1-2. (a) Ohọhọme ọgo yọ ha uvwre erhirhiẹ ọwan ọrhẹ erẹ itu i Jew ri ghwẹrioma riẹ Jerusalem? (b) Hunute ebẹnbẹn sansan itu i Jew na i dẹrughwaroghwu. (Se ekpeti na “ Ẹdẹ Erẹ Haggai, Zechariah Ọrhẹ Ezra.”)

 WE BRUDU ọkezẹko kpahen obaro na? Ọkezẹko, iruo ọ varuọ obọ, nu we brudu sẹ wu na sabu hẹrote edamẹ ekruon. Wu na sabu rhe brudu kpahen omefuon ekruon fọkiẹ irueruo usun oseghe ro vwo serhọ, ẹkparehaso, yanghene osehiẹn fọkiẹ owian aghwoghwo na. Wa dẹrughwaroghwẹ owu usuẹn erhirhiẹ erana? Orhiomaran, wu na sabu mẹrẹn erere ọke wu rhe yono kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn emọ Israel ọke ahwanren, ọke aye rhiẹromẹrẹn aruẹ ebẹnbẹn erana.

² Ọ guọlọ esegburhomẹmro mie itu i Jew na ri rhirhiẹ i Babylon uvuẹn ọsoso akpenyerẹn aye, rẹ aye ina nyaji obọdẹn akpọ ọrana vwo, riẹ ẹkwotọre rẹ buebun aye i vwa ghwai rhe kpahen. Ọke aye te oboran, o jiri-i, akpọ ọgbogbanhon nọ hobọte aye, omaran ji te irueruo usun oseghe ọrhẹ ẹkparehaso. Omarana, nọ bẹn rẹn ezẹko usuẹn aye, ina tẹnrovi ẹrharhumu bọn oghwa ẹga i Jehova. Omarana, emrẹ 520 B.C.E., Jehova no dje emẹraro awanva re se Haggai ọrhẹ Zechariah, nẹ aye i ha userhumu rẹn ihworho na vwo oruru. (Hag. 1:1; Zech. 1:1) Jerẹ oborẹ ene yono, urhebro emẹraro na i tiobọnu ọ dabu hobọte ihworho na. Ọrẹn, ọke ẹgbukpe 50 a vrẹn hin, ẹhẹn itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na, nọ rharhumu seriotọre. Ezra, ro rhiẹ ọyẹbe Urhi na, rọ dabu tẹn ona, no nẹ Babylon riẹ Jerusalem, nọ sabu ha urhebro rẹn ihworho i Jehova nẹ aye i ha ogame urhomẹmro karo.—Ezra 7:​1, 6.

3. Enọ ego ye ne yono kpahen? (Proverbs 22:19)

³ Jerẹ oborẹ aruẹmẹrẹn i Haggai ọrhẹ Zechariah i ha  userhumu rẹn ihworho i Jehova ọke ahwanren hẹrosuiẹ uvwrọke ẹkparehaso, aye ina ji sabu ha userhumu rẹn ọwan inyenana vwo uduefigbere taghene Jehova ọnọ hobọtua ọwan uvwrọke ebẹnbẹn. (Se Proverbs 22:19.) Ọke re roro kpahen urhomu edje i Jehova ọ nyoma Haggai ọrhẹ Zechariah haphia, ji roro kpahen udje Ezra, ana kpahenrhọ enọ enana: Marhẹ ebẹnbẹn i ru hobọte itu i Jew erana ri ghwẹrioma rhe na? Mesoriẹ o fo na tẹnrovi ọhọre i Jehova re ne ruo uvwrọke ebẹnbẹn? Marhẹ ene ru ruẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova gbanhonrhọ uvwrọke ebẹnbẹn?

4-5. Me yọ lẹrhẹ oruru itu i Jew na kpahen owian oghwa ẹga na seriotọre?

⁴ Ọke itu i Jew na a ghwẹrioma rhiẹ Jerusalem, aye i vwo ewian buebun rẹ aye ina wian. Ogege, aye ni bọn agbarha izobo i Jehova, ji ha usimo oghwa ẹga na mevi. (Ezra 3:​1-3, 10) Ọrẹn, oruru aye i vwori ọtonrhọ no seriotọre. Mesoriẹ? Fọkime, haba owian ebanbọn oghwa ẹga na, aye ina ji bọn eghwa aye, ru ikebi, ji ghẹrẹ ekrun aye. (Ezra 2:​68, 70) Habaye, evwreghrẹn aye a kparahaso aye, ji damoma aye ina dobọ owian ẹrharhumu bọn na ji.—Ezra 4:​1-5.

