Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 1

KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali

Alikui kjoajkon sikinjeli tsa je Jeobá si̱nʼiotʼai

Alikui kjoajkon sikinjeli tsa je Jeobá si̱nʼiotʼai

TEXTO XI TSʼE NÓ 2024 “Kʼianga tsokjoan, ji sinʼiotʼale” (SAL. 56:3).

XI TÍNCHJA̱NI

Jmé xi tjínnele sʼiaan nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa nga tsín kuijkoán.

1. Ánni nga bijkon sakʼoañá.

 NGATSʼIÑÁ nga sakʼoa nokjoaan. Kʼoatso je Biblia nga tsín tjínnele kuijkónlee xi jekʼien, je sénnichxin xi chʼaokjoan kao jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Ninga kʼoalani, nʼio chʼao kjimachon nichxin xi tiyoaa ndʼai nga kjoasi sʼe, nga kjoajchán satío kʼoa nga chʼin sʼe (Luc. 21:11). Tsakui nichxin kʼoati sakʼoa bijkonlee je chjota xi fitjenngikená. Jolani je chjotaxá, xíngiaa kao chjota xi majtikená. Kʼoati nokjoaan nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín chókjoajinná je kjoa xi tibitjatojiaan ndʼai kao kjoa xi kuitjátojiaan nichxin xi sʼa nroa.

2. Jméni xi koan kʼianga kicho David ya Gat.

2 Kʼoati kitsokjon sakʼoa je David, xi choʼndale Jeobá koan. Kʼianga kitjenngike je rey Saúl nga koanmele kisikʼien, je David yaa tsakanga ya ʼnde jña Gat ʼmi, naxinandále chjota filisteo. Nʼio kitsokjon je David kʼianga kisʼejinle je rey Akís nga nʼio nda male kjan kjoajchán je David kʼoa nga jmi chjota filisteo kisikʼien ngasʼa (1 Sam. 21:​10-12). Kui koankjáojinle David tsa jmeni xi koa̱ntʼain. Tonga jméni xi kisʼin nga tsín nʼio kitsokjon.

3. Tojo tso ya Salmo 56:​1-3, 11, jméni xi kisʼin David nga tsín tikitsokjonni.

3 Tojo tso ya Salmo 56 je David kʼoakitso nga kitsokjon nga ya Gat tíjna. Tonga nga je Jeobá kisinʼiotʼa alikui tikitsokjonni (tʼexkiai Salmo 56:​1-3, 11). a Jé Jeobá tsakasenkao nga je kisinʼiotʼa. Je David joxi skále kisʼin kʼoa je rey Akís alikui tikuenta kisʼinni, kʼoa kitjoʼale yaole David nga kʼoakisʼin (1 Sam. 21:​13–22:1).

4. Jméni xi sʼiaan nga ngisasa si̱nʼiotʼaa je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

4 Tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoati koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan. Jméni xi sʼiaan nga ngisasa si̱nʼiotʼaa je Jeobá. Jngola choa̱ kataʼyaa. Tsakui nichxin nʼio si̱kjáojiaan kʼiatsa kʼoakʼuínná nga chʼin tjínná, tonga nga ʼyaa nga nda síxki je chjinexki xi sisinná alikuijin tinʼio si̱kjáojinñá, ngisaa tsa kʼoati jekisixkile chjota xi kʼoati kui chʼin kisʼele jmeni chʼin xi tjínná. Nga tibʼeyanajmílee jomaná ngasin nganda nrʼoéná kʼoa majinle jotjín tokoán. Tsakui nichxin kʼoatsoná nga kʼoati kui xki̱ tsjoáná je xki̱ xi tsakasenkao xi kjaʼaí chjota. Tikʼoasʼinni xi kao Jeobá, ngisaa si̱nʼiotʼaa tsakui si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kisʼin nichxin kjoatse, jme xi tísʼín ndʼaibi kʼoa jme xi sʼin nichxin xi nroa. Kʼoakisʼin je David tojo tso ya Salmo 56. Kʼianga chótʼayajin kʼa versículo xi tsʼe Salmo 56, kuenta sʼiaan jósʼin koasenkaoná nga ngisasa si̱nʼiotʼaa je Jeobá kʼoa nga tsín kuinókjoaan.

