Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

Hon Iti Pɔɣesi Wuu Yehowa N Iti Ba Se’em La?

Hon Iti Pɔɣesi Wuu Yehowa N Iti Ba Se’em La?

LA DELA yɔ’ɔ bo to la ton naɛ la mabipɔɣesi n tari sakerɛ pu’usa Yehowa la. To nɔŋɛ ba mɛ ge ti to puurɛ me pee la ban mɔ’ɛ nini tuna se’em la. a Bala la, tomam sɛba n de buraasi la nari ti to ita ba soŋa ge bɔ’ɔra ba gilema. Ge ton ka di mia la zuo, saŋa ase’a la ta’an kpe’em bo to ti to eŋɛ bala. Yɛla ase’a me basɛ ti la kpe’em bo to mabiisi basɛba mɛ.

Ba dɔɣɛ basɛba la buuri se’a n ka bo’ori pɔɣesi gilema. Makerɛ, Hans, n de gingilega kaarɛ bisegadaana bɔna Bolivia tiŋa yeti: “Ba uge buraasi basɛba la buuri se’a n pa’alɛ ti ba zɛkera bamesi la pɔɣesi. Burasina ti’isɛ ti pɔɣesi ka tari vuurɛ, bala ba ni ka bɔ’ɔra ba gilema.” Shengxian, n de keema bɔna Taiwan yeti: “Mam n kɛ̃’ɛri zɛ’an la, buraasi zo’e zo’e ti’isɛ ti pɔɣesi ka nari ti ba pa’alɛ ba puti’irɛ yɛla poan. Buraa san yele a tadaandoma pɔka puti’irɛ n de se’em yele poan, ba wan yeti a daɣɛ buraa ge kan bɔ’ɔra en gilema.” Buraasi basɛba me nɛ’ɛseni pɔɣesi la sarɔtɔ ase’a poan. Makerɛ, ba ta’an ita sia sia n pa’alɛ ti ba ka tari gilema bɔ’ɔra pɔɣesi.

Pupeelum yele la dela, la ka pakɛ la ban uge buraa buuri sɛka poan, a wan ta’an eŋɛ teere. A wan ta’an zamesɛ baŋɛ ti buraasi la pɔɣesi dela buyina. (Ep. 4:​22-24) Ba wan ta’an eŋɛ bala ba san tɔɣesa Yehowa makerɛ la. Zaseŋɔ wa poan, to wan zamesɛ baŋɛ Yehowa n iti pɔɣesi se’em, mabiburaasi n wan ita pɔɣesi wuu Yehowa n iti ba se’em la, la keendoma n wan bɔ’ɔra mabipɔɣesi gilema se’em ti la dɛna makesonɛ bɔ’ɔra basɛba.

YEHOWA ITI PƆƔESI LA WANI?

Yehowa eŋɛ la makesonɛ bo to la ton wan ita pɔɣesi se’em. A dela Sɔ se’em n tari giile la nɔŋerɛ bɔ’ɔra a kɔma za’a. (Yon 3:16) A poyɔɔsi me dela mabipɔɣesi sɛba n tari sakerɛ bɔ’ɔra en. Geele sarɔtɔ ase’a poan ti Yehowa eŋɛ pa’alɛ ti a nɔŋɛ pɔɣesi ge bɔ’ɔra ba gilema.

A ka yeleseri ba. Yehowa naam buraasi la pɔɣesi la a wɔ̃sum poan. (Pin. 1:27) A ka naam buraasi ti ba ba’ɛ tara miilum bii tana yɛla ita gana pɔɣesi; a me ka nɔŋɛ buraasi gana pɔɣesi. (2 Yel. 19:7) A naam buraasi la pɔɣesi ti ba tara yɛmsebo n wan ta’an zamesɛ bɔkɛ Baabule yɛla ge me tɔɣesa a hala la. Yehowa geele buraasi la pɔɣesi n tari sakerɛ bɔ’ɔra en ti ba dela tuulum bunɔ. A bo ba woo la beere sa’am puti’irɛ n de ba vɔna wuusa paradiisi tinparɛ wa zuo bii ta dɛna nadoma la malemadoma saazuo. La niɛ peelumi ti Yehowa ka yeleseri pɔɣesi.

A keleseri ba mɛ. Yehowa fabeli mabipɔɣesi yele mɛ la lan ni ana ba se’em la. Makerɛ, a yuun kelese ge lebese Arakel la Hannah. (Pin. 30:22; 1 Sa. 1:​10, 11, 19, 20) Yehowa yuun le basɛ ti Baabule gɔnguleseba tɔɣɛ buraasi la pɔɣesi n yuun kelese en yele. Makerɛ, Abraham yuun nam Yehowa n yuun yeti a kelese a pɔɣa Sarah la mɛ. (Pin. 21:​12-14) Naba David yuun kelese Abigail mɛ. David yuun sirum baŋɛ ti Yehowa n tum en ti a wa’ana tɔɣɛ bo en. (1 Sa. 25:​32-35) Yezu me yuun kelese a ma Mary mɛ ti la pa’alɛ ti a tɔɣeseri la a Sɔ hala la. (Yon 2:​3-10) Makerɛ ana wa pa’alɛ ti sore deyima ti Yehowa pa’alɛ ti a bo’ori pɔɣesi gilema dela eŋa n ni kelese ba la.

