Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 45

Sanjukila Esumũlũho o Kuete Lioku Fendela Yehova Vonembele Yespiritu

Sanjukila Esumũlũho o Kuete Lioku Fendela Yehova Vonembele Yespiritu

‘Fendeli Una wa lulika ilu, losi.’—ESIT. 14:7.

OCISUNGO 93 Sumũlũisa Ohongele Yetu

OVINA TU LILONGISA a

1. Nye ungelo umue a kasi loku popia kuenda eci ci lomboloka nye kokuetu?

 NDA ungelo umue wa vanguile love anga hẽ nda wa yevelela eci a yongola oku popia? Koloneke vilo, ungelo o kasi oku vangula “kolofeka viosi, kovikoti viosi, kalimi osi kuenda komanu vosi.” Nye a kasi oku popia? Eye hati: ‘Sumbili Suku, u wĩhi ulamba. . . . Fendeli Una wa lulika ilu kuenda osi.’ (Esit. 14:6, 7) Yehova eye lika Suku yocili omanu va sukila oku fendela. Tu pandula calua omo eye wa tu ĩha epuluvi lioku u fendela vonembele yaye yinene yespiritu!

2. Onembele yespiritu ya Yehova yi lomboloka nye? (Talavo okakasia losapi hati: “ Ceci Onembele ka yi Lomboloka.”)

2 Oco hẽ nye ci lomboloka onembele yespiritu? Kuenda pi tu sanga olonumbi via suapo viatiamẽla kokualio? Onembele yespiritu hanjoko yimue ya tungiwa. Vondaka onembele yespiritu, mua kongela ovina viosi Yehova a siata oku linga, okuti via kunamẽla kocilumba cocisembi ca Yesu oco omanu vosi vo fendele. Upostolo Paulu wa ci lombolola ciwa vukanda a sonehela Akristão va Heveru va kala ko Yudea. b

3-4. Asunga api Paulu a sonehela ukanda Kakristão va Heveru kuenda nye eye a linga oco a va kuatise?

3 Momo lie Paulu a sonehela ukanda waye Kakristão va Heveru va kala ko Yudea? Citava okuti, momo liasunga avali. Catete, oco a va kolise. Valua pokati kavo, osimbu ka va lingile Akristão va kala vetavo lia va Yudea. Kuenje asongui vetavo muna va kala, va enda oku va pisa omo lioku linga Akristão. Momo Akristão ka va kuatele onembele layimue ya tungiwa yoku fendelela Yehova ndaño ovitunda oco va ece ocilumba ku Suku. Eci ca nena esumuo lialua Kakristão kuenda ca honguisa ekolelo liavo. (Va Hev. 2:1; 3:12, 14) Vamue pokati kavo citava okuti va fetika oku kuata onjongole yoku tiukila ketavo lia va Yudea.

4 Esunga liavali lieli okuti, Paulu wa yonguile oku vetiya Akristão va Heveru oku likolisilako oku kuata elomboloko lialongiso o kaliye ana alonga, ale “okulia kua kõla” ku sangiwa Vondaka ya Suku. (Va Hev. 5:11-14) Ci molẽha okuti, va Yudea vamue handi va kakatelele Kocihandeleko ca eciwile ku Mose. Pole, Paulu wa lombolola okuti ovilumba via kisikiwile Vocihandeleko, ka via kuatele vali esilivilo lioku imũla akandu. Eci ca lekisile okuti, Ocihandeleko caco ca ‘kapiwile ponele.’ Kaliye Paulu wa kala oku longisa ocili caco ca longa. Eye wa va ivaluisa “elavoko lia velapo” lina lia kunamẽla kocilumba ca Yesu, lia ponduile oku va kuatisa oku “amela ku Suku.”—Va Hev. 7:18, 19.

