Ir al contenido

Ir al índice

A kʼoasʼin ʼyatokuin je yánchjín josʼin bekon Jeobá

A kʼoasʼin ʼyatokuin je yánchjín josʼin bekon Jeobá

ÑÁ XI chjotale Cristo maa, tsee kjoanda tjínná nga ñatjen nixá kao tichjaa nga ʼyaxkoán je Jeobá. Chjí ʼyatokoán kʼoa tjao ʼyaa je tichjaa nga kʼoasʼin tjíosíxále Jeobá. Kuinga machjénni nga koakolee kjoanda, kjoaxkóntokon kʼoa nga tsín chʼa̱sjengiaa. Tonga nga chjotajée maa, sakʼoa ñʼai maná nga kʼoasʼin ʼyatokoán. Kʼoa ijngosa koya tíjna anni nga ñʼai ma kʼanile ndsʼee nga kʼoasʼín.

Tjínkʼa ʼnde jñani tsín chjí ʼyatokon je yánchjín. Tobʼelañá, jngo ndsʼee xi superintendente sʼin tíjna ya Bolivia xi Hans ʼmi, kʼoatso nga tjínkʼa ʼnde jñani ngisa chjí ʼyatokon je chjotaxʼin, kʼoa kuinga nʼio ngʼa bʼasjeni yaole kʼoa tsín bexkónni je yánchjín. Jngo ndsʼee xi Shengxian ʼmi xi chjotajchínga sʼin tíjna ya Taiwán, itso: “Ya ʼndena je chjota alikui kuenta sʼín jmeni xi tso je yánchjín. Kʼiatsa jngo chjota xi kui sikʼaxki̱ jme xi kitso jngo chjoón, alikui tiʼyaxkónni”. Kʼoa tjínkʼa chjota xi kjaʼaísasʼin bʼasjengi je yánchjín, jolani nga chʼao tso énská xi nchja̱ tʼatsʼe yánchjín.

Ninga kʼoalanisʼin koanjchínga je chjota, koaan sikʼantjaiya yaole josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsʼe yánchjín (Efes. 4:​22-24). Xi koasenkao kuinga koaitjenngi choa̱le Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin bekon Jeobá je yánchjín, jmé xi koa̱n sʼin je ndsʼee nga kʼoasʼin skoe̱kon je yánchjín josʼin bekon je Jeobá, kʼoa jmé xi sʼin je xi chjotajchínga sʼín tjío nga nda choa̱ koatio.

JÓSʼIN BEKON JEOBÁ JE YÁNCHJÍN

Nʼio nda choa̱ bʼéjna Jeobá josʼin tjínnele jchatokoán je yánchjín. Nga Nʼainá mani bakóná kjoamatokon kʼoa tsjoakená ngatsʼiaa (Juan 3:16). Je Jeobá nʼio chjí bekon kʼoa tjaole je tichjaa. Kataʼyala kʼa choa̱ xi bakó nga tjaole kʼoa nga bexkón je yánchjín.

Alikui bʼasjengi. Je Jeobá kʼoasʼin kisinda je xʼin kao je chjoón jokji sénle (Gén. 1:27). Alikui ngisa tse kjoachjine kʼoa tsa ngisa tse kjoafaʼaitsjen kitsjoale je xi xʼin. Kʼoa ali tsa tojejin xi xʼin xi bechjí (2 Crón. 19:7). Tongóson sʼin kisindaná ngatsʼiaa. Koaan chjénngilee jokjoan kʼoa koaan koa̱njinná jotso je Énle. Tongóson kji chjí be je kjoamakjain xi tjínle xi xʼin kao xi yánchjín, ni i̱ Sonʼnde tjínle kjoachoya kʼoa ni ya ngʼajmi koyale koatio nga rey kʼoa nga naʼmi koa̱n. Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá alikui ʼya xi faʼájin.

Nrʼoéle kʼianga bʼétsʼoa. Je Jeobá kuenta sʼín jme kjoa xi faʼatojin je yánchjín kʼoa majinle josatío kon. Tobʼelañá, kinrʼoéle nga tsakʼétsʼoa je Raquel kao Ana (Gén. 30:22; 1 Sam. 1:​10, 11, 19, 20). Kʼoati je Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ya kisʼetʼa Biblia je choa̱le chjota xi kinrʼoéle je yánchjín. Tobʼelañá je Abrahán, kisitjosonle Jeobá nga kʼoakitsole nga katanrʼoéle je Sara (Gén. 21:​12-14). Je rey David kʼoati kinrʼoéle je Abigaíl, kʼoa kʼoakitso nga je Jeobá xi kʼoasʼin kisikasén nga kichokjákao (1 Sam. 25:​32-35). Je Jesús kʼoati kiskenngi je choa̱le Jeobá kʼoa kinrʼoé jme xi kitsole je María, xi na̱le koanni (Juan 2:​3-10). Je choa̱ jebi kui bakó nga je Jeobá bakóle kjoaxkóntokon je yánchjín kʼianga nrʼoéle.

