Onoono ki te tiāti “Te Ata—Te Mea Tonu.”) A te faleie tapu e foliga loa pelā me se faleie telā ne ave sāle ne tino Isalaelu i te taimi e ga‵sue ei latou mai te suā koga ki te suā koga. Ne fakaaoga ne latou i tausaga toeitiiti ko kātoa te 500 ke oko atu ki te taimi ne faite ei a te faletapu i Ielusalema. (Eso. 25:​8, 9; Nume. 9:22) A te “faleie o maopoopoga” tenei ko te koga e fakavae ki ei te tapuakiga a tino Isalaelu ke fakapili‵pili atu ki te Atua kae ofo atu olotou taulaga. (Eso. 29:​43-46) Kae e fakaata mai foki ne te faleie tapu tenei se mea telā e sili atu i te ‵lei mō Kelisiano i aso mai mua.

7. Anafea ne kamata ei o isi se faletapu faka-te-agaga?

7 Te mea tonu. A te faleie tapu mua ko te “ata o mea i te lagi,” kae fakaata mai ne ia te faletapu faka-te-agaga sili o Ieova. Ne fai mai a Paulo me i te “faleie tenei [io me ko te, faleie tapu] se ata fakatusa fua mō te taimi tenei.” (Epe. 8:5; 9:9) Tela la, i te taimi ne tusi a ia ki tino Epelu, kae ko isi ei se faletapu faka-te-agaga mō Kelisiano. Ne kamata mai i te 29 T.A. Tenā te tausaga ne papatiso ei a Iesu, fakaeke ki te agaga tapu, kae kamata o tavini atu e pelā me ko te ‵toe “faitaulaga sili” i te faletapu faka-te-agaga. cEpe. 4:14; Galu. 10:​37, 38.

TE FAITAULAGA SILI

8-9. E ‵tusa mo te Epelu 7:​23-27, se a te mea e ‵kese i ei a faitaulaga sili o Isalaelu mo te ‵toe Faitaulaga Sili, ko Iesu Keliso?

8 Te ata. Ne filifili aka a te faitaulaga sili ke fai mo sui o tino i mua o te Atua. A te faitaulaga sili muamua o Isalaelu, ko Alona, ne ‵tofi ne Ieova i te taimi ne fakaulufale ei a te faleie tapu. Kae e pelā mo te fakamatalaga a Paulo, “ne ‵tau o tokouke a faitaulaga i te fakasologa tenā me e se mafai o tumau se tino e tokotasi i te tofi tenā ona ko te mate.” d (Faitau te Epelu 7:​23-27.) Kae e pelā me ne tāgata sē ‵lei katoatoa, ne ‵tau o ofo atu ne faitaulaga sili konā a taulaga mō olotou agasala totino. Kae tenei te mea e ‵kese ‵ki ei a faitaulaga sili o Isalaelu mo te ‵toe Faitaulaga Sili, ko Iesu Keliso.

9 Te mea tonu. E pelā me ko te ‵tou Faitaulaga Sili, a Iesu Keliso “se tavini i te . . . faleie tapu tonu, telā ne fakatu aka ne Ieova, kae e sē se tagata.” (Epe. 8:​1, 2) Ne fakamatala mai a Paulo me “ona ko [Iesu] e ola ki te se-gata-mai, e seai se tino e sui ne ia tena ‵tofi fakafaitaulaga.” Ne toe fai mai a Paulo i a Iesu “e se lailai, e ‵vae kea‵tea mai i tino agasala” kae “e se manakogina ke ofo atu ne ia a taulaga i aso takitasi” mō ana agasala e pelā mo faitaulaga sili o Isalaelu. Nei la, ke onoono tatou ki te ‵kese o fatafaitaulaga mo taulaga i te ata mo te mea tonu.

FATAFAITAULAGA MO TAULAGA

10. Se a te mea ne fakasino atu ki ei a taulaga kolā ne ofo atu i te fatafaitaulaga kopa?

10 Te ata. Mai tua o te mataloa o te faleie tapu, ko te fatafaitaulaga kopa telā e ofo atu i ei a taulaga ‵manu ki a Ieova. (Eso. 27:​1, 2; 40:29) Kae e se mafai o fakamagalo katoatoa ne taulaga konā a agasala a tino. (Epe. 10:​1-4) A taulaga manu kolā e ofo atu faeloa i te faleie tapu e fakaata mai i ei a te taulaga telā ka fakamagalo katoatoa ne ia a agasala a tino katoa.