JMÉ XI KISʼIN JEOBÁ NICHXIN KJOATSE

5. Jmé xi kisikjaʼaitsjenjin David nga tsín tikitsokjonni (Salmo 56:​12, 13).

5 Ningalani xkón tsakʼejna je David, kui kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse (tʼexkiai Salmo 56:​12, 13). b Kʼoakisʼin je David jokjitse tsakʼejna. Tobʼelañá, sakʼoa kui kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisinda Niná. Nga kʼoakisʼin koanchoyale nga nʼio tse nganʼio tjínle Jeobá kʼoa nga nʼio tsjoake je chjota (Sal. 65:​6-9). Kʼoati kisikjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá xi kjaʼaí (Sal. 31:19; 37:​25, 26). Kisikʼaya nichxin nga kisikjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá nichxin kjoatse. Je David kʼoakitso nga je kisikuinda saʼnda nga sʼa ʼndílee (Sal. 22:​9, 10). Nga kui kisikjaʼaitsjenjin jebi, ngisasa kisinʼiotʼa je Jeobá.

Je David ngisaa kisinʼiotʼa Jeobá kʼianga kui kisikjaʼaitsjenjin jme xi kisʼin nichxin kjoatse, jme xi kisʼin nga kʼia kʼoa jme xi sʼin nichxin xi nroa (Chótsenlai párrafo 5, 8, 12) i


6. Kʼianga nokjoaan, jmé xi koasenkaoná nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa.

6 Kʼianga nokjuin kui tikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse. Tikjaʼaitsjain jmeni xi kisinda. Tobʼelañá, je Jeobá síkuindaa je nise kao naxó, ningalani tsín kʼoasʼin koannda jokjoan Niná kʼoa ninga tsín koa̱n kʼoetsʼoale. Nga kʼoasʼín, kʼoati majinná nga sikuindaná tsanda ñá (Mat. 6:​25-32). Kʼoati tikjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá je choʼndale nichxin kjoatse. Koaan chótʼayajin jósʼin tsakakó nga koankjainle je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse. Kʼoati koa̱n chótʼayajin tʼatsʼe ndsʼee xi tjío nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. c Tikjaʼaitsjenjin jósʼin tíbasenkaoli Jeobá ndʼaibi kʼoa jósʼin tsakasenkaoli nga tsaʼyaxkuin (Juan 6:44). Jósʼin basenkaoli kʼianga bʼetsʼoalai (1 Juan 5:14). Jósʼin basenkaoli nga nyaon nyaon kʼianga kisikasén ʼNdíle nga kʼienntjainá (Efes. 1:7; Heb. 4:​14-16).

Ngisaa si̱nʼiotʼaa je Jeobá tsakui si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kisʼin nichxin kjoatse, jme xi tísʼín ndʼaibi kʼoa jme xi sʼin nichxin xi nroa (Chótsenlai párrafo 6, 9, 10, 13, 14) j


7. Jósʼin tsakasenkao Vanessa je choa̱le profeta Daniel.

7 Jngo tichjaa xi Vanessa ʼmi, d xi ya tsʼe naxinandá jña Haití ʼmi, nʼio kitsokjon kʼianga jngo chjota xi tiyani tsʼe nʼio si kisikao. Nyaon nyaon kinchja̱le teléfono kʼoa mensaje kisikasénle, kʼoa kjoanʼio tsakʼénele nga mele je kʼoámjekao. Tichjaa jebi kʼoakitsole nga tsín kʼoasʼin, tonga chjota jebi kʼoakitsole nga tjín xi sikao tsa tsín je kʼoámjekao. Jméni xi kisʼin je tichjaa nga tsín tikitsokjonni. Tsakásjaile jokisʼin, kʼoa kʼoakitsole jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna nga koa̱n koajinkon je chjotaxá jmeni xi kjimatʼain. Tonga kʼoati kisikjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá je choʼndale nichxin kjoatse. Itso: “Kui kisikjaʼaitsjenjian tʼatsʼe profeta Daniel. Ninga tsín jme jée tsakajngi yaa kinikʼatjenya jñani tjíoʼya je xa, tonga jé Jeobá tsakʼasjentjai. Tsakʼetsʼoale je Jeobá kʼoa kʼoakixinle nga katabasenkaona, nga̱ jetsakasjaile jokisʼian jokji tjen kʼoakoanna. Nga tsakʼeyanajmíle Jeobá jotjín tokoan, alikui tikitsokjonña” (Dan. 6:​12-22).