Je Jeobá tsjoáxále. Tobʼelañá, je Jeobá kʼoakitsole Eva nga katasíkuinda je ʼndenaxó (Gén. 1:28). Nga kʼoakisʼin, kui tsakakó nga tsín ngisa chjí tsabekon je Adán, kui xá kitsjoale Eva nga katabasenkao xʼinle. Kʼoati kitsjoaxále je Débora kao Huldá nga kitsjoale kjoafaʼaitsjen naxinandále. Saʼnda jé kitsjoale kjoafaʼaitsjen jngo rey kao jngo juez (Juec. 4:​4-9; 2 Rey. 22:​14-20). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati tsjoáxále je tichjaa. Je tichjaa tsoyason, tjínkʼa xi precursora sʼin tjíosíxá, xi misionera ma, kʼoa tjínkʼa xi ya tsjoánganʼio jña sʼenda ndʼia jña ʼyaxkón Niná, tjínkʼa xi ya Betel tjíosíxá, kʼoa tsa yaje̱ ndʼia jña faʼatoya Énle Niná. Ñaki jo yánchjín kjoajchán chon nga tjíosíxá kʼoa jé Jeobá bándiaale jmeni xi sʼín (Sal. 68:11). Jebi kui xi bakó nga je Jeobá kʼoasʼin bekon je yánchjín nga nʼio tajajin kʼoa nga nʼio male síxá.

JMÉNI XI SʼIN JE NDSʼEE NGA KʼOASʼIN SKOE̱KON JE TICHJAA JOSʼIN BEKON JE JEOBÁ

Ndsʼe, kʼiatsa mená jchaa tsa kʼoasʼin ʼyatokoán je tichjaa josʼin bekon je Jeobá, machjén nga kuenta sʼiaan jósʼin nikjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe kʼoa jónikoaa. Tobʼelañá, je chjinexki jngo ki̱cha̱ síchjén kʼianga kotʼa tsa nda tísíxá ni̱ma̱ná kʼoa tsa mai. Tikʼoasʼinni, je xi koasenkaoná nga jchaa jotinʼia kui je Énle Niná kʼoa kao miyoná. Kataʼyala jméni xi koa̱n sʼiaan.

Kʼoakʼuínlee jngo miyoná nga katabasenkaoná (Prov. 18:17). Chjónangilee je xi miyoná mani, je xi nʼiotʼa tokoán nga kʼoakatatsoná jónʼia. Koaan itso xi chjónangilee: “Jósʼin ʼbetokoan je tichjaa. A bakole kjoaxkóntokon axo tjín josʼin nga sindaya yaona”. Kʼiatsa kʼoakuitsoná jmeni xi chaná, alikui koa̱n koa̱njtiná. Tosa kʼoasʼiaan jmeni xi kuitsoná.

Chótʼayá Énle Niná. Tsa mená jchaa jósʼin tiʼyatokoán je tichjaa koaan si̱kjaʼaitsjeen tsa kʼoatinʼia jotso je Énle Niná (Heb. 4:12). Kʼianga chotʼayá je Biblia ʼyañá jokisʼin je chjota xi tsabexkón yánchjín kʼoa xi mai. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan ʼyáni xi tichjenngilee. Xi ijngosani, kʼoati si̱ngósonkoaa jngo texto xi tibʼexkiaa kao xi kjaʼaí texto. Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga koa̱njinná jmeni xi tso Énle Niná tʼatsʼe josʼin tjínnele jchatokoán je yánchjín. Tobʼelañá, ya 1 Pedro 3:7 itso: “Jchachjotao yánchjínno joni tsa jngo cho̱tsín xi ngisa xjoe”. a Jebi ali tsakuijin xi tsonile nga ngisa nangi tíjna je chjoón, nga tsín jme xá male kʼoa nga tsín jme chjíle. Ya Gálatas 3:​26-29 kʼoatso nga je Jeobá kiskoéjin je xi xʼin kao xi yánchjín nga ya koatexomakao Jesús ya ngʼajmi. Tsa kʼoéxkiaa Biblia kʼoa tsa si̱jélee kjoafaʼaitsjen jngo xi miyoná mani kui xi koasenkaoná nga kʼoasʼin jchaxkoán je tichjaa josʼin nga bakinle.