11. Se a te fatafaitaulaga ne ofo atu i ei ne Iesu a ia eiloa e pelā me se taulaga? (Epelu 10:​5-7, 10)

11 Te mea tonu. Ne iloa ne Iesu me ne uga mai ne Ieova a ia ki te lalolagi ke tuku atu tena ola faka-te-foitino e pelā me se taulaga togiola mō tino. (Mata. 20:28) Tela la, i tena papatisoga, ne tuku atu ne Iesu a ia eiloa ke fai te loto o Ieova. (Ioa. 6:38; Kala. 1:4) Ne ofo atu ne Iesu a ia eiloa i luga i se fatafaitaulaga fakatusa telā ko te “loto” o te Atua ke ofo atu ne tena Tama a tena ola ‵lei katoatoa. Ne ofo atu ne Iesu a tena ola “fakatasi mō taimi katoa” ke fakamagalo katoatoa ei a agasala a tino katoa kolā e fakatuanaki ki a Keliso. (Faitau te Epelu 10:​5-7, 10.) Nei la, ka suke‵suke tatou ki mea i loto i te faleie tapu.

TE POTU TAPU MO TE POTU TAFASILI I TE TAPU

12. Ko oi e mafai o ulu atu ki loto i potu takitasi o te faleie tapu?

12 Te ata. A te faleie tapu mo faletapu kolā ne faite fakamuli i Ielusalema e tai ‵pau eiloa te faitega o mea i loto. E lua a potu i loto i ei—“te Potu Tapu” mo “te Potu Tafasili i te Tapu”—telā e ‵vae ne se ‵pui laugatu. (Epe. 9:​2-5; Eso. 26:​31-33) I loto i te Potu Tapu e tuku i ei se tugamoli aulo, se fatafaitaulaga mo ‵sunu a mea ma‵nogi, mo se taipola o falaoa ne ofo atu ki te Atua. A tino fua kolā ne talia ke ulu ki loto i te Potu Tapu ke fai olotou tiute fakafaitaulaga i ei ko “faitaulaga kolā ne fakaekegina.”. (Nume. 3:​3, 7, 10) A te Potu Tafasili i te Tapu ne tuku i ei te pusa o te feagaiga e faite ki aulo telā se fakaasiga me nofo atu a Ieova i konā. (Eso. 25:​21, 22) Ko te faitaulaga sili fua e talia ke fano ki suā feitu o te ‵pui laugatu ki loto i te Potu Tafasili i te Tapu fakatasi i te tausaga i te Aso o te Faka‵māga. (Levi. 16:​2, 17) I tausaga katoa, e ulu atu a ia ki loto mo toto o manu ke fai te faka‵māga o ana agasala e penā foki mo agasala a tino o te fenua kātoa. Fakamuli loa, ne fakaasi manino atu ne Ieova e auala i tena agaga tapu a te uiga tonu o mea konei i loto i te faleie tapu.—Epe. 9:​6-8. e