JMÉ XI TÍSʼÍN JEOBÁ NDʼAIBI

8. Jméni xi tsín jao tsakʼé kon David (Salmo 56:8).

8 Ningalani xkón tsakʼejna David ya naxinandá Gat, alikui kitsokjon. Tosaa kui kisikjaʼaitsjenjin jósʼin tsakasenkao Jeobá nga kʼia. Tsabe josʼin tsakándiaale Jeobá kʼoa josʼin kisikuinda. Je David kʼoakitso nga koanjinle Jeobá jotjín kon (tʼexkiai Salmo 56:8). e Kʼoati kitsjoanganʼiole je miyole, jolani je Jonatán kao naʼmitítjon Ahimélec (1 Sam. 20:​41, 42; 21:​6, 8, 9). Je rey Saúl koanmele kisikʼien David, tonga kitjontjaile yaole. Alikui jao kisʼe kon David nga kuenta kisʼin Jeobá jme kjoa xi jaʼatojin kʼoa nga koanjinle jokisʼe kon.

9. Jméni xi kuenta sʼín Jeobá xi tʼatsaan nga jngó jngoá.

9 Tsa kjoa tibitjatojin kʼoa tsa tinokjuin, tikjaʼaitsjenjin nga kuenta tísʼínli Jeobá kʼoa nga majinle jotjín tokuin. Tobʼelañá, kʼianga choʼnda koan je chjota israelita ya Egipto, je Jeobá tsabe jokji kjoañʼai tsakjaʼá kʼoa jokji tsakatéjé nga totaon tsaʼya (Éx 3:7). Kʼianga kise je David, ñandia nga kʼoakitso nga tsabe Jeobá jokji kjoañʼai tíjnajin (Sal. 31:7). Kʼoati aon koanle Jeobá kʼianga tsabe jokji kjoañʼai tsakjaʼá je naxinandále xi totʼatsʼe nga tsín nda kisʼin (Is. 63:9). Tsjoánganʼioná nga majinle Jeobá josatío tokoán kʼianga nokjoaan kʼoa tíjnandaa nga basenkaoná.

10. Ánni tjínjngoni tokuin nga mandosinle Jeobá xi tʼatsi kʼoa nga tíjnanda nga koasenkaoli.

10 Tsa tinikjáojiaan nga kjoa tibitjatojiaan, tsakui nichxin likui jchaa josʼin tíbasenkaoná je Jeobá. Koaan kʼoétsʼoalee kʼoa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga jchaa josʼin títsjoánganʼioná (2 Rey. 6:​15-17). Xijekoa̱n, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: Jósʼin basenkaoná je comentario xi tsjoá je ndsʼee kao kjoanokjoaya xi noʼyalee ya jinjtín. Jósʼin basenkaoná jmeni xi bʼasje naxinandále Niná, jolani je xo̱n, je video kao kjoajnda. Tsa kitsjoanganʼioná jngo ndsʼee kʼianga tsakjákaonajmíná kʼoa tsa jngo textole Biblia tsakakóná. Sakʼoa likui kuenta nʼia nga jeni Jeobá xi jngo kjoatjao xi nʼio chjíle títsjoána nga faʼainá jmeni xi basje naxinandále kʼoa nga tsjoánganʼioná je ndsʼee (Is. 65:13; Mar. 10:​29, 30). Kʼoasʼin bakóniná Jeobá nga mandosinle xi tʼatsaan kʼoa nga koa̱n si̱nʼiotʼaa (Is. 49:​14-16).

