Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

Èwanɔ Enu Do Nyɔnuwo Nu Shigbe Lé Yehowa Wɛni Nɛa?

Èwanɔ Enu Do Nyɔnuwo Nu Shigbe Lé Yehowa Wɛni Nɛa?

EMƆ hun nɔ mì yí mìsɛnkɔ Yehowa koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ sugbɔwo. Mìlɔn nɔvinyɔnu edɔsɛnsinwatɔ cɛwo pleŋ ɖekaɖeka. Yí wowo nu gbejɔnɔ ji nɔ mì! a Eyi na taɖo nɔviŋsuwo, míwanɔ enu do wo nu nywiɖe koɖo xomɛfafa sɔ kpe nɔ bubu. Vɔ ci mìnyi nuvɔnmɛwoɔ, étɛnŋ gbɔnnu nɔ mì hweɖewonu mɔ mìawɛ ahan. Nɔviŋsu ɖewo gbedonɔ go cukaɖa buwo.

Mɛɖewo shin le akɔta ciwo mɛ ŋsuwo kpɔnɔ nyɔnuwo mɔ wodenyi ŋɖe o mɛ. Hans ci yí nyi ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔ le Bolivie nu mɔ: “Wohɛn ŋsu ɖewo le akɔta ciwo mɛ yí wodonɔ ŋsɛn ŋsuwo nɔ woawa nu egoyiyitɔ le. Ŋsu cɛwo bunɔ mɔ yewonyɔ wu nyɔnuwo yí gbeɖenɔ wo kpɔtɔ.” Shengxian ci yí nyi hamɛmɛshinshin le Taïwan nu mɔ: “Fini ŋleɔ, ŋsu sugbɔ nunɔ mɔ nyɔnuwo deɖo ado nu yewo nyɔ mɛ o. Eyi nɔ ŋsu ɖe nu nyɔnuwo susu kudo nyɔ ɖe nuɔ, yi kpenawo dekpɔɛni do ŋɖe ji o.” Ŋsu buwo gbedanasɛ lé wodekpɔnɔ nyɔnuwo do ŋɖe ji le aye mɛ. Le kpɔwɛ mɛ, wogbanɔli nyɔnuwo le wowo ɖɔkuiwo mɛ.

Nɔ wogbehɛn mɛɖe le akɔta ɖe mɛ can ɔ, de eyi enyi mɔ áwa nu shigbe akɔta lɔ mɛ tɔwo nɛ dandandan o. Átɛnŋ aɖu susu ci yí nyi kpɔ mɔ ŋsuwo nyɔ wu nyɔnuwo ji. (Efe. 4:​22-24) Woawa ecɛ nɔ wosran Yehowa kpɔwɛ. Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ lé Yehowa wanɔ nu do nyɔnuwo nu do, lé nɔviŋsuwo atɛnŋ asran Yehowa kpɔwɛ koɖo lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ axɔ ŋkɔ le bubu nana nɔvinyɔnuwo mɛ.

LÉ YEHOWA WANƆ NU DO NYƆNUWO NU DOƆ?

Yehowa ɖo kpɔwɛ nywi ɖɛ so lé woawanɔ nu do nyɔnuwo nu. Ci enyi Eda ŋshishikunamɛtɔɔ, élɔn amɛwo pleŋ. (Ʒan 3:16) Eyi nɔvinyɔnu egbejinɔtɔwo nyi evi nyɔnuvi veviwo ni. Mìakpɔ emɔ vovovo ciwo ji Yehowa dasɛ le mɔ yedonɔ bubu nyɔnuwo nu.