5. Elomboloko lipi tu sukila oku kuata catiamẽla kukanda ku va Heveru kuenda momo lie?

5 Paulu wa lomboluile ku vamanji va Heveru esunga lieci efendelo Liakristão lia velelepo okuti lina va kuamele kosimbu li sule. Ovina va enda oku linga oco va fendele Yehova, via kala “ulembo ño wovina vi laika oku iya, pole, ulembo waco Kristu.” (Va Kol. 2:17) Ulembo wocina cimue, ci lekisa ño ocisetahãi caco, pole, ka ci lomboloka okuti ocikuata caco muẽle. Cimuamue haico okuti, onjila ndomo va Yudea va enda oku fendela Suku kosimbu ca kala ño ndulembo, momo va laikele oku fetika oku fendela Suku lonjila yimue ya sunguluka. Etu tu sukila oku kuata elomboloko liovina viosi Yehova a linga oco cecelele okuti akandu etu a ecelua okuti tu u fendela lonjila yimue yi taviwa. Vocipama cilo, tu sokisa “ulembo” lonjila ndomo va Yudea va enda oku fendela “locili,” ale (ndomo Akristão va fendela) ndeci ca lomboluiwa ku va Heveru. Poku ci linga tu kuata elomboloko liwa lionembele yespiritu kuenda elomboloko liayo kokuetu.

O TAVERNAKULU

6. Upange upi wa enda oku lingiwila votavernakulu?

6 Ndomo va Yudea va enda oku fendela. Paulu wa talavaya lo Tavernakulu ya tungiwile la Mose kunyamo wo 1512 O.Y. oco a lombolole eci catiamẽla konembele yespiritu (Tala okakasia losapi hati, “Ndomo va Yudea va Enda Oku Fendela kuenda Ndomo Akristão va Fendela.”) O Tavernakulu ya kala ocina cimue ca setahãlele ombalaka okuti, va Isareli va ponduile oku cambata kovitumãlo viosi va enda. Ovo va talavaya layo ci soka 500 kanyamo toke eci onembele ya tungiwa ko Yerusalãi. (Etu. 25:8, 9; Ate. 9:22) O Tavernakulu ale “ombalaka yohongele,” ca kala ocitumãlo va Isareli va enda oku liongoluila oco va fendele Suku loku eca ovilumba. (Etu. 29:43-46) Pole, o Tavernakulu ya situluilevo ocina cimue ci kuete esilivilo lialua Yehova a laikele oku eca Kakristão.

7. Otembo yipi onembele yespiritu ya fetika?

7 Ndomo Akristão va fendela. O Tavernakulu yosimbu, ya kala “ndocindekaise kuenda ulembo wovina vio kilu.” Oyo ya situluile onembele yinene ya Yehova yespiritu. Paulu wa popia hati: “Ombalaka yaco [ale, o tavernakulu] ocindekaise coloneke vilo.” (Va Hev. 8:5; 9:9) Kuenje otembo Paulu a sonehela va Heveru, onembele yespiritu ya kalako ale. Oyo ya fetika kunyamo 29 K.K. Kunyamo waco, Yesu wa papatisiwa loku wavekiwa lespiritu sandu kuenda wa fetika oku vumba Yehova ‘ndocitunda cinene’ vonembele yespiritu. cVa Hev. 4:14; Ovil. 10:37, 38.

OCITUNDA CINENE

8-9. Ndomo ca tangiwa ku va Heveru 7:23-27, etepiso lipi lia kala pokati kocitunda cinene co ko Isareli Locitunda Cinene Yesu Kristu?

8 Ndomo va Yudea va enda oku fendela. Ocitunda Cinene, ca kala ocindekaise cowiñi kovaso a Yehova. Arone eye wa kala Ocitunda Cinene catete. Eye wa nõliwa la Yehova eci o tavernakulu ya tumbikiwa. Pole, ndomo Paulu a ci lombolola omo okuti olofa via enda oku tateka oku amamako kuocitunda cinene, “valua va sukilile oku linga ovitunda omo lioku piñala.” d (Tanga Va Heveru 7:23-27.) Omo okuti ovo va kala omanu ka va lipuile, ovitunda vinene via sukilile oku eca ovilumba viakandu avo muẽle. Tu pondola oku limbuka etepiso linene lia kala pokati kovitunda vinene ko Isareli kuenda Ocitunda Cinene Yesu Kristu.