A nam ba mɛ. Makerɛ, Yehowa yuun nam Hawa mɛ la eŋa n yuun basɛ ti a laɣum soŋɛ ti tinparɛ la za’a ana soŋa la. (Pin. 1:28) Bala pa’alɛ ti a yuun ka geele en ti a sira Adam yele pakɛ en mɛ gana ge a dela soŋera. Yehowa yuun le nam nɔdɛ’ɛpɔɣesi Deborah la Huldah ti ba ka’am a nɛreba, maɣesɛ wuu gãkerɛdaana la naba. (Ken. 4:​4-9; 2 Na. 22:​14-20) Zina beere wa, Yehowa nam mabipɔɣesi mɛ ti ba tum a tuuma la. Mabipɔɣesi n tari sakerɛ wa dela na’am mɔɔlegɔdoma, sore ŋmɛ’adoma la satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛdoma. Basɛba tuni la Betel la Kinkɛleŋa Leregere Zɛ’ɛsi. Pɔɣesina wa ti Yehowa tara ba tuna a tuuma. (Ym. 68:11) Yelemɛŋɛrɛ, Yehowa ka bisɛ ti pɔɣesi ka nari bii ba ani la buulegɔ.

MABIBURAASI WAN EŊƐ LA WANI ITA PƆƔESI WUU YEHOWA N ITI BA SE’EM LA?

Mabiisi, to san wan ta’an baŋɛ ti to iti mabipɔɣesi wuu Yehowa n iti ba se’em la, la nari ti to viisɛ to ti’isegɔ la to itigɔ poan. To san wan ta’an eŋɛ bala, to eere la soŋerɛ. Dɔgeta ta’an dekɛ maɣazim bisɛ nyɛ ti nɛra tari bã’a a suure poan. Bala mea nɔɔ, zɔsonɔ la Naayinɛ Yelesum la wan ta’an soŋɛ tɔ ti to baŋɛ nyaa ton geele mabipɔɣesi se’em la makɛ mɛ la Yehowa n iti ba se’em la. To wan eŋɛ la bem ta’an nyɛ soŋerɛ wa?

Soke ho zɔsonkɔ. (Mag. 18:17) To ta’an soke to zɔ ti to tara sakerɛ a poan ge me tara putɛsonɛ soke ana wa: “Hon ti’isɛ ti mam iti mabipɔɣesi la wani? Ba wan ta’an yeti n bo’ori ba gilema? Mam wan eŋɛ la bem ta’an bo ba gilema malum pa’asɛ?” Ho zɔ la san yele ho hon wan ta’an eŋɛ yelese’a pa’asɛ, da eŋɛ sunsɔa. Ge tuɣum pee puurɛ eŋɛ teere se’a n nari.

Zamesa Naayinɛ Yelesum la. Ton wan tara Baabule la viisa to ti’isegɔ la to itigɔ la dela sosɛka n ani soŋa paa ti to wan ta’an baŋɛ nyaa to iti mabipɔɣesi soŋa. (Heb. 4:12) To san zamesa Baabule la, to wan baŋɛ burasɛba n yuun iti pɔɣesi soŋa la sɛba n yuun ka iti ba soŋa. To wan ta’an dekɛ ba makerɛ la makɛ la tomam me n iti pɔɣesi se’em. Leyɛ’ɛsa, to san bisɛ Baabule gulesegɔ zo’e zo’e n pa’alɛ buraa n nari ti a ita pɔka se’em, la kan basɛ ti to dekɛ gulesegɔ ayina ma’a n tɔɣɛ sɛla nyɛ putɛbe’o la pɔɣesi. Makerɛ, wuu 1 Peter 3:7 n pa’alɛ se’em la, la nari ti to ‘na’asera pɔɣesi wuu lɔkɔ n ka tari paŋa.’ b Wana pa’alɛ ti pɔka yele ka ba’ɛ pakɛ, ka tari mi’ilum bii yɛm wuu buraa la? Daɣɛ bala la fii me! Dekɛ Peter n yuun tɔɣɛ sɛla la makɛ la yelese’a n boi Galatia 3:26-29. Bilam n yeti Yehowa loe la pɔɣesi la buraasi ti ba ta naɛ la Yezu di na’am saazuo. To san zamesa Baabule la ge soke zɔsonkɔ ti a pa’alɛ tɔ tomam n iti pɔɣesi se’em, to wan ta’an baŋɛ ton wan eŋɛ se’em bɔ’ɔra to mabipɔɣesi la gilema zo’e zo’e.

KEENDOMA ITI LA WANI PA’ALA TI BA BO’ORI MABIPƆƔESI GILEMA?

Mabiburaasi wan ta’an le zamesɛ baŋɛ ban wan bɔ’ɔra pɔɣesi gilema se’em ba san tɔɣesa keendoma makesonɛ. Keendoma iti la wani bɔ’ɔra mabipɔɣesi gilema? Geele yele ana wa bisɛ.

Keendoma pɛɣeri mabipɔɣesi mɛ. Tuuntuna Paul eŋɛ la makesonɛ bo keendoma ti ba wan tɔɣesɛ. Gɔnseko ti a yuun gulesɛ bo Arom tansugere la poan, a yuun pɛɣɛ pɔɣesi zo’e zo’e mɛ. (Arom 16:12) Ti’isɛ bisɛ pɔɣesi wa puurɛ n yuun pee se’em sansɛka ti ba yuun kaali Paul yele la bo tansugere la za’a la. Bala mea, keendoma ni yese ba suuren pɛɣɛ mabipɔɣesi la ba halesoma, la ban mɔ’ɛ nini tuna Yehowa tuuma la. Wana basɛ ti to mabipɔɣesi la baŋera ti tansugere la nɔŋɛ ba mɛ ge bɔ’ɔra ba gilema. Mabipɔɣesi wa eere la giilekpeŋere ti la ta’an soŋɛ ba ti ba kelum tara yelemɛŋɛrɛ pu’usa Yehowa.—Mag. 15:23.

Pɛɣera

Keendoma san pɛɣera mabipɔɣesi, la ni yese la ba suuren ge ni tɔɣɛ sɛla wana mɔpi zuo ti ba pɛɣera ba. Bem zuo? Mabipɔka ayima yu’urɛ n de Jessica yeti: “Mabiburaasi san yele mabipɔka ti ‘ho mɔ ya,’ Ia ni ana la soŋa. Ge to puurɛ ni pee mɛ paa yele yele wuu mabiburaasi san pɛɣɛ to yele wana mɔpi poan maɣesɛ wuu ton pa’alɛ to kɔma ti ba zĩ’a baalam tansugere zamesegɔ poan bii to keŋɛ ta dekɛ Baabule zamesegɔdaana ti a wa’an zamesegɔ.” Keendoma san pɛɣera mabipɔɣesi yele wana mɔpi poan, la ni basɛ ti ba baŋɛ ti ba yele pakɛ mɛ ge me tara tuulum tansugere la poan.

Keendoma keleseri mabipɔɣesi mɛ. Keendoma n tari sirege n mea mi ti daɣɛ bamam ma’a n mi sɛla n ani soŋa. Keendoma n siregeri bamea ni basɛ ti mabipɔɣesi pa’alɛ la ba puti’irɛ yɛla poan ge ni kelese soŋa soŋa ba san tɔɣera. Bala wan basɛ ti ba ta’an kpemese mabipɔɣesi giila, la me wan soŋɛ bamea. Wani wani? Gerardo dela keema n tuni Betel. A yeti: “Mam ni soke mabipɔɣesi ba puti’irɛ n de se’em se’ere n sɔi la, la basɛ ti mam tuuma la kena la soŋa. Basɛba tum tuuma la yue gana mabiburaasi basɛba mɛ.” Tansugere la poan, mabipɔɣesi zo’e zo’e dela sore ŋmɛ’adoma, bala la ba mi gingilega la poan nɛreba soŋa mɛ. Keema ayima yu’urɛ n de Bryan yeti: “To mabipɔɣesi la tari la halesoma la mi’ilum n wan soŋɛ tigere la. Bala la, basɛ ti ba soŋɛ hɔ!”

Kɛlesa

Keendoma ka nari ti ba eŋɛ kãbi kãbi zaɣesɛ mabipɔɣesi puti’irɛ. Beni n sɔi? Keema ayima yu’urɛ n de Edward yeti, “Mabipɔka san pa’alɛ a puti’irɛ, la wan ta’an soŋɛ mabia ti a bɔkɛ yele la soŋa soŋa, la me wan soŋɛ en ti a tara giile bɔ’ɔra nɛreba.” (Mag. 1:5) Hali, keema san puɣum kan ta’an dekɛ mabipɔka puti’irɛ tum tuuma, a ta’an pu’usɛ en la a puti’irɛ la, la eŋa n bɔkɛ yele la se’em la.