13. Se a te mea tonu e fakaata mai ne te Potu Tapu mo te Potu Tafasili i te Tapu?

13 Te mea tonu. E isi se aofaki foliki o soko o Keliso ne fakaekegina ki te agaga tapu, kae maua ne latou se fesokotakiga fakapito mo Ieova. A te toko 144,000 konei ka tavini atu e pelā me ne faitaulaga i te lagi fakatasi mo Iesu. (Faka. 1:6; 14:1) A te Potu Tapu o te faleie tapu e fakaata mai i ei a te lotou tulaga e pelā me ne tino fakaekegina ki te agaga a koi ‵nofo latou i te lalolagi e pelā me ne tama puke a te Atua. (Loma 8:​15-17) A te Potu Tafasili i te Tapu o te faleie tapu e fakaata mai ei a te lagi, telā e nofo i ei a Ieova. A “te ‵pui laugatu” telā e ‵vae ne ia te Potu Tapu mai te Potu Tafasili i te Tapu e fakaata mai i ei a te foitino faka-te-foitino o Iesu telā e fai pelā me se ‵pui e taofi ei a ia mai te ulu atu ki te lagi e pelā me ko te ‵toe Faitaulaga Sili i te faletapu faka-te-agaga. Mai te tuku atu o tena ola faka-te-foitino e pelā me se taulaga mō tino katoa, ne ‵tala mai ei ne Iesu te auala ki te ola i te lagi mō Kelisiano fakaekegina katoa. E ‵tau foki o tiakina ne latou a olotou foitino faka-te-foitino ke maua ne latou a te taui i te lagi. (Epe. 10:​19, 20; 1 Koli. 15:50) Mai tua o te toetuga a Iesu, ne ulu atu a ia ki te Potu Tafasili i te Tapu o te faletapu faka-te-agaga, telā ka ulu fakamuli atu ki ei a te kau fakaekegina ke ‵kau fakatasi mo ia.

14. E ‵tusa mo te Epelu 9:​12, 24-26, kaia e sili atu ei i te ‵lei a te fakatokaga a Ieova ki te faletapu faka-te-agaga?

14 E lavea faka‵lei ne tatou i konei me sili atu i te ‵lei a te fakatokaga a Ieova mō te tapuakiga ‵ma telā e fakavae ki te taulaga togiola mo te ‵tofi fakafaitaulaga o Iesu Keliso. Ne ulu atu a te faitaulaga sili i Isalaelu ki te Potu Tafasili i te Tapu tonu mo toto o taulaga manu, kae ko Iesu ne ulu atu “ki te lagi,” te ‵toe koga tafasili i te tapu, ke tu atu i mua o Ieova. I konā, ne tuku atu ne ia mō tatou a te tāua o tena ola ‵lei katoatoa e pelā me se tagata “ke fakaseai ne ia te agasala i tena faiga mo fai te taulaga.” (Faitau te Epelu 9:​12, 24-26.) E auala i te taulaga a Iesu ne fakamagalo katoatoa i ei a agasala katoa. Ka tauloto nei tatou me e mafai ne tatou katoa o tapuaki atu i te faletapu faka-te-agaga o Ieova, faitalia me fakamoe‵moe tatou ke ola i te lagi io me i te lalolagi.

KOGA ATEATEA

15. Ko oi ne tavini atu i te koga ateatea o te faleie tapu?

15 Te ata. A te faleie tapu e tasi tena koga ateatea—se koga lasi ne ‵pui faka‵lei telā e fai i ei a galuega a faitaulaga. A te fatafaitaulaga kopa lasi o taulaga ‵sunu ne fakatu i te koga ateatea, fakatasi mo te pesini kopa vai telā ne fakaaoga ne faitaulaga ke kou‵kou i ei latou ke ‵ma a koi tuai o fai olotou taviniga tapu. (Eso. 30:​17-20; 40:​6-8) Kae ko faletapu kolā ne faite fakamuli, e isi foki ne koga ateatea i ei kolā e mafai o ‵tu i ei a tino kolā e se ne faitaulaga o tapuaki atu ki te Atua.

16. Ko oi e tavini atu i koga ateatea o te faletapu faka-te-agaga?

16 Te mea tonu. A koi tuai o olo atu ki te lagi o tavini pelā me ne faitaulaga fakatasi mo Iesu, e tavini fakamaoni atu te ‵toega o taina fakaekegina o Iesu i te koga ateatea tafa ki loto o te faletapu faka-te-agaga. A te pesini vai lasi se fakamasauaga tāua ki a latou, e penā foki ki Kelisiano katoa, ke tumau latou i te ‵ma i mea tau amioga mo te feitu faka-te-agaga. Kae tefea te koga ka tapuaki atu i ei a te “vaitino tokouke,” kolā e ‵lago fakamaoni atu ki taina fakaekegina o Keliso? Ne lavea ne te apositolo ko Ioane a latou e “‵tu i mua o te nofogaaliki,” telā e tai ‵pau mo te koga ateatea tafa ki tua i te lalolagi telā “e fai ne latou te taviniga tapu ki [te Atua] i te ao mo te po i tena faletapu.” (Faka. 7:​9, 13-15) Ko oko eiloa i te ‵tou loto fakafetai ke maua se tulaga o tatou i te fakatokaga a Ieova mō te tapuakiga ‵ma!