11. Jméni xi tsakasenkao je Aida nga tsínti kjoajkon kisikinjenile.

11 Jngo tichjaa xi Aida ʼmi, xi ya tsʼe jña Senegal ʼmi, kuenta kisʼin josʼin tsakasenkao Jeobá kʼianga kjoa jaʼatojin. Je xijchále koanmele nga tse tao̱n katanjele je tichjaa ánni nga koa̱n koa̱njngíʼani yaole kʼoa nga koa̱n kuinyakao, nga̱ jé xi majchínga. Tonga je tichjaa precursora sʼin kisixá kʼoa tokoannile josʼin tsakʼejna, kuinga tsín tse tao̱n kisikinjeni. Koanjtile xínkjín kʼoa tsín kisasenle nga kʼoakisʼin. Je Aida itso: “Kui kisikjáojian nga tsín josʼin koasenkoa je xijchána kʼoa nga tsín nda sikʼaxki̱na chjota. Saʼnda kʼoakixian nga je Jeobá tjínle jée nga kjoa tifaʼatojian”. Tonga tsakasenkao jngo kjoanokjoaya xi jaʼa ya jinjtín. Itso: “Je ndsʼee kʼoakitso nga be Jeobá jokji aon sʼe jinni̱ma̱ná. Kʼoati tsakinyakaona jmeni xi kitsona je ndsʼee kao je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga koanjinna nga tsjoakena Jeobá, kʼoa tobijbi nda kisʼeni tokoan. Ngisaa koannʼio tokoan nga tsakʼetsʼoale Jeobá, kʼoa nda kisʼe tokoan kʼianga tsaʼbe josʼin tsakasenkaona”. Nga jeki nichxin kisokoxále tichjaa jebi. Kʼoa je tao̱n xi kinjele koansonnile nga precursora sʼin kisixá, kʼoa saʼnda koansonnile nga tsakasenkao je xijchále kao xi kjaʼaí. Je tichjaa itsosa: “Jé Jeobá sinʼiotʼa, kʼoa nga bʼetsʼoale alikui tsokjoan”.

JMÉ XI SʼIN JEOBÁ NICHXIN XI NROA

12. Tojo tso Salmo 56:​9, jméni xi tsakʼéjngo kon David.

12 (Tʼexkiai Salmo 56:9). f Texto jebi kui tsoyaná jmesani xi kisʼin David nga tsín tikitsokjonni kʼianga xkón tsakʼejna. Kui kisikjaʼaitsjenjin jósʼin koasenkao Jeobá nga koa̱nskanni. Koanjinle nga kʼiakjoán koasenkao nga choa̱le, nga̱ je Jeobá kʼoakitsole nga je xi rey sʼin kʼoéjnale naxinandá Israel (1 Sam. 16:​1, 13). Je David tsakʼéjngo kon nga sitjoson Jeobá jmeni xi kitso.

13. Jméni xi sʼin Jeobá nichxin xi sʼa nroa.

13 Jméni xi tsoná je Jeobá. Ningalani tsín kjoaʼaxin ndʼaibi kjoa xi bitjatojiaan, g kʼoatsoná nga kjoaʼaxin ngayeje kjoa nichxin xi sʼa nroa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde (Is. 25:​7-9). Alikui jao tjínná nga nʼio tse nganʼio tjínle Jeobá. Koaanle sikjaʼáyanile xi jekʼien, sindayaná kʼoa sikjeson ngatsʼi je kontraná (1 Juan 4:4).

14. Jmé xi koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan.

14 Kʼiatsa nokjuin tikjaʼaitsjenjin jmeni xi sʼin Jeobá nichxin xi sʼa nroa. Tikjaʼaitsjain jokoa̱nchon kʼianga jetjóxin je Na̱i, kʼianga jekoa̱ntsín chjotatsʼen, nga tojesa koatio xi nda chjota kʼoa kʼianga tobijbi chjotatsje koaan. Kʼianga kisʼejna je kjoajtíntse nga nó 2014, kʼianga jaʼachoya je ndsʼee kui tsakjáoyani kao familiale jokuitso ya 2 Timoteo 3:​1-5 tsakuilani kuinchja̱ni jokoa̱nchon nga jeʼndenaxó koa̱n: I̱jin kuitso texto jebi: “Kʼianga jekjoaʼaí sonʼnde chjotse nʼio tsjoa sa̱tío tokoán. Nga̱ je chjota tsjoake koa̱n xínkjín, tsjoake koa̱n xi tʼatsʼe Niná, kixi koa̱n kʼoa nangitokon koa̱n, skoe̱xkón Niná, sitjosonle xijchále, tsjoá kjoanda, tsjoake koa̱n familiale, kuenta sʼin kjoafaʼaitsjenle xínkjín, ndasʼin sikʼaxki̱ xi ngikʼa, koaanle skoéxkó yaole, ndʼé koa̱n, tsjoake koa̱n xi ndatjín, alikui kʼoanacha kʼoa nda sikjaʼaitsjen, alikui ngʼakon koa̱n, ngisaa tsjoake koa̱n je Niná tikʼoajinni je kjoasʼetsaojin kʼoa ni̱ma̱le kjuinroajinni nga skoe̱xkón Niná. Alikʼiajin nikjinlai”. A chjakaonajmíñá je familianá kao je ndsʼee jokoa̱nchon kʼianga jeʼndenaxó koa̱n.