Deɖenɔ nyɔnuwo do akpo nɔ ŋsuwo o. Yehowa wa ŋsuwo koɖo nyɔnuwo do yi nɔnɔmɛ nu. (Gɔnm. 1:27) Dewa ŋsuwo yí wonya ŋɖɛ alo ɖo enujikpekpewo wu nyɔnuwo o; yí delɔn ŋsuwo nyɔ gbɔ wu nyɔnuwo o. (2 Kro. 19:7) Éwa ŋsu koɖo nyɔnuwo nɔ woatɛnŋ ase Bibla mɛ nyɔnɔnwiwo gɔnmɛ yí agbeɖo yi nɔnɔmɛ nywiwo. Ŋsu koɖo nyɔnu ciwo yí ɖo xɔse nu jɔnɔ ji nɔ Yehowa. Ŋsu koɖo nyɔnuwo pleŋ yí ehun mɔ ɖɛ nɔ mɔ woanɔ agbe le paradiso mɛ le nyigban ji alo anyi efyɔ koɖo avɔnsatɔwo le jeŋkwi mɛ. (2 Piɛ 1:1) Eze petii mɔ Yehowa deɖenɔ nyɔnuwo kpɔtɔ o.

Éɖonɔ to wo. Yehowa sɔnɔ ɖe le lé enu wakɔ nɔ nyɔnuwo koɖo wowo cukaɖawo ji. Le kpɔwɛ mɛ, ése kwifan ciwo yí Rashɛli koɖo Ana wa ni yí ɖo wo ŋci. (Gɔnm. 30:22; 1 Sam. 1:​10, 11, 19, 20) Yehowa gbena yí Bibla ŋwlɛtɔwo ŋwlɛ nu so ŋsu ciwo yí ɖo to nyɔnuwo nu. Le kpɔwɛ mɛ, Yehowa nu nɔ Abraxamu mɔ yi le wa do enyɔ ci ashiɛ Sara nukɔ ni ji yí ewa do ji. (Gɔnm. 21:​12-14) Ahanke Efyɔ Davidi ɖo to Abigaili nɛ. Davidi kpɔɛ mɔ Yehowa yí dɔɛ ɖaɖa mɔ yɛ le xo nuxu nɔ ye. (1 Sam. 25:​32-35) Yesu sran Edalɔ nɔnɔmɛwo pɛpɛpɛ, éɖo to nɔlɔ Mari. (Ʒan 2:​3-10) Kpɔwɛ cɛwo dasɛ mɔ, emɔ ɖeka ci ji Yehowa to yí donɔ bubu nyɔnuwo nu yí nyi mɔ, éɖonɔ to wo.

Ékannɔdo wo ji. Le kpɔwɛ mɛ, Yehowa kando Ɛva ji mɔ yɛakpedo asuɔ nu woale bu nɔ nyigban lɔ pleŋ. (Gɔnm. 1:28) Ci ewɛ ahan ɔ, édasɛ mɔ yedekpɔ Ɛva mɔ yɛhwe wu asuɔ o, vɔ ényi kpedonutɔ ni. Yehowa gbedasɛ mɔ yekando enyɔnuɖɛtɔ Debora koɖo Xulda ji, yí na wona kpla yi jukɔn ci mɛ kojoɖotɔ koɖo efyɔ le. (Koj. 4:​4-9; 2 Efy. 22:​14-20) Egbɛɔ, Yehowa kando Kristotɔ nyɔnu ciwo yí eɖo edɔ nɔ ji. Nɔvinyɔnu egbejinɔtɔ cɛwo nyi eŋɛnywidratɔwo, emɔɖetɔwo koɖo ejugodu ŋɛnywidratɔwo. Wokpenɔdo Fyɔɖuxuxɔwo koɖo alɔjedɔwaxuwo tata, wowo cucu koɖo ebulele nɔ wo nu. Nɔvinyɔnu ɖewo wakɔ dɔ le Betɛli yí ebuwo wakɔ edɔ le egbegɔnmɛɖexuwo. Nɔvinyɔnu cɛwo le shigbe mɔ ahwakɔn gangan ɖeka ci Yehowa zan yí sɔ wakɔ yi dro nɛ. (Eha. 68:11) Eze petii mɔ, Yehowa dekpɔnɔ nyɔnuwo shigbe mɔ wokle alo wodakpe ŋɖe ji awa nɛ o.