⁵ Itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na, i ji dẹrughwaroghwu akpenyerẹn ọgbogbanhon ọrhẹ usun oseghe. Vwana, otọre aye ọ ha usuẹn Usun ẹkwotọre i Persia. Ọke Orodje i Persia re se Cyrus o hwu uvuẹn ẹgbukpe 530 B.C.E., orodje rọ ha kpahiẹn re se Cambyses nọ guọlọ fiẹ i Egypt kparobọ. Ọkezẹko, ọke aye riẹ Egypt, isodja ye na nekpẹn emaren, ame ọrhẹ ewun mie emọ Israel, ọnana no ji toroba akpenyerẹn ọgbogbanhon na. Ọtonrhọ usuon orodje rọ ha kpahen ọrẹ Cambyses re se Darius I, ọ vuọnren rhẹ ẹkparehaso usun oseghe uvuẹn ẹkwotọre i Persia. Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ enana i lẹrhẹ itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na, brudu kpahen oborẹ aye ine ru hẹrote ekrun aye. Fọkiẹ erhirhiẹ enana aye dẹrughwaroghwu na, itu i Jew ezẹko ne roro taghene ọnana rhẹ ọke ro serhọ ra na bọn oghwa ẹga i Jehova-a.—Hag. 1:2.

6. Lele oborẹ ọ ha Zechariah 4:​6, 7, ebẹnbẹn erọrọ ego yẹ itu i Jew na i dẹrughwaroghwu, imwẹro ọgo yi Zechariah ọ yẹre aye?

⁶ Se Zechariah 4:​6, 7. Haba akpọ ọgbogbanhon ọrhẹ erhirhiẹ usuon oseghe ro vwo serhọ, itu i Jew na i ji rhiẹromẹrẹn ẹkparehaso. Uvuẹn ẹgbukpe 522 B.C.E., evwreghrẹn aye ni vwo efikparobọ riẹriẹ igọmẹti Persia nọ dobọ owian ebanbọn oghwa i Jehova ji. Ọrẹn, Zechariah nọ yẹ itu i Jew na imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ẹhẹn ọfuanfon Ọnẹyen tiẹ egbanrhọ ephian nie. Uvuẹn 520 B.C.E., Orodje Darius nọ ha uphẹn rẹn itu i Jew na wian owian ebanbọn na, nọ ji tobọ yẹ aye igho aye ine ruie, ji jurhi taghene ere suẹn uvwre otọre aye, i ha userhumu phia.—Ezra 6:​1, 6-10.

7. Ọke itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na a ha ọhọre i Jehova karo, ebrurhọ ego yẹ aye i mẹrẹnren?

 ⁷ Nyoma i Haggai ọrhẹ Zechariah, Jehova no ve rẹn ihworho yi taghene ọnọ hobọtua aye, orhianẹ aye i ha ebanbọn oghwa ẹga na karo. (Hag. 1:​8, 13, 14; Zech. 1:​3, 16) Fọkiẹ uduẹharhaghwẹ emẹraro na, itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na ni tuẹn owian rhọ uvuẹn ẹgbukpe 520 B.C.E. ji bọn yen hin uvwre ẹgbukpe rọ joma te isionrin. Fọkime itu i Jew na i ha ọhọre i Jehova karo udabọ ebẹnbẹn, aye ni mẹrẹn obẹhatua i Jehova  nyoma rọ hẹrote edamẹ ugboma aye, ji ruẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ ọye gbanhon. Omarana, aye ni ga i Jehova rhẹ aghọghọ.—Ezra 6:​14-16, 22.

8. Marhẹ ẹmro ri ha Haggai 2:4 ine ru ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi ọhọre i Jehova re ne ruo? (Se ekete ra djokarhọ na.)