15. Jmé xi tsakasenkao je Tanja nga tsínti kjoajkon kisikinjenile.

15 Jngo tichjaa xi Tanja ʼmi, xi ya jña Macedonia del Norte ʼmi tsʼe, alikui tikjoajkon kisikinjenile kʼianga kui kisikjaʼaitsjenjin je kjoachoya xi tsjoáná Jeobá. Kʼoatso je tichjaa nga nʼio koanjtile xijchále nga Biblia kiskotʼaya. Itso: “Kuikjoán kʼoakoan jmeni xi nʼio kitsokjonle. Kʼianga jebichoña kjoajtín, je mana tsakána. Je mana kao pana kʼoakitsona nga sikʼienna tsa testigole Jeobá koa̱n”. Je xijchále tichjaa chaan tsakʼaontjenngile. Jókisʼin je tichjaa nga kʼoakoantʼain. Itsosa: “Kui kisikjaʼaitsjen nga nʼio tsjoa sʼe̱ tokoan ngantsjai nichxin tsa kixi kjuítʼale Jeobá. Ningalani tse tjínni xi sicha ndʼaibi, je Jeobá ngisaa tse xi tsjoángajaonina kʼoa cha̱jinna ngayeje kjoa xi tifaʼatojian”. Je Tanja kixi kitʼale Jeobá kʼoa kisokole jña tsakʼejnani. Nga koanskanni, jé chixankao jngo ndsʼee xi nda tísíxále Niná kʼoa tsjoa tjío kon ndʼaibi nga jao nga ñaki to xále Niná tjíosʼín.

TOSI TONDA JE JEOBÁ SI̱NʼIOTʼAA

16. Jmé xi koasenkaoná nga nʼiojin koaan kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse, tojo tso ya Lucas 21:​26-28.

16 Kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse “koanʼinda chjota” nga nʼio tso̱kjon. Tonga xi choʼndale Niná maa nʼiojin koaan kʼoa tsín kuikjoán (tʼexkiai Lucas 21:​26-28). h Ánni nga tsín kuinókjonñá. Kuinga tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa tojo tinʼia ndʼaibi. Kʼianga kjoa jaʼatojin je Tanja nichxin kjoatse, jebe ndʼaibi jmeni xi sʼín kʼianga kjoa faʼatojin. Itso: “ʼBeña nga je Jeobá koasenkaoná tojme kjoa xi kuitjátojiaan kʼoa sichikontʼainná. Sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín chjota xi tse nganʼio tjínle, tonga ʼyañá nga ngisa tse nganʼio tjínle je Jeobá tikʼoajinni toʼyani. Alikui tongantsjai nga kjoa kuiyojiaan”.

17. Jósʼin koasenkaoná je texto xi tsʼe nó 2024 (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

17 Ningalani tse kjoa tjín ndʼaibi xi sakʼoa nokjonlee, kʼoati nʼia jokisʼin David kʼoa alikui kui kjoajkon síkinjená. Je texto xi tsʼe nó 2024 kui nchja̱ni jmeni xi kitsole David je Jeobá, nga kitsole: “Kʼianga tsokjoan, ji sinʼiotʼale” (Sal. 56:3). Jngo xo̱n xi tʼatsʼe Biblia nchja̱ni itso xi tʼatsʼe texto jebi: “Je David alikui kitsjoaʼnde nga kui kjoajkon kisikinjele, kʼoa alikui kui kisikinroajen kon kjoa xi jaʼatojin, tosaa je kisinʼiotʼa xi koa̱nle kʼoasjentjai”. Kuenta sʼiaan jmeni xi tso texto jebi, ngisaa kʼiatsa kjoa kuitjátojiaan. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse, jme xi tísʼín ndʼaibi kʼoa jme xi sʼin nichxin xi nroa. Tsa kʼoasʼiaan, joni David kʼoati i̱ kuixoán: “Jé Niná sinʼiotʼa, alikui tsokjoan” (Sal. 56:4).

