1. Mesoriẹ ana sabu zofẹn ọkezẹko?

 ỌWAN ephian a zofẹn ọkezẹko. Itiọrurhomẹmro, uyono i Baibol ọwan ọ lẹrhẹ ọwan ja zofẹn eri hwuru na, omẹgbanhon ikpodje, ọrhẹ ofẹn kpahen obaro na. Ọrẹn, ọwan e ji nyerẹn uvuẹn ọke ra mẹrẹn “ekwakwa re mwuofẹn,” jerẹ uvweri, ozighi, ọrhẹ emiamo. (Luke 21:11) Ana ji sabu rha zofẹn ituakpọ, igọmẹti ro sehiẹn ọwan, yanghene ihworho ekrun ọwan ra kparahasuẹ ogame urhomẹmro. Ihworho ezẹko ina sabu rhe brudu taghene aye i sabu vwo edirin ọdamuni rẹ aye a dẹrughwaroghwẹ-ẹ, yanghene ọrẹ aye ina dẹrughwaroghwu obaro na.

2. Dje kpahen erhirhiẹ i David ọke rọ ha Gath.

² David ọ zofẹn ọkezẹko. Jerẹ udje, ọke Orodje Saul ọ guọliẹ kpe, David nọ zẹ riẹ amwa re se Gath rọ ha i Philistia. O jiri-i, orodje Gath re se Achish, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene David ọgba uvweri ro titiri ra so ijoro kpahen, ro kpe “uriusionrin buebun” itu i Philistia hwu. ‘Ofẹn no mwu i David omamọ.’ (1 Sam. 21:​10-12) No brudu kpahen oborẹ Achish ono ruie. Marhẹ i David o ru fiẹ ofẹn yen kparobọ?

3. Lele oborẹ ọ ha Psalm 56:​1-3, 11, marhẹ i David o ru fiẹ ofẹn yen kparobọ?

³ Uvuẹn i Psalm 56, David nọ ta kpahen oborẹ oma o rurie ọke rọ ha Gath. Urhomu-ẹmro i psalm ọrana ọ dabu dje kpahen ofẹn i David fiotọre, ọ ji ta kpahen oborẹ o ru fiẹ ofẹn yen kparobọ. Ọke ofẹn o mwu i David, nọ hẹroso i Jehova. (Se Psalm 56:​1-3, 11.) Jehova nọ ha userhumu riẹn. Nyoma userhumu i Jehova, David no kporo ona rọ nọ sabu zẹ vabọ: No ruẹ jerẹ ohworho ro kpomorhuẹ! Vwana, Achish  no ni David jerẹ ọrhuẹ, ukperẹ ono rhiẹ ohworho rọ nọ suẹ okpetu, omarana David nọ zẹ vabọ.—1 Sam. 21:13–22:1.

4. Marhẹ ene ru ruẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova gbanhon? Dje udje yi.

⁴ Ana ji sabu fiẹ ofẹn kparobọ nyoma ra na hẹroso i Jehova. Ọrẹn, marhẹ ene ru ruẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova gbanhonrhọ, maido ọke ra zofẹn? Roro kpahen udje ọnana. Orhianẹ wu rheri taghene wu vwo aruẹ emiamo owu, ofẹn ono kiki mwuo. Ọrẹn, wu na sabu vwo ẹhẹn ro totọre orhianẹ wu hẹroso idọkitọ ọnọ. Ọkezẹko e rherie rhẹ ohworho rọ dabu simẹ aruẹ emiamo ọrana. Nọ dabu kpomavi rọ kerhọ, ro djephia taghene ọ dabu vwẹruọ oborẹ wa ta. Ọnọ sabu ta kpahen aruẹ omesimo owu rọ dabu wian rẹn awọrọ ne. Omaran ọ ji havwọ, ọwan e ru ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova gbanhan ọke re roro kpahen oborẹ o ru vrẹn ne, oborẹ o ruẹ vwana, ọrhẹ oborẹ ono ru rẹn ọwan obaro na. Ọrana yẹ oborẹ i David o ruru. Ọke re roro kpahen ẹmro enẹyen ezẹko ri ha Psalm 56, roro kpahen oborẹ wu ne ru ruẹ ẹruẹhaso ọnọ kpahen Jehova gbanhonrhọ, ji fi ofẹn kparobọ.

EKWAKWA EGO YI JEHOVA O RU NE?