⁸ Fọkime ukpokpogho rode na o tiẹkẹrẹ ne, ọghanren omamọ na huvwele akama re ne vwobọrhọ owian aghwoghwo na. (Mark 13:10) Ọrẹn, ọnọ sabu bẹn re ne fiomarhọ owian aghwoghwo na, orhianẹ e vwo obẹnbẹn igho, yanghene a dẹrughwaroghwu ẹkparehaso uvuẹn aghwoghwo na. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ha edamẹ Uvie na karo? Erhe vwo uduefigbere taghene “Jehova ro sun emakashe na” b rhẹ ọwan i gba havwiẹ. Ọnọ hobọtua ọwan orhianẹ a ha edamẹ Uvie na karo. Omarana, o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan zofẹ-ẹn.—Se Haggai 2:4.

9-10. Marhẹ esa ọrhẹ ane owu i ru mẹrẹn orugba ẹmro i Jesu rọ ha Matthew 6:33?

⁹ Jene roro kpahen udje Oleg ọrhẹ Irina, c esa ọrhẹ ane owu ra ga ẹrhẹ ọkobaro. Ọke aye a kwa riẹ ukoko ọrọrọ ya ha userhumu phia hin, aye rhe vwo igho bu-un, fọkiẹ erhirhiẹ ọgbogbanhon uvuẹn ẹkwotọre aye. Dedevwo aye vwo omamọ owian uvwre ẹgbukpe owu-u, ọrẹn aye i mẹrẹn userhumu ọrhẹ obọdẹn obẹhatua i Jehova ọke ephian, kugbe userhumu imizu ukoko na i tiobọnu rẹn aye. Marhẹ aye i ru nyerẹn ghele ebẹnbẹn aye? Oleg, rẹ ẹhẹn yen o seriotọre ọke ukaro, nọ tare: “Fọkime ame i fiomarhọ owian aghwoghwo na ọke ephian, nọ ha userhumu rẹn ame tẹnrovi oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ame.” Dedevwo aye a ji guọlọ owian, ọrẹn aye i fiomarhọ owian aghwoghwo na.

 ¹⁰ Ẹdẹ owu ọke aye nẹ owian aghwoghwo na rhiẹ oghwa, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene ugbehian aye rọ kpẹnkpẹnren, ọ nya ugbo onya ro te iroko 100 nọ sabu kpare ẹkpa emaren eva vwe aye. Oleg nọ tare: “Ẹdẹ ọrana, no mwurun ame ẹro rhọ taghene Jehova ọrhẹ imizu ukoko na a ghini hẹrote ame. Ame i vwo imwẹro taghene Jehova ọ karorhọ idibo yi, o toro oborẹ erhirhiẹ aye ọ gbanhon te-e.”—Matt. 6:33.

11. Me ya na sabu fiẹrorhọ arha tẹnrovi ọhọre i Jehova e ruo?

¹¹ Jehova ọ guọlọre na tẹnrovi owian ro simi arhọ ro rhiẹ ọrẹ ene ruẹ idibo. Jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn  udjoghwẹ 7, Haggai nọ ta rẹn ihworho i Jehova, nẹ aye i rharhumu tuẹn owian ogame rhọ, nọ họhọre taghene aye a rharhumu bọn usimo oghwa ẹga na. Aye i rhe ruẹ omaran, Jehova o veri taghene ọnọ “ha ebrurhọ” rẹn aye. (Hag. 2:​18, 19) Ana ji sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn omẹdamu ọwan orhianẹ a ha owian rọ yẹre ọwan karo.

12. Mesoriẹ Ezra ọrhẹ ereva ye a guọlọ esegburhomẹmro ọgbogbanhon?

¹² Uvuẹn ẹgbukpe 468 B.C.E., Ezra ọrhẹ ẹko itu i Jew ereva ni nẹ Babylon riẹ Jerusalem. Nẹ aye i sabu nya ugbo onya ọnana, Ezra ọrhẹ eri lelirie i guọlọ esegburhomẹmro ọgbogbanhon. Fọkime aye ina nya izede ro mwuofẹn, ji kpare iro ọrhẹ idọlọ efuanfon re torori ra na ha bọn oghwa ẹga na. Omarana, ọnọ phẹrẹ ihi ina sabu so aye. (Ezra 7:​12-16; 8:31) Habaye, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene Jerusalem ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. Ihworho re rhirhiẹ ye, e bu-un, ofori na kwaphiẹ ugbomoghwa ye ọrhẹ anurẹsẹ na. Me ya na sabu yono mie Ezra kpahen ọrẹ ene vwo uduefigbere kpahen Jehova?