‵TOU TAULIAGA KE TAPUAKI KI A IEOVA

17. Ne a taulaga e mafai ne tatou o ofo atu ki a Ieova?

17 E maua ne Kelisiano katoa i aso nei a te tauliaga ke ofo atu a taulaga ki a Ieova mai te fakaaogaga o olotou taimi, malosi mo kope ke fakalauefa atu i ei a manakoga o te Malo o te Atua. E pelā mo pati a te apositolo ko Paulo ki Kelisiano Epelu, e mafai o “ofo atu faeloa ne tatou se taulaga o vikiga ki te Atua, telā ko fuataga o ‵tou laugutu kolā e tavae atu ki tena igoa i mua o tino katoa.” (Epe. 13:15) E mafai o fakaasi atu me e fakatāua ne tatou a te ‵tou tauliaga ke tapuaki atu ki a Ieova mai te ofoatuga o ‵tou toe mea ‵lei ki a ia.

18. E ‵tusa mo te Epelu 10:​22-25, ne a mea e se ‵tau eiloa o manatu mā‵ma tatou ki ei kae se a te mea e se ‵tau o puli i a tatou?

18 Faitau te Epelu 10:​22-25. I te fakaotiotiga o tena tusi ki te kau Epelu, ne faka‵mafa atu ne Paulo a nisi vaega o ‵tou tapuakiga kolā e se ‵tau eiloa o manatu mā‵ma ki ei. E aofia i mea konei ko te fakapili‵pili atu ki a Ieova i ‵talo, folafola atu te ‵tou fakamoemoega ki tino katoa, maopoopo fakatasi e pelā me se fakapotopotoga, kae fakamalosi te suā tino ki te suā tino “maise eiloa me ko iloa ne [tatou] me i te aso [o Ieova] ko pili mai.” I te fakaotiotiga o te tala i te Fakaasiga, ne fai mai ne te agelu a Ieova a pati konei mai lalo fakalua taimi, ke faka‵mafa mai ei te tāua: “Tapuaki ki te Atua!” (Faka. 19:10; 22:9) Ke mo a ma puli i a tatou a te munatonu faka-te-agaga ‵loto tenei e uiga ki te faletapu sili faka-te-agaga a Ieova mo te tauliaga tāua ko maua ne tatou ke tapuaki atu ki te ‵tou Atua sili!

PESE 88 Fai ke Iloa ne Au Ou Auala

a I te Muna a te Atua, e fakaasi mai i ei se akoakoga ‵loto e uiga ki te faletapu faka-te-agaga sili o Ieova. Se a te faletapu tenā? I te mataupu tenei, ka suke‵suke tatou ki fakamatalaga i te tusi o te Tusi Tapu ko Epelu e uiga ki te faletapu tenei. Ke na fakamalosi aka ne te mataupu tenei a tou loto fakafetai ki te tauliaga ke tapuaki atu ki a Ieova.

b Ke maua a manatu i te tusi o te Tusi Tapu ko Epelu, onoono ki te vitio i te jw.org ko te Fakatomuaga o te Epelu.

c A te tusi ko Epelu ko te tusi fua i Tusitusiga i te ‵Gana Eleni e fakamatala mai ei a Iesu e pelā me ko te Faitaulaga Sili.

d E ‵tusa mo se fakamatalaga e tasi, kāti e nofo ki se 84 faitaulaga sili o Isalaelu ke oko ki te taimi ne fakamasei ei a te faletapu o Ielusalema i te 70 T.A.

e Ke tauloto ki te uiga o mea ne fai ne faitaulaga sili i te Aso o te Faka‵māga, onoono ki te vitio i te jw.org ko te The Tent.

g Onoono ki te pokisi ko te “Te Auala ne Fakaasi Mai ei ne te Agaga a te Uiga o te Faletapu Faka-te-Agaga” i te lōmiga o Te Faleleoleo Maluga i a Iulai 15, 2010, itu. 22.