LÉ ŊSUWO ATƐNŊ AWANƆ NU DO NYƆNUWO NU SHIGBE YEHOWA NƐ DOƆ?

Nɔviŋsuwo, nɔ míatɛnŋ anya nɔ míwanɔ enu do Kristotɔ nyɔnuwo nu shigbe Yehowa nɛɔ, míɖo agbeje míwo susuwo koɖo míwo nuwanawo mɛ kpɔ nywiɖe. Mìʒan kpekpedonu gbɔxwe yí atɛnŋ awɛ. Shigbe lé woado mɛɖe hladio yí akpɔ mɔ eji yitɔ le edɔ wakɔ nywiɖe maɔ, ahanke exlɔ nywi koɖo Mawu Nyɔ lɔ akpedo mì nu mìanya nɔ mìɖo susu dɔndɔnwo do nyɔnuwo nu ma. Nyi mìatɛnŋ awa yí akpɔ kpedonu cɛɔ?

Biɔ nyɔ exlɔ nywi ɖe se. (Elo. 18:17) Mìatɛnŋ abiɔ exlɔ ɖe ci ji mìkando, ci yí fa xomɛ yí gbewanɔ nu le dredrenu se mɔ: “Lé èkpɔ mɔ ŋwanɔ nu do nɔvinyɔnuwo nu doɔ? Woatɛnŋ anu mɔ nyɛŋbunɔ yewoa? Lé natɛnŋ agbewa nu do wo nu yí anyɔ wu cɛɔ?” Nɔ ao xlɔ lɔ nu ŋɖewo ci èɖo awaɔ, ŋgbetɔ eta hwlɛnhwlɛn nɔ eoɖeki o. Ewaɖeɔ, le gbesɔsɔ yí awa trɔtrɔ ciwo yí ʒan.

Kplanɔ Mawu Nyɔ lɔ. Emɔ nywi ɖeka ci ji mìatɛnŋ ato yí anya nɔ mìwanɔ enu do nɔvinyɔnuwo nu nywiɖe yí nyi mɔ mìazan Mawu Nyɔ lɔ asɔ gbeje mìwo susu koɖo mìwo nuwanawo mɛ kpɔ. (Ebre. 4:12) Nɔ mìkplakpla Mawu Nyɔ lɔɔ, mìakpɔ ŋsu ciwo yí wa nu do nyɔnuwo nu nywiɖe koɖo ciwo yí dewa nu do nyɔnuwo nu nywiɖe o. Yi goduɔ, mìasɔ wowo nuwanawo sɔ koɖo mìwotɔ. Gbesɔ kpe niɔ, nɔ mìsɔ kpukpuiwo sɔnɔ kpɔ koɖo wowonɔnɔwoɔ, akpedo mì nu yí mìdawa afɛn ase kpukpui ɖe gɔnmɛ keŋ asɔ ɖo kpe susu dɔndɔn ci mìɖo do nyɔnuwo nu ji o. Le kpɔwɛ mɛ, 1 Piɛ 3:7 nu mɔ, ŋsuwo le nya mɔ yewo shiwo nyi “Mawu nuwawa ɖeka ciwo yí fla yí a nɔnɔ agbe koɖo wo do ahan ji.” b Ecɛ dasɛ mɔ nyɔnuwo desɔ koɖo ŋsuwo yɔa, wodenyanɔ ŋɖɛ wowotɔ han alo dakpe nu ji awa wowotɔ han a? Oo denyi ahan yɔ nɛ o! Sɔ Piɛ nyɔ lɔwo sɔ koɖo enyɔ ciwo yí le Galatitɔwo 3:​26-29 mɛ, ci yí mɔ Yehowa sɔ nyɔnuwo can koɖo ŋsuwo can nɔ woanyi efyɔ koɖo Yesu le jeŋkwi mɛ. Nɔ mìkplanɔ Mawu Nyɔ lɔ yí gbebiɔ exlɔ nywi ɖe se nɔ anu lé mìwanɔ enu do nyɔnuwo nu nɔ mìɔ, mìakpɔ lé mìawɛ yí abunɔ nɔvinyɔnuwo do nywiɖe.

