1. Oityi pamwe tutilila owoma?

 OVANTHU Aveho pamwe vatila owoma. Okwanoñgonoka Ombimbiliya tyetuyovola kowoma no vokwankhia, nowoma neetyi matyikamoneka komutwe. Mahi nkhele tuli mouye muna ovipuka vitilisa owoma, ovilwa nomakongombanda, nomauvela. (Luka 21:11) Pamwe tupu tupondola okutila owoma ovanthu vakwetu, ovatumini vetulinga onya, novetu vetuyele mokonda yokufenda Siovaa. Vamwe valinga unene otyiho tyokuti hamwe kamaveketyivila okukoleleya ovitateka vipondola okukevetumbukila komutwe wandyila.

2. Popia oñgeni Ndaviti akalele etyi eli ko Ngate.

² Ndaviti nae una ononthiki mbumwe atilile owoma. Nthiki imwe pweetyi Ohamba Saulu ili nokumuyeva, Ndaviti ati ndyende no motyilongo tyo Ngate otyilongo tyova Filisitiya. Pakala vala kapii ohamba yomo Ngate itiwa o Akisi, aityiivi okuti, Ndaviti omukwa-vita omunene. Nthiki imwe ova Isilayeli vaimbile-ale avati: “Ndaviti waipaa [ova Filisitiya] omakwii nomakwii ovityita.” Otyo atyitilisa unene owoma Ndaviti. (1 Sam. 21:​10-12) Tyemulingisile otyiho, okusoka kweetyi ohamba Akisi ipondola okumulinga. Oityi Ndaviti alingile elipole owoma oo?

3. Ngeetyi tyipopia omukanda Oviimbo 56:​1-3, 11, oityi Ndaviti alingile elipole owoma?

³ Momukanda Oviimbo 56, Ndaviti wapopia-mo oñgeni otyipuka otyo tyemukalesile, pweetyi ili ko Ngate. Motyiimbo omo Ndaviti wapopia-mo owoma ali nao, mahi tupu wapopia-mo oñgeni elipolele owoma oo. Etyi atila owoma, ayumbu onthumbi mu Siovaa.  (Tanga Oviimbo 56:​1-3, 11.) Ndaviti walingile wayumbile onthumbi mu Siovaa. Siovaa emukwatesako umwe alingi otyipuka tyimwe tyihenelingwe-ale, mahi atyimuhupisa umwe: Welilingisile ngatyina otyova! Akisi oko ati vala tuki ku Ndaviti, ati nthyondovolei omunthu ou. Kasokele-ale vali kokuti Ndaviti omukwa-vita utilisa owoma. Ndaviti ngapo umwe ahupila opo. — 1 Sam. 21:13–22:1.

4. Oityi tuna okulinga tupameke onthumbi yetu mu Siovaa? Tutyeeleka natyi.

⁴ Noonthwe matulipolo vala owoma, tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa. Mahi pahe, oityi tuna okulinga tuyumbe vali onthumbi mu Siovaa, haunene tyina pena etyi tyitutilisa owoma? Ongeetyi vala omunthu akala tyina avela. Tyina twamatale ñgaa twavela, ponthyimbi nkhele tutila owoma. Mahi etyi tyipondola okutupola owoma, oputyina tuyumba onthumbi momuhakuli. Tumuyumba onthumbi mokonda pamwe wahakaulile-ale ovanthu vena ouvela ngo wetu. Otyikwavo tyipondola okutuyumbisa-ko onthumbi, oputyina etutehelela umwe nawa, anoñgonoka umwe nawa etyi twiivite. Upondola pamwe pahe ati, metuhakula novihemba ahakaulile-ale navio vakwetu, avapinduka umwe. Nokuyumba onthumbi mu Siovaa otyipuka tyike, tuna okunoñgonoka evi alinga-le, neetyi eli nokulinga pahetyino, neetyi meketulingila komutwe wandyila. Otyo umwe otyo Ndaviti alingile. Tyina tulilongesa onondaka Huku atumine mbuhonekwe, mbuli m’Oviimbo 56, otyo usoka oñgeni noove mopameka onthumbi yove mu Siovaa, ulipole owoma.

OITYI SIOVAA ALINGA-LE?

5. Okutyi Ndaviti asokele elipole owoma? (Oviimbo 56:​12, 13)

⁵ Etyi Ndaviti atala umwe ñgaa ngoti kamahupu-ale vali, asoko vala unene kweevi Siovaa alinga-linga-ale. (Tanga Oviimbo 56:​12, 13.) Ononthiki ambuho Ndaviti ali nomwenyo, otyo vala alingaile ngootyo tyokusoka kovipuka Siovaa alinga-linga-le. Pamwe wasokaile kovipuka Siovaa atunga vimusokesa kononkhono ononene ena-mbo, no kolwembia ena-lo novanthu. (Ovii. 65:​6-9) Tupu wasokele kweevi Siovaa alingaila vakwavo. (Ovii. 31:19; 37:​25, 26) Mahi wasokele vali unene kweevi Siovaa emulingaila-le. Siovaa wakwatesileko-ale Ndaviti, emuyakulila okuhimbikila umwe pweetyi okalukembe. (Ovii. 22:​9, 10) Okusoka kovipuka  viatyo ovio, tyapele umwe ononkhono Ndaviti ayumbu vali onthumbi mu Siovaa.

6. Tyina twatila owoma oityi matyitukwatesako tuyumbe onthumbi mu Siovaa?

⁶ Tyina wamatili owoma lipula ñgaa: ‘Oityi Siovaa alinga-le?’ Soka kovipuka atunga. Tyimwe tupondola okulinga otyetyi, mwene nkhele “tala vala nawa” otyipuka Siovaa atekula oviila, neetyi ehiviswa ononthemo, ngwe ovipuka umwe viati, avihatungilwa-le motyifwika tyae, aviehetyivili-ale okumufenda. Wati pahe onthwe onthwe ahamatekula! Ine otyo tusoka ngootyo, matuyumbu vali onthumbi mwe. (Mat. 6:​25-32) Otyipuka otyikwavo vali tupondola okulinga, okusoka kweetyi Siovaa alingaila ovanthu vae vokumufenda. Upondola okulilongesila kwaava vapopiwa m’Ombimbiliya vayumbile onthumbi mu Huku, nokutanga momikanda vietu utale oñgeni Siovaa ekahi nokukwatesako ovanthu vae hono. a Tyimwe tupu upondola okulinga, okusoka oñgeni Siovaa eli-ale nokukukwatesako. Oityi alinga ekweete no motyili? (Swau 6:44) Oñgeni ehole okukumbulula omalikwambelo ove? (1 Swau 5:14) Ononthiki ambuho, oviwa patyi uli nokupola kotyilikutila Tyomona wae? — Efe. 1:7; Hemb. 4:​14-16.

7. Oñgeni evi viakondyele nomuuli Ndaniyele viakwatesako Vanessa elipole owoma?

⁷ Omukai umwe Ombangi utiwa o Vanessa b ukala ko Haiti, watumbukililwe na tyimwe tyemutilisile owoma. Pomaumbo avo, pali omukwendye umwe ankho umuhanda, ukalela vala okumulikalela, nokumutuma onomesase ononthiki mbatyo ambuho. Vanessa emutolela umwe ati hikuhande. Omulume oo pahe anumana unene, emuti kevela vala nkhwali hikumono. Vanessa wati otyipuka otyo pahe atyinthilisa unene owoma. Oityi alingile elipole owoma oo? Walingile ovipuka vimwe viemukwatesileko ehelieetele. Omukulu umwe wewaneno, apopi nae otyipuka otyo etyitolele vombonge. Vanessa tupu wasokele kweetyi Siovaa alingile-ale kohale ayakulile ovanthu vae. Wati: “Omunthu wo tete nasokele, omuuli Ndaniyele. Ndaniyele wayumbilwe metoto liononkhulika mbaliwa nondyala, ngwe utupu etyi alingile tyapenga. Mahi, Siovaa ehemuyeke emuyovola. Naitile ku Siovaa mwene atale etyi malingi. Etyi nalinga ngootyo, anahatili vali owoma.” — Ndan. 6:​12-22.

OITYI SIOVAA ELI NOKULINGA PAHETYINO?

8. Ndaviti wali nonthumbi patyi? (Oviimbo 56:8)

⁸ Namphila Ndaviti etyi eli ko Ngate tyina elitala ñgaa ngoti ankho kamahupu-ale vali, mahi katalele vala kweevi vimutilisa owoma. Ngwe wasokele kweetyi Siovaa ankho eli nokumulingila pomuvo watyo opo. Ndaviti ankho utyeete umwe nawa okuti Siovaa uli nokumuhongolela, nokumuyakulila, utyii umwe nawa neetyi tyili komutima wae. (Tanga Oviimbo 56:8.) Tupu wakwatesilweko nomapanga ae otyotyili, umwe pwoovo yatyo, o Sonataa, nomunene-nakwa Aimeleke wemupele umwe etyi akamba. (1 Sam. 20:​41, 42; 21:​6, 8, 9) Namphila Ohamba Saulu yesukile umwe natyo tyokwipaa Ndaviti, mahi kayetyivilile. Ndaviti ankho utyii okuti Siovaa uviete ovitateka aviho eli nokukondya navio, ya utyii etyi viemukalesa.

9. Oityi Siovaa atala mwoonthwe?

⁹ Tyina una etyi uli nokukondya natyo tyikutilisa owoma, hinangela okuti Siovaa utyeete, ya utyii oñgeni tyikukalesa. Nkhele tala vala. Etyi ova Isilayeli veli nokulingwa onya ko Isitu, Siovaa kamwene vala onya veli nokulinga, mahi wamwene umwe nolwihamo lwatyo. (Oku. 3:7) Ndaviti waimbile ati, Siovaa wamona “ononkhumbi mbange, . . . wii omalwihamo omokati kange.” (Ovii. 31:7) Tyina ova Isilayeli ankho vamoneswa emone, na Siovaa ankho tyimwihama,  na tyina umwe tyatuka kweevi valinga-linga viahaviukile. (Isa. 63:9) Tyina pena etyi tyekutilisa owoma, Siovaa utyii oñgeni owoma oo ukukalesa, ya wesuka umwe natyo tyokukukwatesako ulipole owoma oo.

10. Oityi tuyumbilako onthumbi okuti Siovaa usuka noove ya mekukwatesako okututumba novitateka vikutumbukila?

¹⁰ Tyina una etyi uli nokukondya natyo tyikutilisa owoma, upondola okulipula oti: Okuti ñgaa Siovaa uma umwe etyi eli nokulinga ankhwateseko? Naina, otyiwa umwiite ekukwateseko utyimone etyi eli nokulinga. (2 Oha. 6:​15-17) Tyina wamemwiti, pahe tala: Okuti pena elongomona limwe lialingwa liekupameka? Meliongiyo, pena ou una etyi apopia tyekupameka? Okuti pena omukanda umwe wekupameka, hamwe ovindiu, hamwe otyiimbo? Okuti pena ou una etyi ekupopila, hamwe otesitu imwe y’Ombimbiliya ekulekesa ikupa vali ononkhono? Tupondola okwehetyimono liwa okuti Siovaa uli nokutukwatehilako mweevi vakwetu tufenda navo vetulingila, no movipuka tupewa neongano vipameka oupanga wetu nae. Tyilinge vakwetu tufenda navo tyilinge evi tupewa neongano, otyali otyinene tya Siovaa. (Isa. 65:13; Malu. 10:​29, 30) Oko tyimonekela umwe nawa oko okuti, Siovaa kekuyeke-ale. (Isa. 49:​14-16) Tupu oko tutyimonena umwe nawa okuti, Huku wata-mo mokuyumbwa onthumbi.

11. Oityi tyakwatesileko Aida elipolo owoma?

¹¹ Umwe utiwa o Aida ukala ko Senegal, watalele umwe nawa oñgeni Siovaa eli nokumukwatesako motyitateka tyimwe akalele natyo. Mokonda ovohe ankho vakulupa-le, vatile hamwe Aida maovola ovilinga, amone-vo onombongo mbutiwa umwe ombombu, etyivile okuvetekula. Mahi etyi Aida asoka okulipaka movilinga vikahi nawa etyivile okukala omukokoli-ndyila, ahamono onombongo ononyingi. Ovohe avanumana unene, avahimbika okumupopia. Aida wati: “Tyanthilisile unene owoma okusoka okuti himetyivili okutekula oo tate. Ankho nalinga otyiho tyokuti novanthu mavandyale vala. Nehikile umwe kokuvela onombei Siovaa etyi andyeka ovipuka avihaende nawa.” Nthiki imwe, mewaneno liavo amulingwa elongomana limwe liemukwatesileko unene, wati: “Wokwalingile elongomona, wetuhinangelesile okuti Siovaa, wii atyiho tyitutokotesa omutima. Etyi napakailwa-mo novakulu vewaneno, novanthu ovakwavo vali, katutu-katutu andyityimono  umwe okuti tyotyili naina Siovaa unthyole. Etyi nelikwambela ku Siovaa, pahe andyiyumbu-ko vali onthumbi yokuti tyili mankhwatesako. Etyi netyimona okuti evi naita uli umwe nokuvimpha, omutima auya umwe polukalo.” Etyi pakala, Aida amono ovilinga viemukwatesileko, etyivili okuti oe wahayeke-po ovilinga vioukokoli-ndyila, oe tupu utekula ovohe. Aida wati: “Nelilonga okupamena vala mu Siovaa, etyi nelikwambela kwe, owoma nali nao aweende umwe.”

OITYI SIOVAA MAKALINGA?

12. Ngeetyi tyipopia Oviimbo 56:​9, omulie Ndaviti ayumbile onthumbi?

¹² Tanga Oviimbo 56:9. Ovelesikulu ei ilekesa otyipuka otyikwavo Ndaviti alingile elipole owoma. Namphila nkhele ankho ehetyii-ale ine mahupu umwe, mahi wasokele kweetyi Siovaa memulingila. Ndaviti ankho utyii okuti, Siovaa mwene utyii onalupi memuyovola. Siovaa wapopile okuti Ndaviti haa malingi ohamba yova Isilayeli. (1 Sam. 16:​1, 13) Ndaviti ankho utyii okuti etyi Siovaa amapopi, utyilinga.

13. Onthwe tuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa malingi-tyi?

¹³ Oityi Siovaa ati otyo mekekulingila? Onthwe tutyii okuti Siovaa kemetuyakulila vala kovitateka aviho vitutumbukila. c Mahi tutyii okuti ovitateka aviho tukondya navio mouye muno, Siovaa mekevinyima-ko, mouye omupe aviahakakala-mo vali. (Isa. 25:​7-9) Huku yetu wokwetutunga utyivila okututilisa vokwanyima, nokuhakula omauvela tunao, nokupola-ko aveho vetuyele. — 1 Swau 4:4.

14. Okutyi tuna okusoka?

¹⁴ Tyina ulitehela ñgana watila owoma, soka kweevi Siovaa makalinga komutwe wandyila. Soka oñgeni mokakala tyina tyiti umwe Satanasi keko vali, ava vokulinga ovivi kaveko vali, kuna vala vana valinga oviwa, na tyina ovanthu matukati umwe ñgana ononthiki mbatyo ambuho kapii-kapii tuli nokuyovoka konkhali. Motyonge tyononthiki ononthatu tyo 2014, mwalekehilwe oityi tuna okulinga tutyivile okusoka kweevi tukevelela. Mwalekehilwe omukulu uli nokutomphola novo meumbo liae, avapilulula onondaka mbuli mu 2 Timotiu 3:​1-5, avembupopi ngatyina pahe mbupopia oñgeni ovanthu mavakakala mouye omupe, avati: “Mouye omupe ovanthu mavakahambukwa, ovanthu mavakalinga vokuhole vakwavo, vehole vya Huku, vapepuka omutima, velikondola koututu, vahilivika Huku, vetavela kovohe, vapandula, valinga etyi vapopile, vehole vavo, vetavela okulipakailamo navo, apeho vapopia nawa vakwavo, velikondola omutima, onondalawa, vehole otyiwa, vayumbwa onthumbi, vekahi nawa, veliola omutima, vehole vali Huku tyipona evi vivehambukiswa, vafenda Huku mokonda vemuhole umwe. Ovanthu vatyo ngoovo, ovo mulikwata-po navo.” Okuti ove uhole okutomphola na vakwenyi meumbo, no mewaneno oñgeni ovanthu matukakala mouye omupe?

15. Etyi Tanja atilile owoma, oityi tyemukwatesileko elipolo owoma ali nao?

¹⁵ Omukai umwe Ombangi ukala ko Macedonia utiwa o Tanja, tyemukwatehileko etyivili okulipola owoma, okusoka koviwa matukamona. Ovohe valwile umwe natyo pala ehelilongese Ombimbiliya. Wati: “Ovipuka vimwe ankho nalinga navio otyiho, vinthilisa umwe owoma, vina kaviamonekele-ale. Apeho vala tyina ankho namai keliongiyo, tyina ndyiya meumbo mee umbeta. Tate wanthyongele ati ine ndyilinga Ombangi ya Siovaa mandyipaa.” Etyi pakala, Tanja meumbo ataatwa-mo. Oityi alingile? Wati: “Nasokele vali unene kehambu mandyikakala nalio apeho ine ndyikakatela umwe vala mu Siovaa, tupu nasokele kondyambi Siovaa makampha mouye omupe, ipinga povipuka nasapo mouye muno, no kehambu mandyikakala nalio tyina namalimbwa ovipuka aviho ovivi.” Tanja wakoleleyile umwe kayekele-po Siovaa. Siovaa  emukwatesako umwe, avasi eumbo apa makala. Tanja pahe wanepwa, una ehambu, ya veli nokuundapa movilinga viomuvo auho nomulume wae.

PAMEKA ONTHUMBI YOVE PAHATYINO

16. Oityi matyitukwatesako atwahatili owoma tyina tutumbukilwa novipuka viapopiwa mu Luka 21:​26-28?

¹⁶ Mononkhumbi ononene, ovanthu ovanyingi “mavakaambuka nowoma.” Mahi ovanthu va Huku mavakakatula omitwe, kamavakatila owoma. (Tanga Luka 21:​26-28.) Oityi twahamakatilila owoma? Kamatukatila owoma, mokonda twelilonga-tyo-ale tyokuyumba onthumbi mu Siovaa. Tanja twapopia-le, wati ovipuka akondyele navio pouna, viemukwatesako etyivili okututumba novitateka ovikwavo viemutumbukilile vali. Wati: “Netyimona okuti movitateka aviho vitutumbukila, Siovaa upondola okutwavela ononkhono, etuyambe. Pamwe tyina utala ñgana ngoti vakwenyi mavekuvili umwe, avekutahela vala kweetyi vahanda, mahi Siovaa una vali ononkhono kuvo. Otyitateka tyatyo ngatyilema-lema umwe, mwene tyipwa-le.”

17. Otesitu yenima lyo 2024 maitukwatesako okulinga-tyi? (Tala olutalatu lwo kondye.)

¹⁷ Otyili, kowoma kuyamwa. Mahi ngeetyi tyalingile Ndaviti, noonthwe tuna umwe okulikwatehila twahakwatwe neliva olio, owoma. Motesitu yenima lyo 2024, muna onondaka mbelikwambelo lya Ndaviti, welikwambelele ku Siovaa okuti: “Tyina namatili owoma ndyiyumba onthumbi mwoove.” (Ovii. 56:3) Omukanda umwe upopia evi vili m’Ombimbiliya, pokwapopia ovelesikulu oyo wati: “Ndaviti kasokele unene kweevi vimutilisa owoma, nii kovitateka viae, mahi watalele vala Komuyovoli wae memuhukulula.” Onohanyi ombu, otyo usoka kotesitu yenima lino, haunene umwe putyina watumbukilwa na vimwe vikutilisa owoma. Ovola umwe omuvo, osoko kweevi Siovaa alingaile kohale, no kweevi eli nokulinga pahetyino, no kweevi makalinga komutwe. Ine ulinga ngootyo, noove mopopi umwe nga Ndaviti watile: “Ndyiyumba onthumbi mu Huku, ndyitupu owoma.” — Ovii. 56:4.