13. Marhẹ Ezra o ru bọn uduefigbere ọnẹyen kpahen Jehova gbanhonrhọ? (Se ekete ra djokarhọ.)

¹³ Ezra ọ mẹrẹn oborẹ Jehova ọ hobọtua ihworho Enẹyen uvwrọke edamuni. Ọkezẹko Ezra o rhirhiẹ Babylon uvuẹn ẹgbukpe 484 B.C.E., uvwrọke Orodje Ahasuerus o jurhi taghene e kpe ọsoso itu i Jew ri ha otọre usun Persia hwu. (Esther 3:​7, 13-15) Arhọ i Ezra ọ ha erhirhiẹ imwofẹn! Fọkiẹ imwofẹn ọrana, ọsoso itu i Jew ri ha “okogho sansan” ni zinrin orhọmo ji mwuomarhọ, nyoma aye a nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ aye userhumu. (Esther 4:3) Roro kpahen oborẹ oma ọ merhen Ezra ọrhẹ itu i Jew na te, ọke ufi evwreghrẹn aye i kpahenren ne kpe aye hwu, ọ rharhumu mwu aye! (Esther 9:​1, 2) Oborẹ Ezra o rhiẹromẹrẹn uvwrọke egbogbanhon erana, ọ dabu mwuegbe yi hẹrhẹ edamuni ra sa obaro na, ji ruẹ imwẹruiẹ taghene Jehova ọnọ sẹrorẹ ihworho Enẹyen gbanhonrhọ. d

14. Me yẹ omizu ọmase owu o yonorin ọke rọ mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu riẹn lele uvwrọke egbogbanhon?

¹⁴ Ọke arha mẹrẹn userhumu i Jehova uvwrọke ebẹnbẹn, uduefigbere re vwo kpahiẹn nọ gbanhanrhọ. Roro kpahen udje Anastasia, ro rhirhiẹ Europe. Nọ nyaji iruo yi vwo neneyo ọ sabu sẹrorẹ emevigbanhuiẹn. Nọ tare: “O ji vwo ọke owuorowu rẹ igho ọ kanren mẹ bi-i. Ọrẹn, ne mi fiẹ erhirhiẹ na rhẹ abọ i Jehova, ji mẹrẹn izede o ru hẹrote mẹ. Iruo mẹ ọrhọ va mẹ obọ ọke ọrọrọ, ofẹn o mwu mẹ-ẹ. Jehova ọrhọ hẹrote mẹ inyenana, ọnọ ji hẹrote mẹ odẹrọsa.”

15. Me yọ ha userhumu rẹn Ezra sẹrorẹ uduefigbere kpahen Jehova? (Ezra 7:​27, 28)

 ¹⁵ Ezra ọ mẹrẹn userhumu i Jehova uvuẹn akpenyerẹn yen. Ọke Ezra o roro kpahen erhirhiẹ sansan ri Jehova ọ ha userhumu riẹn, nọ bọn uduefigbere ọnẹyen kpahiẹn gbanhon. Djokarhọ ẹmro na “obọ i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ mẹ, ọrhẹ omẹmẹ i havwiẹ.” (Se Ezra 7:​27, 28.) Ezra ọ ji ha aruẹ ẹmro ọrana ruiruo te ọgbọ erhan uvuẹn ọbe i Baibol ra ha odẹ ye se.—Ezra 7:​6, 9; 8:​18, 22, 31.

16. Uvuẹn erhirhiẹ ego ya na sabu mẹrẹn userhumu i Jehova vwrurhe uvuẹn akpenyerẹn ọwan? (Ni ifoto na.)

¹⁶ Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan arha dẹrughwaroghwu ọke ọgbogbanhon. Jerẹ udje, arha nekpẹn ọke re ne riẹ omẹvwa mie ohworho ra wian riẹn, yanghene ne ruẹ ewene rhẹ ẹkwaphiẹrhotọre iruo ọwan na sabu riẹ uyono ukoko, na ha uphẹn rẹn Jehova nọ hobọtua ọwan. Oborẹ ono nerhumie rhe ono rhomu ghwẹ oborẹ e fiẹrorhọ. Omarana, uduefigbere ọwan kpahen Jehova no kodorhọ.