LÉ HAMƐMƐSHINSHINWO DANASƐ MƆ YEWOBUNƆ NƆVINYƆNUWO DOƆ?

Hamɛmɛshinshin amɛlɔntɔwo bunɔ nɔvinyɔnuwo yí nɔviŋsu ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ atɛnŋ akpɔ le wo gbɔ awa. Lé hamɛmɛshinshinwo danasɛ mɔ yewobunɔ nɔvinyɔnuwo doɔ? Mìakpɔ enuŋtɔŋtɔ ɖewo ciwo yí wowanɔ ɖa.

Wokannɔfu nɔvinyɔnuwo. Apotru Pɔlu ɖo kpɔwɛ nywi ɖɛ nɔ hamɛmɛshinshinwo. Ékanfu nyɔnu sugbɔ le wema ci eŋwlɛ ɖaɖa Rɔma hamɛ lɔ mɛ. (Rɔm. 16:12) Kpɔ lé eji ajɔ nɔvinyɔnu lɔwo do hwenu woahlɛnkɔ wema lɔ nɔ hamɛ lɔ ɖa. Ahanke hamɛmɛshinshinwo kannɔfu nɔvinyɔnuwo nɔ nɔnɔmɛ nywi ciwo yí le wo shi koɖo edɔ ci wowakɔ nɔ Yehowa nɛ. Ecɛ na yí nɔvinyɔnu lɔwo nyanɔ mɔ wobukɔ yewo yí yewo nu jɔkɔ ji nɔ wo. Ŋsɛndoamunyɔ ci yí hamɛmɛshinshin ɖe anu atɛnŋ anyi enyɔ ciwo pɛɛ nɔvinyɔnu cɛwo ʒan.—Elo. 15:23.

Kannɔfu wo

Nɔ hamɛmɛshinshinwo kanfukɔ nɔvinyɔnuwoɔ, woakanfu wo so xomɛ do ŋɖe koŋ nu. Nyi yí taɖoɔ? Nɔvinyɔnu Jessica nu mɔ: “Nɔ nɔviŋsuwo nu nɔ nɔvinyɔnu ɖe mɔ eo koɖo dɔɔ, enyɔ. Vɔ ejɔnɔ ji nɔ mì sɔwu nɔ nɔviŋsuwo kanfu mì do ŋɖe koŋ nu. Shigbe mɔ nɔ wokanfu mì nɔ ci mìkpla mìwo viwo yí wonɔnɔ xwii le bɔbɔwo alo ci mìvayi kplɔ mìwo Bibla nukplavi ɖe va bɔbɔ.” Nɔ hamɛmɛshinshinwo kannɔfu nɔvinyɔnuwo do enu ɖe koŋ nuɔ, ana yí woakpɔɛ mɔ woʒan yewo yí yewole veviɖe le hamɛ lɔ mɛ.

Woɖonɔ to nɔvinyɔnuwo. Hamɛmɛshinshin ciwo yí sɔ wowoɖekiwo hwenɔ nyanɔ mɔ denyi yewo ɖekɛwo yí ɖenɔ susu nywiwo ti o. Wobiɔnɔ nɔvinyɔnuwo nɔ woanu wowo susuwo so enyɔ ɖe nu, yí wowa ɖaŋ ɖonɔ to wo nywiɖe. Sɔ to ecɛ wawa jiɔ, hamɛmɛshinshinwo donɔ ŋsɛn nɔvinyɔnuwo yí wowoŋtɔwo can kpɔnɔ nyɔna so mɛ. Lé enyi ahan doɔ? Hamɛmɛshinshin ci yí tɔ mɔ Gerardo yí wakɔ dɔ le Betɛli nu mɔ: “Ŋkpɔ mɔ nɔ ŋbiɔ nɔvinyɔnuwo susu so enyɔ ɖe nuɔ, ekpenɔdo ŋnu yí ŋwanɔ anyi dɔ nywiɖe. Hweɖewonuɔ, wowakɔ edɔ lɔ xoxoxo doŋkɔ nɔ nɔviŋsu sugbɔtɔ.” Le hamɛ lɔ mɛɔ, nɔvinyɔnu sugbɔtɔ nyi emɔɖetɔwo, eyi taɖo wonya enu sugbɔ so mɛ ciwo yí le nyigbanmama lɔ mɛ nu. Hamɛmɛshinshin ci yí tɔ mɔ Bryan nu mɔ: “Enu sugbɔ li yí nɔvinyɔnuwo awa asɔ kpedo habɔbɔ lɔ nu. Eyi taɖo míɖunɔ ele nɔ wo!”