5. Me yi David o roro kpahen nọ sabu fiẹ ofẹn kparobọ? (Psalm 56:​12, 13)

⁵ Ọke arhọ i David ọ ha erhirhiẹ imwofẹn, nọ tẹnrovi ekwakwa ri Jehova o ru ne. (Se Psalm 56:​12, 13.) Ọke ephian yi David o roro omaran. Jerẹ udje, ọkezẹko o roro kpahen emama i Jehova, rọ karorhọ ye kpahen omẹgbanhon i Jehova ọrhẹ ọdamẹ okokodo ro vwo kpahen ituakpọ. (Ps. 65:​6-9) David o ji roro kodo kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn awọrọ ne. (Ps. 31:19; 37:​25, 26) Ọrọ mai ghanren, no roro kodo kpahen oborẹ i Jehova o vi ru riẹn. Jehova ọ hobọtua i David ji sẹroriẹ nẹ ọke emọvwerhe. (Ps. 22:​9, 10) Gbe roro kpahen oborẹ aruẹ eroro kodo erana i ru ẹruẹhaso i David kpahen Jehova gbanhonrhọ!

6. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan hẹroso i Jehova ọke ra zofẹn?

⁶ Ọke ofẹn orho mwuo, nọ oma, ‘Ekwakwa ego yi Jehova o ru ne?’ Roro kpahen ekwakwa rọ maren. Jerẹ udje, ọke ra  “dabu ni” oborẹ i Jehova ọ hẹrote efen ọrhẹ idodo na—rọ vwọ ma uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, ri vwa ji sabu ga ye—ne vwo ẹruẹhaso ọgbogbanhon taghene ọnọ ji hẹrote ọwan. (Matt. 6:​25-32) Ji roro kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn idibo yi ne. Wu na sabu yono kpahen ohworho owu ra hunute uvuẹn i Baibol na ro dje obọdẹn esegburhomẹmro phia, yanghene wu na sabu se kpahen ikuegbe akpenyerẹn idibo i Jehova uvuẹn ọke ọwan na. a Habaye, roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọ hẹroto lele ne. Marhẹ o ru ha userhumu wẹn rhe urhomẹmro na? (John 6:44) Marhẹ o ru kpahenrhọ ẹrhomo enọ ne? (1 John 5:14) Marhẹ we ru mẹrẹn erere kẹdẹkẹdẹ nẹ izobo otan i Jesu?—Eph. 1:7; Heb. 4:​14-16.

7. Marhẹ oborẹ ọmẹraro Daniel o rhiẹromẹrẹn o ru ha userhumu rẹn Vanessa fiẹ ofẹn yen kparobọ?

⁷ Vanessa b ro rhiẹ omizu ọmase ro rhirhiẹ Haiti, nọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ro mwuofẹn. Ọhworhare owu ro rhirhiẹ amwa ye, no se yi, ji dje urhomu vwe yi uvuẹn ifonu kẹdẹkẹdẹ, neneyo aye awanva i djọse. Vanessa o kwe riẹn kaka-a. Ọrẹn, ọhworhare na no kpokpie rhọ, ji djofẹn mwuie. Vanessa nọ tare: “Ofẹn o mwurun mẹ.” Marhẹ Vanessa o ru fiẹ ofẹn yen kparobọ? Nọ kpare idjaghwẹ rọ nọ sẹrorẹ omayen. Ọkpako ukoko owu nọ ha irorẹdjẹ phia riẹn nọ nẹ iyẹnrẹn rẹn elọkpa. Ọrẹn, nọ ji tẹnrovi oborẹ i Jehova o ru sẹrorẹ idibo yi ọke ahwanren. Vanessa nọ tare: “Ohworho ọrukaro mi roro kpahen yẹ ọmẹraro Daniel. E dorinrien rhẹ ukpotọ ikporokpo rẹ orhọmo o kpe i havwọ, dedevwo o ruẹ emru owuorowu-u. Udabọ ọrana, Jehova o simirien. Ni mi nẹrhomo vwe i Jehova nọ hẹrote erhirhiẹ na. Ọke oru, ofẹn orho mwu mẹ ghwomara-an.”—Dan. 6:​12-22.

ME YI JEHOVA O RUẸ VWANA?