9 Ndomo Akristão va fendela. Omo okuti Yesu Kristu Ocitunda Cinene eye “ukuakuvumba . . . kombalaka yocili, yina Yehova a tunga okuti, omunu hayeko.” (Va Hev. 8:1, 2) Paulu wa lombolola okuti omo Yesu “o kasi lomuenyo otembo ka yi pui, utunda waye ka u kuete kapiñala.” Paulu wa lombololavo okuti Yesu “wa pua etondelo, wa litepa la vakuakandu,” pole, eci ca litepa lovitunda vinene vio ko Isareli ceci okuti, “eye ka sukila oku eca ovilumba eteke leteke” oco akandu aye a eceliwe. Cilo tu kũlĩhĩsi etepiso li kasi pokati kutala lovilumba kotembo ya va Yudea kuenda kotembo Yakristão.

UTALA KUENDA OVILUMBA

10. Nye ca lombolokele ovilumba kutala wosipi?

10 Ndomo va Yudea va enda oku fendela. Konepa yo kosamua yoku iñila vo tavernakulu kua kala utala umue wosipi kuna va enda oku ecela ovilumba viovinyama ku Yehova. (Etu. 27:1, 2; 40:29) Pole, ovilumba viaco ka via ponduile oku imulako akandu osi omanu. (Va Hev. 10:1-4) Olonjanja viosi vo tavernakulu kua enda oku eciwa ovilumba viaco viovinyama. Ovio via enda oku situlula okuti kovaso yoloneke kua laikele oku kala ocilumba ci mosi, ca ponduile oku yovola omanu vosi kekandu.

11. Kutala upi Yesu a ecela omuenyo waye ndocilumba? (Va Heveru 10:5-7, 10)

11 Ndomo Akristão va fendela. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, wa tumiwa la Yehova palo posi, oco a ece omuenyo waye ndocilumba cocisembi coku yovola omanu. (Mat. 20:28) Kuenje kepapatiso liaye, Yesu wa linga eci Yehova a yonguile. (Yoa. 6:38; Va Gal. 1:4) Yesu wa lumba omuenyo waye kutala wocindekaise kuenda utala waco u situlula “ocipango” ca Yehova. “Ocipango” ca Yehova ca kala okuti Yesu eca omuenyo waye wa lipua ndocilumba. Yesu wa eca omuenyo waye “onjanja yimosi lika” oco a tuvike akandu omanu vosi va lekisa ekolelo kokuaye otembo ka yi pui. (Tanga Va Heveru 10:5-7, 10.) Kaliye, tu konomuisa eci ca lombolokele olonepa vio vokati vio tavernakulu.

OHONDO YI KOLA LOHONDO YI KOLA KOKU KOLA

12. Helie wa ponduile oku iñila Vohondo yi Kola kuenda Vohondo yi Kola Koku Kola?

12 Ndomo va Yudea va enda oku fendela. O tavernakulu kuenda olonembele via tungiwila noke ko Yerusalãi, via lisetahãlele calua vokati. Vokati kaco mua kala olohondo vivali, okuti ‘Ohondo yi Kola’ kuenda ‘Ohondo yi Kola Koku Kola’ kuenje ovio via tepiwile longumbo yimue ya tutiwa. (Va Hev. 9:2-5; Etu. 26:31-33) Vokati Kohondo yi Kola mua kala ondiyelo yimue yulu, utala woku timĩha isensu, omesa kuenda olombolo via taliwa. “Ovitunda via wavekiwa” ovio lika via ponduile oku iñila Vohondo yi Kola, oco va tẽlise upange wavo u kola. (Ate. 3:3, 7, 10) Vohondo yi Kola Koku Kola, mua kala ocikasia covisila ca pangiwa lulu, oco ca situluile emolẽho lia Yehova. (Etu. 25:21, 22) Ocitunda cinene oco lika ca kuatele omoko yoku iñila Vohondo yi Kola Koku Kola onjanja yimosi lika vunyamo, keteke lioku tuvika akandu. (Ovis. 16:2, 17) Anyamo osi, eye wa enda oku iñila losonde yovinyama oco a tuvike akandu aye kuenda akandu omanu vosi. Vokuenda kuotembo, Yehova pocakati cespiritu sandu liaye, wa situlula lonjila ya suapo elomboloko liolohondo viaco vivali viotavernakulu.—Va Hev. 9:6-8. e