Ðo to wo

Hamɛmɛshinshin ciwo yí nya ŋɖɛ deɖe blɛ gbenɔ nɔvinyɔnuwo susu o. Nyi yí taɖoɔ? Hamɛmɛshinshin ɖeka ci yí tɔ mɔ Edward nu mɔ: “Nɔvinyɔnu ɖe susu koɖo enu ci mɛ eto nunu atɛnŋ akpedo nɔviŋsu ɖe nu yí amɔŋje nyɔ ɖe mɛ nywiɖe yí agbesenɔ vevi do amɛ nu sɔwu.” (Elo. 1:5) Nɔ hamɛmɛshinshin lɔ dejikɔ awa do nɔvinyɔnu lɔ susu ji can ɔ, éɖo ado akpe ni nɔ lé ekpɔ enu lɔ do koɖo nɔ susu ci eɖe ti.

Wonanɔ ekpla nɔvinyɔnuwo. Hamɛmɛshinshin ciwo yí nya ŋɖɛ jinɔ emɔ ciwo ji woatɛnŋ ato yí ana kpla nɔvinyɔnuwo. Le kpɔwɛ mɛ, woatɛnŋ akpla nɔvinyɔnuwo lé woakpɔ kunuɖegbe yiyi bɔbɔ ji do, nɔ evajɔ mɔ nɔviŋsu waʒinʒindoshimɛ ɖe deliɔ, woatɛnŋ akpɔ ji. Woatɛnŋ akpla wo lé wozannɔ exɔcucu dɔwanuwo alo mashinniwo do, nɔ woatɛnŋ ado alɔ teokrasi xɔcucudɔwo koɖo wowo dradrado. Le Betɛliɔ, edɔjikpɔtɔwo kpla nɔvinyɔnuwo lé woawa edɔ vovovowo do. Wokpla wo lé woale bu nɔ exɔwo koɖo mashinniwo do, lé woaxwle enuwo do, kɔnŋtawawa, ɔdinatɛɛ ji totowo koɖo nubuwo. Nɔ hamɛmɛshinshinwo nakɔ kpla nɔvinyɔnuwoɔ, wodanasɛ mɔ yewokando wo ji yí gbenya mɔ woasun ji yí awa edɔ lɔ.

Na kpla wo

Nɔvinyɔnu sugbɔtɔ zannɔ ekpla ci woxɔ so hamɛmɛshinshinwo gbɔ sɔ kpenɔdo mɛbuwo nu. Le kpɔwɛ mɛ, nɔvinyɔnu ɖewo zannɔ ekpla ci woxɔ le exɔcucudɔwo mɛ sɔ kpenɔdo mɛbuwo nu yí wotrɔ yí cunɔ wowo xwewo nɔ jɔjɔmɛfɔku ɖe jɔ do wo ji. Nɔvinyɔnu buwo gbezannɔ ekpla ci woxɔ le jugbaja kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ sɔ kplanɔ nɔvinyɔnu sugbɔ nɔ wowo can abi le kunuɖeɖe lɔkpa cɛ mɛ. Lé nɔvinyɔnuwo kpɔnɔ hamɛmɛshinshin ciwo yí na kpla wo doɔ? Nɔvinyɔnu ɖeka ci yí tɔ mɔ Jennifer nu mɔ: “Hwenu ŋwa dɔ le Fyɔɖuxuxɔ cucu ɖeka tɔxuɔ, hamɛmɛshinshin ɖeka ji gamɛ keŋ na kplaŋ. Édo jeshi edɔ ci ŋwa yí kanfuŋ do nu. Edɔwawa koɖi jɔ ji nɔŋ, ɖo ena ŋkpɔ mɔ ŋle veviɖe yí wokando ŋji.”