Jngo tichjaa xi kjoaxkón jaʼaine kui tísíkjaʼaitsjenjin texto xi tsʼe nó 2024 (Chótsenlai párrafo 17)

JÓSʼIN KOASENKAONÁ NGA TSÍN KUIJKOÁN KʼIANGA KUI JEBI SI̱KJAʼAITSJENJIAAN

  • Jme xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse.

  • Jme xi tísʼín Jeobá ndʼaibi.

  • Jme xi sʼin Jeobá nichxin xi nroa.

KJOAJNDA 33 Je Jeobá tikʼami chʼáli

a Salmo 56:​1-3, 11: “Takonái kjoanda, ji Ninána, nga chjota tíbʼetʼana. Bʼajnda nichxin bʼetʼana kʼoa totaon bena. 2 Bʼajnda nichxin bʼetʼana je kontrana; ngʼakon kʼoa nkjín mani xi nroanena. 3 Kʼianga tsokjoan, ji sinʼiotʼale. 11 Jé Niná sinʼiotʼa; alikui tsokjoan. Jmé xi sikaona je chjota”.

b Salmo 56:​12, 13: “Sitjosonña jmeni xi kixinle, ji Ninána. Koakoña nga tsjoale kjoanda. 13 Nga̱ ji kichʼasjentjainái nga tsín kʼien kʼoa alikui tibʼaiʼndai nga tísaténgi ndso̱koa. Ánni nga ya kʼoamjeña ngixko̱n Niná jñani isen chon”.

c Tsa mesali jchai jmeni xi koasenkaoli, tjasjai ya jw.org. I̱ tso xi tʼetʼai (jñani tíjna xi jo lupa kji) “ejemplos de fe” kʼoa tsa maije̱ “experiencias”. Kʼoati koa̱n kjoásjai ya aplicación JW Library® jña catálogo de artículos tso, xijekoa̱n tjasjai jña “Ejemplos de fe” tso kʼoa tsa ya jña “Biografías de testigos de Jehová” tso.

d Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

e Salmo 56:8: “Kuenta tinʼiai nga to tsoʼba̱chjinga. Ya tʼeyai ndáxkoan je xjoa̱li. A tsí ya tjítʼa je libroli”.

f Salmo 56:9: “Nichxin nga sijé nganʼio, yátsʼin koaini je kontrana. Ñaki tjínjngoo tokoan nga je Niná koasenkaona”.

h Lucas 21:​26-28: “Koa̱nʼinda chjota xi tokui kjoajkonbe, kʼoa xi skóyale je kjoabe xi kjoaʼaínele i̱ sonʼndebi, nga̱ je lʼí xi tjínle nganʼio ngʼajmi jtínyani. 27 Kʼiaa skoe̱ ʼndíle chjota xi kjoaʼaíjin yojbi kao nganʼiole, kʼoa kao tse kjoajeya. 28 Kʼia nga je kjoabi kʼoetsʼiakao nga kʼoakoa̱n, chótsenngʼao, kʼoa chjómitjaon jko, nga̱ je kjoabitjontjaino nroachrian”.

i XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je David kui tísíkjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá kʼianga jngo oso kisikʼien, nga je Jeobá kisikasén Ahimélec nga kitsjoanganʼiole kʼoa jósʼin sitjoson Jeobá nga kʼoakitsole nga rey koa̱n.

j XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi ndoyá tíjnaʼya xi totʼatsʼe nga Énle Niná kotʼaya, kui tísíkjaʼaitsjenjin jósʼin tsakasenkao Jeobá nga tsín tina̱jno̱ kiskenni, jósʼin tíbasenkao nga carta síkasénle xínkjín kʼoa jókoa̱nchon kʼianga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde.