Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

Onakolera Abakazi Kuguma n’okuntu Yehova Anabakolera Si?

Onakolera Abakazi Kuguma n’okuntu Yehova Anabakolera Si?

RHUGWERHE olukengo l’okukolera Yehova haguma n’abakazi banene bemana. Kandi rhuzigiire rhunagwerhe eshukrani ku buli muguma mw’abola bali-berhu a bemana banakola bwenene! Bobola bene-berhu, rhulonzeze mubakolere oku bwinja, omu njira y’ehaki, n’oku bukenge. Aliko bulala rhurhali bashinganyanya, hali amango byakarhukomerera kujira ntyo. Okuderha okuli, bene-berhu baguma yibahurana echindi chibazo.

Baguma bakuliraga omu micho, omu balume banene banasuzagura abakazi. Omufano, Hans, oli mwimangizi w’omuzunguluko omu chihugo che Bolivie aderhere ntya: “Balume baguma bakuliraga omu micho banabona okw’abalume bali b’akamaro bwenene kulusha abakazi, n’echola chanarhuma bachibona oku bali b’akachiro kulusha abakazi.” Mushamuka muguma w’omu chihugo che Taiwan oyirikirwe Shengxian, aderhere ntya: “Emunda ndamire, balume banene banawaza okw’abakazi barhakwanene kuderha amawazo mabo ah’abalume bali. Nka hali omulume wamalerha ewazo liderheere abakazi oku bilolere chintu chilebe, ababo balume barhakachimukenga.” Abandi balume banayerekana amawazo mabo mabi oku bilolere abakazi omu zindi-zindi njira. Omufano, bakaderha ebinwa by’okubulira abakazi obukenge.

Ech’okusimisa, chiro akaba omuntu akuliraga omu micho eli gurhe, akahindamuka. Akagala kuhima amawazo mayerekene okw’abalume bali b’akamaro bwenene kulusha abakazi. (Efe. 4:22-24) Byakashobokana omu kuyiganya omufano gwa Yehova. Mu gunola mwazi, rhwaganira oku bilolere okuntu Yehova anakolera abakazi, okuntu bene-berhu bakayiga kukolera abakazi kuguma n’oku Yehova anabakolera, n’okuntu abashamuka bakarhola entambu y’oburhanzi omu kuyereka bali-berhu obukenge.

GURHE YEHOVA ANAKOLERA ABAKAZI?

Yehova ahaanire omufano gushinganene oku bilolere okuntu rhwakakolera abakazi. Ali Muzere ogwerhe akababaro onaherhe obuzigire oku bana bage. (Yoh. 3:16) Kandi n’abakazi bagwerhe obwemere muye, baba nka bali-bage bakachiro. Lekaga rhuganire oku zindi njira Yehova anayerekanamo okw’aziigire n’oku anakenga abakazi.

Yehova anakolera abakazi buzira kabolo. Yehova alemere abalume n’abakazi oku shusho lyage. (Mwa. 1:27) Yehova arhahaga abalume obwenge bunene changwa empano zinene kulusha abakazi; arhana siima abalume bwenene kulusha abakazi. (2 Ny. 19:7) Alemere abalume n’abakazi n’obuhashe buguma b’okuyunva obukweri bwe Biblia n’okuyiganya engeso zage zinja bwenene. Yehova anabona abalume n’abakazi bagwerhe obwemere muye oku bali bakachiro. Boshi abahere obulangalire b’okulama esiku n’amango oku gulu, changwa kukola nka bami n’abadahwa omu mbingu. (2 Pe. 1:1, amahugulo m’eshishi.) Okuderha okuli Yehova arhasuzagura abakazi.

Anabayunviriza. Yehova anabona ebibazo abakazi bagwerhe n’okushishikala okuntu bali bachiyunva. Omufano, aliyunvirize amasala ma Raheli na Ana anajira chintu chilebe. (Mwa. 30:22; 1 Sa. 1:10, 11, 19, 20) Kandi Yehova alirongweze abandisi be Biblia bayandike engani zishambere oku balume baliri bayunviriza abakazi. Omufano, Abrahamu alikulikire obwerekezi Yehova amuhaga ya yunviriza mukage Sara. (Mwa. 21:12-14) Mwami Daudi aliyunvirize Abigaili. Daudi alichiyunvirhe nka Yehova yiwarhumaga Abigaili ayinje ganira naye. (1 Sa. 25:32-35) Yesu, waliri ayiganya engeso z’Eshe oku bushinganyanya, aliri ayunviriza nyina Mariya. (Yoh. 2:3-10) Eyila mifano eyerekene oku nguma omu njira Yehova anayerekanamo okw’akengere abakazi kuli kubayunviriza.

Yehova anachizera abakazi. Omufano, Yehova alichizerere oku Eva akagalire kurhabala kushishikala egulu lyoshi. (Mwa. 1:28) Bobola omu kujira ntyo, Yehova alibwene okw’ali wakachiro omu kurhamurhola nk’ali wabusha omu kumuhuzanya n’eba Adamu, s’ahubwe nka murhabazi wage omukwanene. Kandi Yehova alichizerere abalebi-kazi, Debora na Hulda bahanulaga olubaga lwage kuhebamo omuzuzi n’omwami. (Amu. 4:4-9; 2 Fa. 22:14-20) Zene, Yehova ahere abakazi b’Abakristu akasi k’okukola. Abola bali-berhu bemana banakola nka batafsiri, bapainiya na bamisiyonere. Banarhabala omu kuchunga, okuyumbaka, ku kwiziza Amachumbi m’Obwami n’amaju me Beteli. Baguma mubo banakola oku Beteli, n’abandi banakola oku biro by’okutafsiri eyi banali emwababo. Abola bali-berhu bali nkachigusho ch’abasoda Yehova anakolesa omu kuyeneza obulonza bwange. (Zb. 68:11) Bobola, Yehova arhabona abakazi nka chintu chirhakomere changwa ku ntacho bakagala.

GURHE BENE-BERHU BAKAYIGA KUKOLERA ABAKAZI KUGUMA N’OKU YEHOVA ANABAKOLERA?

Bene-berhu, yirhuyerekana oku rhuli rhwakolera abakazi kuguma na Yehova, bihemere rhulole bwinja bwinja okuntu rhunawaza n’okuntu rhunarhola esimikiro. Yirhugala kujirantyo, bihemere oburhabale. Omunganga akakolesa echintu changwa echikoleso chilebe omu kupima akaba omurhima g’omuntu guli guguma guma changwa gulwere. Ntyo konoko, abera benja n’Echinwa cha Mungu byakarhurhabala rhumenye akaba amawazo merhu oku bilolere abakazi masimisize Yehova changwa nanga. Bichi rhwakajira yirhupata obola burhabale?

Obaze omwira mwinja. (Mez. 18:17) Rhwakabaza mwira werhu rhuba rhulangalire oli mwinja onagwerhe olugero ebibazo bili nkebila: “Gurhe onabona inankolera bali-berhu? Banachiyunva mbakengere si? Hali chintu chilebe nakajira yinyinja nabakolera bwinja bwenene si?” Akaba mwira wawe akubwirire oku hali eby’okwanene kuhindamula oku bilolere okuntu onakolera abakazi, orhachiteteyaga. Ahali hokujira ntyo, obe tayari kuhindamuka.

Oyige Echinwa cha Mungu. Enjira nyinja yakarhurhabala kumenya akaba rhuli rhwakolera bwija bali-berhu, kuli kukolesa Echinwa cha Mungu yi chirhurhabala rhusuzume amawazo n’ebijiro byerhu. (Ebr. 4:12) Omukuyiga e Biblia, rhwanamenya abalume balikolere akabazi bwinja n’abali bakolere kubi. Naho rhwakaja rhwahuzanya emifano yabo n’okuntu rhunakolera abakazi. Okubwindi nka bene-berhu bamakolesa ewazo lya lwandiko luguma bakachibugana bashigikire buzira kumenya amawazo mabi abantu bajira oku bilolere abakazi. Omufano, omu 1 Petro 3:7, haderhere oku omulume akwanene kuha omukazi “olukengo nka chintu chirhakomere.” b Kokuderha si oku abakazi baba bantu beshishi, barhagwerhe bwenge changwa ntacho bakagala omu kubahuzanya n’abalume? Nanga arhali ntyo kubili! Huzanya ebinwa bili omu Petro n’ebili omu Wagalatia 3:26-29 biyerekene, bwinja bwinja, oku Yehova achishogere abakazi kuguma n’abalume yibarhegeka haguma na Yesu embingu. Amango rhwamayiga Echinwa cha Mungu n’okuhema amahano omwira mwinja okubilore okuntu rhunakolera abakazi, rhwakayiga kuyereka bali-berhu obukenge bakwenene.

GURHE ABASHAMUKA BANAYEREKA BALI-BERHU OBUKENGE?

Bene-berhu omu chibaga nabo bakayiga kukolera bali-berhu oku bukenge omu kulola omufano gw’abashamuka bazigirwa. Gurhe abashamuka bakayerekana olwiganyo l’okukenga abakazi? Rhuganire kunjira ziguma z’akamaro.

Abashamuka banabwira bali-berhu koko. Etumwa Paulo alekere abashamuka omufano gwinja bakayiga. Omu maruba mage ayandikiraga echibaga che Roma, alibwirire banyere banene koko. (Ro. 16:12) Obe nka wawaza busiime bungana gurhe abola bali-berhu baliyunvirhe amango basomeraga echibaga amarhuba ma Paulo! Ntyo kon’oko, abashamuka banabwira bali-berhu koko orhengere oku murhima oku ngeso zabo zinja n’oku kasi bali bayeneza omu lubaga lwa Yehova. Echola chinarhuma bali-berhu babona oku echibaga chibakengere chinabalagireko. Ebinwa by’omushamuka bihebere omurhima bi bali-berhu bakenere yi bagenderera kukolera Yehova oku bwimana.—Mez. 15:23.

Banababwira koko

Amango abashamuka bamabwira bali-berhu koko, banajirantyo eyi baherhe amawazo menja, manali m’okuli. Bulagurhe? Mwali-werhu oyirikirwe Jessica aderhere ntya: “Binasimisa bwenene amango bene-berhu bamabwira mwali-werhu ‘akasi kenja’ Aliko rhunachiyunva rhwamahebwa omurhima eyi bene-berhu barhubwira koko eju ya chintu chilebe, nk’okurhola akasanzi k’okuyigiriza abana berhu barhayinjaga bajira olwamo omu buganano.” Amango abashamuka bamabwira bali-berhu koko ku chintu chilebe, binarhuma bali-berhu bachiyunva oku bakenerwe banali b’akamaro omu chibaga.

Abashamuka banayunviriza bali-berhu. Abashamuka bali berhohye banamenya okw’arhali bowe bonyine babakaba eyi bagwerhe amawazo menja. Abashamuka bali berhohye banahema bali-berhu nabo baderhe amawazo mabo, n’okubayunviriza amango bali baderha. Omukujirantyo, abashamuka banaba eyi bali baheba bali-berhu omurhima n’echola chinalerhera abashamuka enyungu. Nka gurhe? Mushamuka muguma oyirikirwe Gerardo, oli wakola oku Beteli aderhere ntya: “Nampema bali-berhu nabo balerhe amawazo mabo, bulala manantabala kukola akasi kani bwinja. Bazigana kuba eyi bakolere akola kasi musiku zinene kulusha bene-berhu.” Omu chibaga, bali-berhu banene banakola nka bapainiya, nantyo baba bamenyere bantu banene balamire omu eneo. Mushamuka muguma oyirikirwe Bryan aderhere ntya: “Bali-berhu banene bajira engeso zinene zinja, banaba bamenyere n’amakasi manene echibaga chilagirire!”

Banabayunviriza

Abashamuka bagwerhe obwengehe barhakayibagira changwa ku bakabulire amawazo ma bali-berhu. Bulagurhe? “Omushamuka oyirikirwe Edward aderhere ntya: Amawazo n’ebi mwali-werhu agereremo byakarhabala mwene-werhu amenye bwinja kuyunva echibazo, n’amawazo ma mwali-werhu makamurhabala angende amenya bwinja kuyunva okuntu abandi yibachiyunva.” (Mez. 1:5) Chiro akaba omushamuka arhakolesa ewazo lya mwali-werhu, amango moshi akwanene ku mubwira koko okulerha amawazo n’obumenyi bwage.