NYƆNAWO TONƆ SO MƐ NƆ WOWA ENU DO NƆVINYƆNUWO NU SHIGBE XOMUMƐTƆWO NƐ

Mìlɔn mìwo nɔvinyɔnu xɔsetɔ cɛwo shigbe lé Yehowa lɔn wo do nɛ! Eyi na taɖo mìwanɔ nu do wo nu shigbe mìwo xomumɛtɔwo nɛ. (1 Tim. 5:​1, 2) Enyi bubu koɖo jijɔ nɔ mì mɔ mìsɛnkɔ Mawu doju koɖo wo. Nɔ wokpɔ mɔ mìlɔn yewo yí kpekɔdo yewo nuɔ, ejɔnɔ ji nɔ mì keke. Nɔvinyɔnu Vanessa nu mɔ: “Ŋdonɔ akpe nɔ Yehowa nɔ ci ŋle yi habɔbɔ lɔ mɛ, habɔbɔ ci mɛ yí nɔviŋsuwo donɔ ŋsɛnŋ le.” Nɔvinyɔnu ɖeka ci yí so Taïwan nu mɔ: “Ejɔ ji nɔŋ mɔ nyɔnuwo le veviɖe nɔ Yehowa koɖo yi habɔbɔ lɔ yí wodegbanɔli wo o. Ecɛ donɔ ŋsɛn anyi xɔse yí egbejɔnɔ ji nɔŋ mɔ ŋle Yehowa habɔbɔ lɔ mɛ.”

Kpɔ lé eji ajɔnɔ Yehowa do ɖa nɔ ékpɔ nɔviŋsu egbejinɔtɔwo teteɛkpɔ yí kpɔkpɔ nyɔnuwo yí gbewakɔ nu do wo nu shigbe lé yiŋtɔ wɛni do nɛ! (Elo. 27:11) Hamɛmɛshinshin ɖeka ci yí tɔ mɔ Benjamin yí le Écosse nu mɔ: “Xexe lɔ gbanɔli nyɔnuwo eyi taɖo mìjinɔ mɔ nɔ nyɔnu ɖe va Fyɔɖuxuxɔ mɛɔ, mìawɛ keke nɔ akpɔ mɔ wobu ye yí gbelɔn ye.” Mína nɔ mì pleŋ mìawa ci ji mìkpe yí awa Yehowa tɔ han yí asɔ lɔnlɔn koɖo bubu wa nu do mìwo nɔvinyɔnuwo nu nywiɖe shigbe lé eje do nɛ.—Rɔm. 12:10.

a Le nyɔta cɛ mɛɔ, Kristotɔ nɔvinyɔnuwo yí wozan enyɔgbe “nɔvinyɔnu” nɔ, denyi xomu ɖeka mɛ tɔwo nyɔ nukɔ wole o.

b Nɔ àkpɔ enumɛɖeɖe buwo so enyɔ ci yí nyi “nuwawa ɖeka ciwo yí fla” nuɔ, kpɔ nyɔta ciwo yí nyi “Asixɔxɔ Si Le Nyɔnuwo Ŋu” le Jutakpɔxɔ 15 mai 2006 tɔ mɛ koɖo “Mɔfiame Si Me Nunya Le Na Srɔ̃tɔwo” le Jutakpɔxɔ 1er mars 2005 tɔ mɛ.