8. Imwẹro ọgo yi David o vwori? (Psalm 56:8)

⁸ Dedevwo arhọ i David ọ ha erhirhiẹ imwofẹn ọke rọ ha Gath, ọ tẹnrovi oborẹ ọnọ lẹrhẹ ofẹn mwuie-en. Ukpomaran, no roro kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ riẹn ọke ọrana. David ọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o suien, ọ hẹrote yi, o ji vwẹruọ iroro yi. (Se Psalm 56:8.) David o ji vwo obọdẹn igbehian ri hobọtua ye, jerẹ Jonathan, ọrhẹ Orherẹn Ọduado re se Ahimelech ri ha urhebro ọrhẹ userhumu riẹn. (1 Sam. 20:​41, 42; 21:​6, 8, 9) Dedevwo Orodje Saul ọ guọlọ kpe i David, ọrẹn nọ zẹ vabọ. O mwurien ẹro taghene Jehova ọ dabu vwẹruọ ọdamuni ọnẹyen ọrhẹ oborẹ ọ hobọte yi lele.

9. Me yi Jehova ọ djokarhọ uvuẹn ọwan owuowu?

⁹ Ọke wu rha dẹrughwaroghwu ọdamuni rọ lẹrhuọ zofẹn, karorhọ taghene Jehova ọ djokarhọ ọdamuni na, ọrhẹ oborẹ ọdamuni na o ruo lele. Jerẹ udje, Jehova ọ djokarhọ osehiẹn emọ Israel i rhiẹromẹrẹn uvuẹn Egypt ọrhẹ “omiamiamo aye i [rioja ye].” (Ex. 3:7) Uvuẹn ijoro ri David ọ soro, nọ tare taghene Jehova ọ mẹrẹn “ojẹriọ” ọrhẹ “emiamiamo” ọnẹyen. (Ps. 31:7) Ọke ihworho i Jehova a rioja—tobọ fọkiẹ orhienbro ọsọsọ aye—“no ji te yi oma.” (Isa. 63:9) Ọke wa rha zofẹn, Jehova o vwẹruọ oborẹ oma o ruo lele, o ji mwuegbe rọ nọ ha userhumu wẹn fiẹ ofẹn enọ kparobọ.

10. Mesoriẹ we vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdamẹ kpahuọn, taghene ọnọ ji ha userhumu wẹn nyerẹn ghele aruẹ ọdamuni ephian?

¹⁰ Ọrẹn, wu na sabu rhe roro kpahen  oborẹ i Jehova o ru hobọtua ọke wu rha dẹrughwaroghwu ọdamuni ro mwuofẹn. Omarana, nẹrhomo nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn obẹhatua ọnẹyen. (2 Ki. 6:​15-17) Orho ru, roro kpahen ọnana: Ẹmro ra haphia yanghene ẹkpahenrhọ uvuẹn uyono ukoko o ruruo gbanhon dẹ ne? Ọbe ukoko na owu, ividio, yanghene ijoro i JW Broadcasting® i ha urhebro wẹn dẹ ne? Ohworho owu ọ tẹmro yanghene dje ekete i Baibol rọ ha urhebro wẹn dẹ ne? Ọnọ sabu phẹrẹ ra na ja djokarhọ userhumu imizu ukoko na ọrhẹ iyono ra riamerhiẹn. Ọrẹn, aye obọdẹn ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. (Isa. 65:13; Mark 10:​29, 30) Aye djephia taghene Jehova ọ hẹroto. (Isa. 49:​14-16) Habaye, aye ji djephia taghene wu na sabu hẹrosuiẹ.

11. Me yọ ha userhumu rẹn Aida fiẹ ofẹn yen kparobọ?

¹¹ Aida, ro rhirhiẹ Senegal, nọ djokarhọ oborẹ i Jehova o ru hobọtua ye uvwrọke ọdamuni. Ra mẹriẹn taghene ọye yẹ ọmọkpako, eri vwiẹriẹ ne fiẹrorhọ taghene ọnọ wian no vwo igho buebun rọ nọ hẹrote omayen ọrhẹ ekruien. Ọrẹn, ọke Aida o ruẹ akpenyerẹn yen lọhọ hin nọ sabu rhiẹ ọkobaro, o rho vwo igho-o. Evwan ne biomu ekruien, aye ne ji ruie gbalogbalo. Aida nọ tare: “Ofẹn no mwu mẹ taghene mi sabu ha userhumu rẹn eri vwiẹre mẹ-ẹ, taghene ihworho ephian ina ten mẹ. Ni mia tobọ kperi Jehova rọ lẹrhẹ ekwakwa biomu te omana.” Ọke oru, no rhon ẹmro owu uvuẹn uyono ukoko. Aida nọ tare: “Ọtẹmro na nọ karorhọ ame taghene o toro emiamiamo rọ ha uvuẹn ọmudu ame-e, Jehova o rheri aye. Bibiesuọn bibiesuọn, nyoma ọkpọvi ekpako na ọrhẹ imizu erọrọ, ni mi rharhumu vwo imwẹro kpahen ẹguọlọ i Jehova. Ni mia nẹrhomo vwe i Jehova rhẹ uduefigbere, ni mi vwo obọdẹn ufuoma ọke mia mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ.” Ọke oru, Aida nọ mẹrẹn iruo rọ ha userhumu riẹn hẹrote omayen ọke rọ wian owian ọkobaro na, ọrhẹ ọrọ ha userhumu rẹn eri vwiẹriẹ kugbe awọrọ. Aida nọ ji ta: “Mi yono oborẹ mi ne ru hẹroso i Jehova phẹlẹphẹlẹ ne. Vwana mi rha nẹrhomo hin, mi vwa rha zofẹ-ẹn.”

 ME YI JEHOVA ONO RUO OBARO NA?

12. Lele oborẹ ọ ha Psalm 56:​9, imwẹro ọgo yi David o vwori?

¹² Se Psalm 56:9. Oghwẹmro ọnana o dje izede ọrọrọ ri David o ru fiẹ ofẹn yen kparobọ. Dedevwo arhọ ye ọ ha erhirhiẹ imwofẹn, ọ dabu roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ono ru riẹn obaro na. David o rheri taghene Jehova ono simie uvuẹn ọke ro serhọ. Fọkime i Jehova ọ tare taghene i David yẹ orodje ro no suẹn Israel. (1 Sam. 16:​1, 13) Harẹn i David, kemru kemru ri Jehova o veri ono vi rugba.

13. Imwẹro ọgo ya na sabu vwo kpahen Jehova?

¹³ Me yi Jehova o veri taghene ono ru wẹn? Ọwan i vwe fiẹrorhọ taghene i Jehova ono simi ọwan nẹ edamuni ephia-an. c Ọrẹn, o toro edamuni wu na dẹrughwaroghwu uvuẹn akpọ ọnana-a, Jehova ono tiẹ aye nie uvuẹn akpọ ọkpokpọ rọ sa na. (Isa. 25:​7-9) Ọmemama ọwan o vwo omẹgbanhon rọ nọ rhọmọ eri hwuru na, simi ọwan, ji tiẹ evwreghrẹn ọwan nie.—1 John 4:4.

14. Me ya na sabu roro kodo kpahen?

¹⁴ Ọke wa rha zofẹn, roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ono ruo obaro na. Roro kpahen oborẹ oma ono ruo ọke Echu orho nie ne, ọke evwata ọvo ine rhirhiẹ ye ukperẹ ono rhiẹ evwọkon, ọrhẹ ọke ijẹgba ono nie bibiesuọn bibiesuọn. Udje oborẹ a haphia uvuẹn omẹvwa ẹkwotọre uvuẹn ẹgbukpe 2014, o dje kpahen oborẹ ene ru roro kpahen ifiẹrorhọ ọwan. Ọsẹ na no lele ekruien ta kpahen 2 Timothy 3:​1-5, oborẹ eghwẹmro erana ine ru gba lele uvuẹn akpọ i Paradais orhianẹ a rhian rẹ aye uvuẹn izede ọrọrọ: “Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ọke rọ mai merhen ine rhirhiẹ ye. Ituakpọ ine vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ, ine vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na, ine vwo uruemru dẹndẹn, ina homariotọre, ine rhe jiri Osolobrugwẹ, ina ha uvwele eri vwiẹrẹ aye, ine dje ekpẹmẹ phia, vwo atamwu, vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ekrun aye, vwo ekwerhọ owu, aye ina ta omamọ ẹmro kpahen awọrọ ọke ephian, vwo omerhesun, ru bọrọbọrọ, vwo ẹguọlọ kpahen orhorhomu, rhiẹ ihworho ra hẹrosua, ihworho re roro rẹn awan, eri vwe djoma, eri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ akpẹriọ, eri ghini guọlọ ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova; tigban ihworho enana.” We lele ekruon yanghene imizu erọrọ ta kpahen oborẹ akpọ ono rhirhiẹ uvuẹn i Paradais?

15. Dedevwo ofẹn o mwu i Tanja, me yọ ha userhumu riẹn fie kparobọ?

¹⁵ Omizu ọmase owu ro rhirhiẹ i North Macedonia re se Tanja, ọ sabu fiẹ ofẹn kparobọ, nyoma ro roro kodo kpahen ebrurhọ ra sa obaro na. Eri vwiẹriẹ i kparehasuiẹ omamọ ọke ro yono i Baibol na. Nọ tare: “Ekwakwa ezẹko ri mia zofẹn yen taghene ina phia, na ghini phia. Izu mẹ no kpe mẹ kọke kọke mi rhe nẹ uyono ukoko rhe. Eri vwiẹriẹ mẹ na djofẹn mwu mẹ taghene mi rhe rhiẹ Oseri Jehova, aye ine kpe mẹ hwu.” Obẹtaye, ne le Tanja nẹ oghwa. Marhẹ ọ kpahenrhọ ye lele? Nọ tare: “Ni mi tẹnrovi oborẹ oma ọnọ merhen mẹ te bẹmẹdẹ mi rha djẹ odjẹ mi na sẹrorẹ emevigbanhon mẹ. Mi ji roro kpahen oborẹ i Jehova ono ru ha ebrurhọ mẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, fọkiẹ kemru kemru ri na sabu va mẹ obọ uvuẹn akpọ ọnana, ọrhẹ oborẹ ekwakwa ibiobiomu ephian ine ru sẹre mẹ ẹro.” Tanja nọ ghini sẹrorẹ emevigbanhuiẹn. Nyoma userhumu i Jehova nọ mẹrẹn oghwa ro no rhirhiẹ. Inyenana, Tanja ọ rọnmọ omizu rọ dabu fuevwan ga i Jehova, aye awanva e vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn rhẹ omamerhomẹ.

 RU ẸRUẸHASO ỌNỌ KPAHEN JEHOVA GBANHONRHỌ

16. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan fiudugbere ọke ra mẹrẹn orugba aruẹmẹrẹn rọ ha Luke 21:​26-28?

¹⁶ Uvwrọke ukpokpogho rode na, ihworho “ine dophie fọkiẹ ofẹn.” Ọrẹn, ihworho i Jehova ine mevigbanhon ji vwo uduefigbere. (Se Luke 21:​26-28.) Mesoriẹ ọwan ina ja zofẹn? Fọkime ọwan i yono oborẹ a hẹroso i Jehova ne. Tanja, ra hunute vrẹn ne, nọ tare taghene oborẹ o rhiẹromẹrẹn ne ọ ha userhumu riẹn nyerẹn ghele erhirhiẹ egbogbanhon erọrọ. Nọ tare: “Mi yono ne taghene o vwo erhirhiẹ owuorowu ri Jehova ọ vwọ sabu hẹrote-e. Ọkezẹko ọnọ sabu họhọ taghene awọrọ ye suẹn ekwakwa ra phia wẹn, ọrẹn itiọrurhomẹmro, oborẹ aye a sabu suẹn yẹ oborẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn aye. Dedevwo ọdamuni ọnọ sabu gbanhon, ọrẹn ono vwo oba.”

17. Marhẹ urhomu-ẹmro ro suẹn ẹgbukpe 2024 ono ru ha userhumu rẹn ọwan? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁷ Inyenana o vwo ekwakwa sansan ra lẹrhẹ ọwan zofẹn. Ọrẹn jerẹ i David, ana sabu fiẹ ofẹn kparobọ. Ẹrhomo ri David ọ nẹ vwe i Jehova yẹ urhomu-ẹmro ro suẹn ẹgbukpe 2024: “Ọke ofẹn orho mwu mẹ, wẹwẹ yi mi hẹroso.” (Ps. 56:3) Jerẹ oborẹ ọbe owu rọ ta kpahen i Baibol na o dje kpahen oghwẹmro ọnana, David “ọ vwọ tẹnrovi ofẹn yen yanghene ebẹnbẹn ye-en, ọrẹn ọ tẹnroviẹ Ohworho rọ nọ sabu simie.” Roro kpahen urhomu-ẹmro ro suẹn ẹgbukpe na uvuẹn ibiamo ra sa na, maido wu rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ re mwuofẹn. Fi ọke rhotọre roro kpahen oborẹ i Jehova o ru vrẹn ne, oborẹ o ruẹ vwana, ọrhẹ oborẹ ono ruo obaro na. Jerẹ i David, wu na sabu ta: “Osolobrugwẹ mi hẹroso; ofẹn o vwo mwu mẹ-ẹ.”—Ps. 56:4.