Banakoomeza bali-berhu. Abashamuka bagwerhe obwengehe banalonza akasanzi k’okukomeza bali-berhu. Omufano, bakabayigiriza gurhe bakageza embuganano y’amahubiri nka nta mwene-werhu obatizwe oliho. Bakabayigiriza kukolesa echikoleso ch’echielektronike changwa kutembeza ebitugari bizibuzibu, yinji bagala kurhabala omu kasi k’okuyumbaka n’omu rhwasi rhokukwiziza amaju m’olubaga lwerhu. Oku Beteli, abemangizi banayigiriza bali-berhu rhwasi rhulebe, nk’okukola obusafi, okugula ebintu, omu comptabilité, omu programe ze informatique n’omu rhwindi rhwasi. Amango abashamuka bamakoomeza bali-berhu, banayerekana oku hali ebibakagala n’oku babalangalire.

Banabakoomeza

Bali-berhu banene banakolesa obufundi bapatire kugerera abashamuka omu kukoomeza abandi. Omufano, hali bali-berhu bananakolesa obufundi bapataga oku kasi k’okuyumba omu kurhabala abandi bashube bayumbake enju zabo enyuma w’echijira. Abandi bali-berhu banakolesa obufundi bayigire b’okukola oku prezantware omu kuyigiriza bandi bali-berhu banene. Bali-berhu bajira mawazo nyabachi oku bashamuka banabakoomeza? Mwali-werhu oyirikirwe Jennifer aderhere ntya: “Amango naliri n’akola omu kasi k’okuyumbaka Echumbi ly’Obwami, omwimangizi alirholere ebisanzi by’okunkoomeza. Abwene akasi yinakola ava ambwira koko. Nalisimire kukola haguma naye bulala nalibwene oku ndi wakachiro nandi muntu wakanihirwa.”

ENYUNGU Y’OKUKOLERA ABAKAZI OMU CHIBAGA NKA BALI-BERHU

Rhuzigiire bali-berhu bemana kuguma n’oku Yehova anabazirgira! Nantyo, rhunabakolera nka bantu b’omulala gwerhu. (1 Ti. 5:1, 2) Rhubazigiire bwenene rhunagwerhe busime bunene oku kola haguma nabo. Kandi, rhunayunva rhusimire bwenene amango bamabona oku rhubazigiire rhunabalagireko. Mwali-werhu oyirikirwe Vanessa aderhere ntya: “Ngwerhe eshukrani ku Yehova okuba ndi omu lubaga lwage luli mu bene-berhu na bali-berhu banampeba omurhima bwenene.” Mwali-werhu w’omu chihugo cheTaiwan aderhere ntya: “Ngwerhe obusiime ku Yehova n’oku lubaga lwage bulala anarhubona kurhuli bakachiro n’okukenga okuntu rhunachiyunva. Ebyola binakomeza obwemere bwerhu n’okurhuma nasimira olukengo gwerhe l’okuba omu lubaga lwa Yehova.”

Yehova akwanene kuba eyanachivugira abalume bemana banasima n’oku kenga abakazi nk’oku naye anajira! (Mez. 27:11) “Mushamuka muguma oyirikirwe Benjamin w’omu chihugo che Scotland aderhere ntya: Zene balume banene omu gulu barhakenga abakazi. Bobola amango bali-berhu bali oku Chumbi ly’Obwami, rhubarhulonze bachiyunve oku rhubakengere rhunabazigiire.” Rhwakajira okwerhu koshi rhugalire omu kuyiganya Yehova amango rhuli rhwakolera bali-berhu bazigirwa oku bukukenge n’oku buzigire bakwanene.—Ro. 12:10.

a Mu gunola mwazi, echinwa “bali-berhu” chiderhere bali-berhu b’Abakristu arhali bali-berhu b’omu mulala.

b Y’obona amafasiriyo m’echinwa “chintu chirhakomeere,” olole emyazi egwerhe erhwe liderhere Thamani Ya Chombo Dhaifu Zaidi (Akamaro k’Echintu Chizamba) omu Munara g’Omulanzi gwa Siku 15 Mwezi gwa 5, 2006 na Mwongozo Wenye Hekima kwa Wenzi wa Ndoa (Obwerekezi b’Obwengehe ku Balala Bashabene), omu Munara g’Omulanzi gwa Lusiku 1 Mwezi gwa 3, 2005.