JÓSʼIN BAKÓ JE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO NGA BEXKÓN JE TICHJAA

Ijngo koya xi koasenkao je ndsʼee nga skoe̱xkón je tichjaa kuiní nga skótsenle jósʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío. Jméni xi sʼin nga koako nga bexkón je tichjaa. Kataʼyala.

Kʼoatsole jñani nda sʼín. Nda choa̱ tsakʼéjnale je pastro Pablo xi chjotajchínga sʼin tjío. Nkjín tichjaa kisikʼaxki̱ ya carta xi kisikasénle je jtín xi kisʼejna ya Roma (Rom. 16:12). Nʼiojin tsjoa koanle je tichjaa nga kʼoasʼin kinikʼaxki̱ jaʼaínle kʼianga koanxkia carta ya jinjtín. Kʼoati sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kʼoatsole je tichjaa jñani nda sʼín. Kʼoa kʼoatsole nga nʼio nda tjíosʼín nga nda tjíosíxále Jeobá. Kʼianga kʼoaʼmile je tichjaa nda satío kon. Kʼoa kui xi binyakao nga tosi tonda nda síxále Jeobá (Prov. 15:23).

Kʼoatʼinlao jña nda sʼín

Je xi chjotajchínga sʼin tjío machjén nga kʼoakuitsole je tichjaa jméni xi nda kasʼín, nga̱ kui xi kuinyakao. Kataʼyala jotso jngo tichjaa xi Jessica ʼmi. Itso: “Nda sʼe tokoán nga kʼoaʼminá nga nda tinʼia. Tonga ngisaa tinda sʼengáni tokoán kʼianga ñaki kʼoaʼmi kixiná jméni xi nda tinʼia. Tobʼelañá, tsa jyó batio je ʼndíxtiná nga satío kjoajtín kʼoa tsakuije̱ nga mangínchʼa je xi tiʼmiyalee Biblia nga mangínkoaa kjoajtín”. Kʼianga kʼoatsole je xi chjotajchínga sʼin tjío jméni xi nda tjíosʼín je tichjaa majinle nga chjí ʼyatokon ya jinjtín kʼoa nga nʼio chjíle je xá xi sʼín.

Nrʼoé jme xi tso je tichjaa. Je xi chjotajchínga sʼin tjío xi nangitokon alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga toje beyeje. Kjonangi sakʼoale je tichjaa tsa jñani ñʼai male kʼoa nrʼoé jmeni xi tsole. Kʼianga kʼoasʼín nda bichómani, kʼoa je tichjaa nda satío kon nga kʼoasʼin chjonangile. Kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío jósʼin binyakao. Jngo ndsʼee xi Gerardo ʼmi, xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa xi ya Betel tísíxá, itso: “Ngisaa nda bitjosonna je xána kʼianga kuenta sʼian jmeni xi tso je tichjaa. Makjoanni nga tjínkʼa je tichjaa xi jenkjín nó nga kui xá tjíosʼín tikʼoajinni je ndsʼee”. Ya jinjtín nkjín mani je tichjaa xi precursora sʼin tjíosíxá kʼoa nda be je chjota xi tjín ya jñani bʼakaoná ʼmiyasoán. Jngo ndsʼee xi Bryan ʼmi, xi chjotajchínga sʼin tíjna, itso: “Je tichjaa nʼio nda tjíotsjoánganʼiole je naxinandále Niná kʼoa tsee kjoafaʼaitsjen tjínle xi koa̱n kuitsoyaná”.

Tinóʼyalao

Je xi chjotajchínga sʼin tjío kuenta sʼín jmeni xi tso je tichjaa. Jngo ndsʼee xi Edward ʼmi, xi chjotajchínga sʼin tíjna, itso: “Jmeni xi tso jngo tichjaa kʼoa jojekji kjoafaʼaitsjen tjínle kui xi binyakao je ndsʼee nga ngisa nda majinle tsa jmeni. Kʼoati binyakao nga ngisa nda majinle josatío kon je tichjaa” (Prov. 1:5). Ninga sakʼoa tsínkjoan kʼoasʼin kuitjoson jmeni xi tso jngo tichjaa, je xi chjotajchínga sʼin tjío bechjí je én xi tsjoá.