13. Ohondo yi Kola kuenda Ohondo yi Kola Koku Kola yi lomboloka nye Kakristão?

13 Ndomo Akristão va fendela. Etendelo litito Liakristão lia siata oku wavekiwa lespiritu sandu, kuenje ovo va kuete ukamba umue ulikasi la Yehova. Etendelo liaco 144.000 va ka kala ovitunda kilu kumosi la Yesu. (Esit. 1:6; 14:1) Ohondo yi Kola yo tavernakulu yi lomboloka ekalo liavo ndomãla vespiritu va Suku osimbu va kasi palo posi. (Va Rom. 8:15-17) Ohondo yi Kola Koku Kola yo tavernakulu yi lomboloka ilu kuna Yehova a kasi. “Ongumbo” yina yi tepisa Ohondo yi Kola kuenda Ohondo yi Kola Koku Kola, yi lomboloka etimba lia Yesu. Eci eye a kala palo posi wa kuatele etimba liositu kuenje ka ponduile oku iñila kilu oco a kale Ocitunda Cinene vonembele yespiritu. Yesu poku eca etimba liaye ndocilumba komanu, wa ikuila onjila Kakristão olombuavekua yoku enda kilu. Ndeci Yesu a linga, olombuavekua vi sukilavo oku eca atimba avo ositu, oco va tambule onima yavo kilu. (Va Hev. 10:19, 20; 1 Va Kor. 15:50) Noke lia Yesu oku pinduiwa, eye wa iñila Vohondo yi Kola Koku Kola yespiritu ale kilu kuna olombuavekua viosi via laikele oku likongela kokuaye.

14. Ndomo ca tangiwa ku va Heveru 9:12, 24-26, momo lie efendelo lia Yehova vonembele yespiritu lia velelapo onjila ndomo va Yudea va enda oku fendela?

14 Efendelo liocili lia Yehova, lia kunamẽla kocilumba cocisembi ca Yesu Kristu kuenda kocikele caye coku kala Ocitunda Cinene. Eci ceca uvangi wokuti onjila yaco yoku fendela, ya velapo onjila ndomo va Yudea va enda oku fendela Yehova kosimbu. Ocitunda Cinene ko Isareli, ca enda oku iñila losonde yocilumba covinyama Vohondo yi Kola Koku Kola, okuti ocitumãlo cimue ca tungiwile lomanu. Pole, Yesu “wa iñila kilu” kocitumãlo cimue ca velapo koku kola oco a li molẽhise kovaso a Yehova. Yesu poku eca omuenyo waye wa lipua kokuetu, eye wa kuatele omoko “oco a imũle akandu pocakati cocilumba caye muẽle.” (Tanga Va Heveru 9:12, 24-26.) Noke liocilumba ca Yesu ka kua sukiliwile vali ocilumba cikuavo ci ecela akandu. Ndomo tu ka ci konomuisa, ci kaile okuti elavoko lietu lioku enda kilu ale oku kala palo posi, vosi yetu tu pondola oku fendela Yehova vonembele yaye yespiritu.

KOVITALI

15. Velie va enda oku vumba kocitali co Tavernakulu?

15 Ndomo va Yudea va enda oku fendela. O tavernakulu ya kuatele ocitali cimue cinene ca ñualiwile locimbaka kuna ovitunda via ponduile oku lingila ovopange avo. Utala wosipi woku pia elisi wa kala kocitali caco kumosi lombasiya yosipi yeyuka ovava, yina ovitunda via endaile oku liyelisa osimbu ka via lingile handi upange wavo u kola. (Etu. 30:17-20; 40:6-8) Olonembele vina vieya oku tungiwa noke, via kuatelevo ovitali kosamua oco vi ecelele okuti vana ka va kaile ovitunda va fendelelamo Yehova.

16. Velie va vumba kocitali co vokati kuenda velie va vumba kocitali co kosamua?

16 Ndomo Akristão va fendela. Osimbu ocisupe colombuavekua ka via endele kilu oku ka vumba ndovitunda la Yesu, va vumba lekolelo palo posi, ale kocitali co vokati conembele yespiritu. Ombasiya yovava yi kasi vocitali caco, yi ivaluisa olombuavekua okuti, ndeci Akristão vosi, ovo va sukila oku amamako oku liyelisa konepa yespiritu kuenda kovituwa. Oco hẽ pi “owiñi wakahandangala” una u kasi oku kuatisa lekolelo vamanji a Kristu olombuavekua va kasi oku fendelela Yehova? Upostolo Yoano wa mola owiñi wakahandangala okuti, “va tãi kovaso yocalo,” okuti onembele ya tungiwa ci lomboloka ocitali co kosamua kuna ovo va “lingila [Suku] upange u kola utanya luteke vonembele yaye.” (Esit. 7:9, 13-15) Kuenje tua sanjuka calua omo liesumũlũho Yehova a tu ĩha lioku u vumba lonjila yimue ya lipua vonembele yaye yinene yespiritu!

ESUMŨLŨHO TU KUETE LIOKU FENDELA YEHOVA

17. Ovilumba vipi tu kuete esumũlũho lioku eca ku Yehova?

17 Koloneke vilo Akristão vosi va kuete esumũlũho lioku eca ovilumba ku Yehova poku talavaya lotembo yavo, ongusu kuenda lovipako viavo oco va kuatise kovopange osi Wusoma. Ndomo upostolo Paulu a sapuila Kakristão va Heveru, etu tu pondola oku ‘eca ocilumba cesivayo ku Suku olonjanja viosi okuti, epako liovimẽla vietu vina vi sapula onduko yaye ku vakuetu.’ (Va Hev. 13:15) Etu tu lekisa okuti tua velisapo calua esumũlũho liaco eci tu fendela Yehova poku wĩha ocilumba ca velapo.

18. Ndomo ca tangiwa ku va Heveru 10:22-25, ovina vipi tu sukila oku linga olonjanja viosi kuenda nye okuti lalimue eteke tu sukila oku ivalako?

18 Tanga Va Heveru 10:22-25. Paulu olondaka via sulako a sonehela va Heveru, wa tukula ovina vialua tu sukila oku linga oco tu fendele Yehova. Vovina viaco mua kongela oku likutilila olonjanja viosi ku Yehova, oku kundila omanu catiamẽla kelavoko lietu, oku endaenda kolohongele vietu kuenda oku li pamisa la vakuetu “ca piãla enene omo [tu] lete okuti eteke [lia Yehova] li kasi ocipepi.” Handi vali, kelivulu Liesituluilo ku lekisa okuti ungelo umue wa Yehova wa popia hati: “Fendela Suku!” Eye wa ci pitulula olonjanja vivali oco a lekise okuti ci kuete esilivilo lialua oku ci linga. (Esit. 19:10; 22:9) Lalimue eteke ka tu ka ivaliko cosi tua lilongisa catiamẽla konembele yinene yespiritu ya Yehova kuenda kesumũlũho linene tu kuete lioku fendela Suku yetu ukuonene wosi Yehova!

OCISUNGO 88 Ndekise Olonjila Viove

a Alongiso amue ondongosi a sangiwa Vembimbiliya atiamẽla konembele yespiritu ya Yehova. Onembele yaco yi lomboloka nye? Ocipama cilo, ci ka lombolola olonepa vimue vi sangiwa vukanda ku va Heveru yi tukula onembele yaco. Noke yoku lilongisa ocipama eci, o ka sanjukila esumũlũho o kuete lioku fendela Yehova.

b Oco o kũlĩhe ulandu wosi wukanda ku va Heveru, tala ovideo yulandu wukanda ku va Heveru vo jw.org.

c Ukanda ku va Heveru, kovisonehua vio Helasi owo lika u tukula Yesu okuti Ocitunda Cinene.

d Ndomo ca lekisa ekonomuiso limue, citava okuti vo Isareli mua kala eci ci soka 84 kovitunda vinene toke kotembo onembele yo Yerusalãi ya nyõliwa kunyamo wa 70 K.K.

e Oco tu kuate elomboloko lieci ovitunda vinene via enda oku linga keteke lioku tuvika akandu, tala ovideo losapi hati: A Tenda vo jw.org.

g Tala okakasia losapi hati: Ndomo Espiritu Lia Situlula Elomboloko Lionembele Yespiritu Vutala Wondavululi 15 Yevambi Linene 2010 kem. 22.