17. Marhẹ Ezra o ru dje omeriotọre phia uvwrọke egbogbanhon? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁷ Ezra ọ homariotọre nekpẹn userhumu mie i Jehova. Kọke kọke ewian Ezra o vwori ọrhọ lẹrhiẹ brudu, nọ homariotọre nẹrhomo vwe i Jehova. (Ezra 8:​21-23; 9:​3-5) Uruemru Ezra o mwu eri kẹreriẹ hobọtua ye, ji hẹrokele esegburhomẹmro ọnẹyen. (Ezra 10:​1-4) Ọke erhe brudu kpahen edamẹ ugboma yanghene omefuon ekrun ọwan, ofori ne fiudugbere nẹrhomo vwe i Jehova.

18. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan bọn uduefigbere ọwan kpahen Jehova gbanhonrhọ?

¹⁸ Arha homariotọre nekpẹn userhumu mie i Jehova, ji rhiabọ ha userhumu imizu ukoko na, uduefigbere re vwo kpahiẹn nọ gbanhanrhọ. Erika, ro vwiẹ emọ awansa, ọ sẹrorẹ uduefigbere kpahen Jehova ọke ekwakwa ibiobiomu a phia riẹn. Uvwre ibiọke, ọmọ rọ ha akperevwan ye no hwuru, omaran ji te esa ye. Sekpahen enana, nọ tare: “Wu sabu rhe oborẹ i Jehova ono ru ha userhumu wẹn ọ tonrhọ-ọ. Userhumu na ọnọ rhiọ izede igbevwunu. Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo igbehian mẹ. Mi rha ta ẹhẹn mẹ rẹn igbehian mẹ, nọ phẹrẹ aye ina yẹ mẹ userhumu.”

19-20. Me ye yono mie itu i Jew ri vwa sabu ghwẹrioma riẹ Jerusalem?

¹⁹ Ana ji sabu yono uyono ọghoghanren mie itu i Jew ri vwa sabu ghwẹrioma riẹ Jerusalem. Ọkezẹko, ezẹko usuẹn aye a sabu ghwẹrioma fọkiẹ ọho, emiamo ọgbogbanhon, yanghene ewian ekru-un. Udabọ ọrana, aye i ji hobọtua eri ghwẹrioma izede ọrẹ ugboma. (Ezra 1:​5, 6) Ọhọhọre taghene ọke ẹgbukpe 19 a vrẹn hin, ọke ẹko emọ Israel ọrukaro na e te Jerusalem, itu i Jew re rhirhiẹ Babylon, e ji toro itetoro ro nẹ ẹhẹn rhe riẹ Jerusalem.—Zech. 6:10.

²⁰ Orhianẹ a vwa sabu wian buẹn uvuẹn ogame i Jehova-a, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen omẹdamu ọwan re ne ruẹ oma merhiẹn. Marhẹ e ru rhe ọnana? Uvuẹn ẹdẹ i Zechariah, Jehova nọ ta rẹn ọmẹraro ọnẹyen nọ ha oro ọrhẹ idọlọ efuanfon rẹ evrẹn ri ha Babylon i torori, e ruẹ erhu orodje. (Zech. 6:11) “Erhu odidi” ọnana ono rhiẹ emru “okarorhọ” sekpahen itetoro ghwologhwolo aye i ruru. (Zech. 6:​14, ekete ra djokarhọ) Ana sabu fiudugbere taghene omẹdamu ọwan uvuẹn ọke egbogbanhon, ọ sẹrẹ i Jehova ẹro dẹ-ẹ.—Heb. 6:10.

21. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dẹrughwaroghwu obaro na rhẹ uduefigbere?

²¹ O vwo ẹfro-o, ene rhe rhiẹromẹrẹn ọke egbogbanhon uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, erhirhiẹ ina sabu biomurhọ uvuẹn obaro na. (2 Tim. 3:​1, 13) Ọrẹn, o fo ne brudu pha-an. Karorhọ ẹmro ri Jehova ọ ta rẹn ihworho yi uvuẹn ẹdẹ i Haggai: “Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ . . . Are i vwa zofẹ-ẹn.” (Hag. 2:​4, 5) Ana ji sabu vwo imwẹro taghene Jehova ono lele ọwan rhirhiẹ ye, orhianẹ ọwan a damoma ruẹ ọhọriẹ. Arha ha oborẹ e yonorin nẹ aruẹmẹrẹn Haggai, Zechariah ọrhẹ udje Ezra ruiruo, ana sabu sẹrorẹ uduefigbere ọwan kpahen Jehova, o toro ebẹnbẹn re ne rhiẹromẹrẹn obaro na-a.