Tsoyale jmeni xi koa̱n sʼin. Je ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío binyakaoní je tichjaa nga tsoyale jmeni xi koa̱n sʼin. Koaan kuitsoyale jókoa̱n sʼin kʼianga kʼoejna je kjoajtín xi sʼejna kʼianga ʼmiyasoán kʼiatsa tsínlani jngo ndsʼee xi jekisʼenngindá. Kʼoati koa̱n kuitsoyale jósʼin maxákao je ki̱cha̱ xi machjén nga sʼenda ndʼia jña ʼyaxkón Niná kʼoa nga matsje je Ndʼia jña chotʼayá. Ya Betel, je ndsʼee tsoyale xá je tichjaa. Tobʼelañá, tsoyale josʼin makuinda kʼoa josʼin matsje ndʼia, tsoyale nga katamale katabatse tsojmi xi ya machjén, nga katamale sixákao kuenta kʼoa tsakuije̱ tʼatsʼe computadora. Je ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío xi kʼoasʼin tsoyale je tichjaa bení nga kuitjosonle je xá xi sʼenele.

Tʼinyalao

Nkjín tichjaa xi kʼoasʼin síchjén jmeni xi ʼmiyale nga binyakao xi kjaʼaí. Je tichjaa xi kʼoasʼin ʼmiyale josʼin sʼendaya je ndʼia, kʼoasʼin binyakao je ndsʼee xi kjoaxkón bichóne nga bʼéndayanda ndʼiale. Kʼoa je tichjaa xi kʼoasʼin tsakʼinyale jósʼin tjínnele kuitsoya jñani nʼio nkjín chjota tjín, kʼoati binyakao tichjaa xi kjaʼaí nga kʼoati katasʼín tsanda je. Jótso je tichjaa tʼatsʼe xi chjotajchínga sʼin tjío nga kʼoasʼin kitsoyale. Itso Jennifer: “Kʼianga ya kisixá Ndʼia jña chotʼayá kʼoasʼin kisikʼaya nichxinle jngo ndsʼee nga kitsoyana. Kuenta kisʼin josʼin kisixá kʼoa kʼoakitsona jñani nda kisʼian. Nʼio tsjoa koanna nga ñatjen kinixáijin nga̱ tsaʼbeña nga nʼio tsabechjína”.

KJOANDA XI TJENKAO NGA CHJÍ ʼYATOKOÁN JE TICHJAA

Tojo sʼín je Jeobá nga tjaole je tichjaa kʼoati nʼia tsanda ñá, jo xíngiaa sʼin ʼyatokoán (1 Tim. 5:​1, 2). Tsee kjoanda tjínná nga ñatjen ʼyaxkoán je Jeobá kao tichjaa. Nda satío tokoán nga majinle je tichjaa nga tjao ʼya kʼoa nga chjí ʼyatokon. Je Vanessa itso: “Tsjoale kjoanda je Jeobá nga ya tijnajian naxinandále jñani nʼio nkjín mani je ndsʼee xi bechjína kʼoa xi tjao bena”. Jngo tichjaa xi Taiwán tsʼe itso: “Tsjoale kjoanda je Jeobá kʼoa kao naxinandále nga kʼoasʼin chjí bekon je xi yánchjín kʼoa nga bexkón jotjío kjoafaʼaitsjenle. Kui xi basenkaona nga tosi tonda nʼio sʼejna kjoamakjainna kʼoa nga nʼio ʼbechjía nga ya tijnajian naxinandále”.

Je Jeobá nʼio tsjoa sʼele kʼianga je ndsʼee kʼoatisʼin bekon je xi yánchjín josʼin bekon je (Prov. 27:11). Jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna ya Escocia, xi Benjamin ʼmi, itso: “Me tongatsʼi chjota xi tjín sonʼnde xi tsín bexkón yánchjín. Tonga alikui kʼoama jinnaxinandále Niná”. Kʼoénelee yaoná nga kʼoatisʼin jchatokoán je yánchjín josʼin bekon je Jeobá, koakolee kjoaxkóntokon kʼoa tjao katamaná (Rom. 12:10).

a Yaa koa̱nsjaisali jósʼin tsoyanile én xi “joni tsa jngo cho̱tsín xi ngisa xjoe” tso ya revista La Atalaya xi tsʼe 15 de mayo de 2006 jñani “El valor de ‘un vaso más débil’” tso, kao revista La Atalaya xi tsʼe 1 de marzo de 2005 jñani “Consejos sabios para los casados” tso.