Keendoma kumeseri mabipɔɣesi mɛ. Keendoma n tari bɔkerɛ ni bisɛ la ban wan eŋɛ se’em kumesɛ mabipɔɣesi. Makerɛ, ba ta’an pa’alɛ mabipɔɣesi ban wan bisɛ na’am mɔɔlegɔ sɔsega se’em mabia n de buraa n muse ko’om san ka bɔna. Ba ta’an kumesɛ ba ti ba mina ban wan mɛta tiokrasi deto se’em ge me maala ba. Betel poan, ba kumesɛ mabipɔɣesi mɛ ti ba tuna tuuma to’ore to’ore maɣesɛ wuu ban wan maala deto se’em, ban wan da’ara lɔɣɔrɔ se’em, ban wan bisera ligeri yɛla se’em, ban wan tara kɔmpiita tuna se’em la yɛla asea me. Keendoma san kumesa mabipɔɣesi, la pa’alɛ ti ba tari sakerɛ ba poan ti ba wan ta’an tum tuunɛ la.

Kumesa

Mabipɔɣesi zo’e zo’e dekɛ ban kumesɛ ba se’em la soŋɛ nɛreba mɛ. Makerɛ, mabipɔɣesi basɛba dekɛ ban kumesɛ ba mɛa tuuma poan se’em la soŋɛ la nɛreba ti ba malum mɛ ba yɛa yeledi’ire saŋa. Mabipɔɣesi basɛba me dekɛ ban pa’alɛ ba ti ba tara gɔnɔ toroko la mɔɔla se’em la kumesa la mabipɔɣesi zo’e zo’e ti ba ta’an mɔɔla. La ani mabipɔɣesi la wani la keendoma sɛba n kumesɛ ba la? Mabipɔka Jennifer yeti: “Mam n yuun soŋeri ti ba mɛta Na’am Pu’usegɔ Deo la, keema ayima yuun nyɛ la saŋa kumesɛ mam. A yuun nyɛ mam n tuni se’em la mɛ ge pɛɣɛ mam. Mam yuun nɔŋɛ n naɛ la en tuna, se’ere n sɔi la mam yuun baŋɛ ti ba tari sakerɛ mam poan mɛ ge ti mam yele me pakɛ.”

NYUURƆ N BOI BIM SE’EM TO SAN ITA TO MABIPƆƔESI WUU BA DELA TO DEODOMA LA

To nɔŋɛ to mabipɔɣesi la wuu Yehowa n nɔŋɛ ba se’em la! Bala la, to iti ba wuu ba dela to deodoma. (1 Tim. 5:​1, 2) To zuo zɛ̃kɛ mɛ la ton naɛ la ba pu’usa Yehowa la. To puurɛ me ni pee mɛ ba san baŋɛ ti to nɔŋɛ ba ge me soŋera ba. Mabipɔka ayima yu’urɛ n de Vanessa yeti: “Mam pu’usɛ Yehowa zo’e zo’e la mam n laɣum pa’asɛ a tigere la poan ti mabiisi bɔna bim buɣela mam suure la.” Mabipɔka ayima n boi Taiwan yeti: “Mam puurɛ pee mɛ la Yehowa la a tigere la n tari zoolum bɔ’ɔra mabipɔɣesi ge mina lan ani ba se’em la. Bala basɛ ti mam sakerɛ kpe’em mɛ ti mam puurɛ pee la yɔseko ti n tara bɔna Yehowa tigere la poan la.”

Bisɛ Yehowa puurɛ n ni pee se’em a san nyɛ ti mabiburaasi tiregeri mɛ ita pɔɣesi wuu eŋa n iti ba se’em la! (Mag. 27:11) Benjamin n de keema bɔna Scotland yeti: “Zina beere wa, buraasi zo’e zo’e zeeni pɔɣesi mɛ. Bala la, to mabipɔɣesi san wa’an Na’am Pu’usegɔ Deo poan to ni bɔta ti ba baŋɛ ti tomam boi la to to’ore.” Basɛ ya ti to za’a waabi tiregɛ tɔɣesa Yehowa ge tara nɔŋerɛ la gilema bɔ’ɔra mabipɔɣesi.—Arom 12:10.

a Zaseŋɔ wa poan, yelebire la n de “mabipɔɣesi” la ze’ele boi la Kristakɔma pɔɣesi ge daɣɛ nɛra yibega bii a tã.

b Ho san bɔta ti ho baŋɛ yelesum la n de “lɔkɔ n ka tari paŋa” vuurɛ n de sɛla, bisɛ zaseŋɔ yɛla la zuo n de The Value of ‘a Weaker Vessel’ (Lɔkɔ N Ka Tari Paŋa N Tari Tuulum Se’em) n boi May 15, 2006, The Watchtower la poan la Wise Guidance for Married Couples (Pa’alegɔ N Wan Soŋɛ Nɛra La A Pɔɣa) n boi March 1, 2005, The Watchtower la poan.