Qara amadowa massie

Furchonniwa massie

Meentoho Yihowate Gedee Lao Nooˈne?

Meentoho Yihowate Gedee Lao Nooˈne?

BATINYU ammanamino meenti ledo soqqamate qoosso noonke. Qoleno ammanamenna diinaggaawe loosannoha kuri mitto mittonka roduuwa banxeemmonsa hattono naandeemmonsa! a Hakko daafira labballu roduuwi insara shaqqille leellishatenna ayirrisate sharramme. Ikkirono guuntete xeˈne noonkere ikkinoommo daafira hatto assa mito woyite qarra ikkitankera dandiitanno. Mitu roduuwira qole qarra ikkannonsahu wolu coyi no.

Mitu roduuwi lophitino budira lowo labballi meento woffi asse laˈˈanno. Lawishshaho Boliiviyaho woradu aliidi laˈˈaancho ikke soqqamannohu Hansi yinanni rodii, mitu roduuwi lophitinohu labballo lowo geeshsha janjanni budi giddo ikkinota hattono kuri labballi meentoho aliidire ikkitinohu gede assite heddannotanna meento woffi assite laˈannota coyiˈrino. Tayiwaanete heeˈrannohu Shenshiyeeni yinannihu songote cimeessi togo yiino: “Ani heeˈreemmo qooxeessira batinyu labballi meentu labballu hajora ea dihasiissannonsa yee hedanno. Mittu manchi mitte hajo daafira meyati kultino hedo coyiˈriro jaallasi mishshasira dandiitanno.” Wolu labballi kayinni meento woffi assite laˈannohu wole doogganniiti. Lawishshaho insa meento woffi assitanno haariimo haariintara dandiitanno.

Ikkirono, lophino budi ikkihano ikkiro mittu manchi soorramara dandaanno; tini hagiirsiissannote. Isi labballu meentoho aliidiho yitanno hedo qeeˈla dandaanno. (Efe. 4:22-24) Tenne assa dandiinannihu Yihowa lawishsha harunsinirooti. Konni birxichira Yihowara meentoho noosi lao daafira, labballu roduuwi meentoho Yihowate gedee lao heedhannonsa gede assiˈra dandiitanno gara, hattono songote cimeeyye meya roduuwa ayirrisate lawishsha ikka dandiitanno gara ronseemmo.

YIHOWARA MEENTOHO NOOSI LAO

Meento ayirrisate Yihowa dancha lawishsha ikkannonke. Isi shaqqado Anna ikkino daafira oososi baala baxanno. (Yoh. 3:16) Qoleno ammanaminori meya roduuwi isira muxxe meya oososi gedeeti. Hanni Yihowa meento baxannotanna ayirrisannota leellishino doogga laˈno.

Yihowa meentono labballono taashshe laˈˈanno. Isi labballono meentono danisinni kalaqino. (Kal. 1:27) Yihowa labballo meentunni roore egenno woy dandoo noonsare asse dikalaqino; qoleno labballo diroorsiˈranno. (2 Dud. 19:7) Isi meentohono labballohono Qullaawu Maxaafi halaale rosatenna isita baxissanno akatta leellishate dandoo oye kalaqinonsa. Qoleno Yihowa meentohono labballohono noonsa hexxo gannate ikkitanno uullara hegerera heeˈra woy mootoollanna kakkalaano ikkite iima soqqamano ikkituro isi ammanansa taalo naadanno. (2 Phe. 1:1) Tini Yihowa meento woffi asse laˈˈannokkita leellishshanno.

Yihowa insa macciishshannonsa. Isi meentoho macciishshaminonsarenna qarra ikkannonsare afa hasiˈranno. Lawishshaho isi Raaheelinna Haanna macciishshinonsa; hattono huuccattonsara dawaro qolino. (Kal. 30:22; 1 Sam. 1:10, 11, 19, 20) Qoleno Yihowa meentu coyiˈrannore macciishshino labballi xagge Qullaawu Maxaafi giddo borreessinanni gede assino. Lawishshaho Abirihaami Yihowa biddishsha harunse minaamasi Saara yitannore macciishshino. (Kal. 21:12-14) Moote Daawiti Abigiya yitinore macciishshino. Isinni hasaawissannosi gede Abigiya soyinohu Yihowa ikkinota coyiˈrino. (1 Sam. 25:32-35) Annisi akatta guutu garinni leellishinohu Yesuusi amasi Maariyaami yitannore macciishshino. (Yoh. 2:3-10) Kuri lawishshuwa leellishshannonte gede, Yihowa meento ayirrisannota leellishinoti mitte doogo insa yitannore macciishshate.

Yihowa insa ammanannonsa. Lawishshaho Yihowa Heewani uulla woˈma towaattannota ammanino. (Kal. 1:28) Isi tenne asse ise minaannise Addaamira woriidita ikkitukki kaaˈlaanchosi ikkitinohu gede asse laˈˈannota leellishino. Qoleno Yihowa masaalaano Dibooranna Hulda mannasi hattono daanyanna moote amaalanno gede asse insa ammanannonsata leellishino. (Eje. 4:4-9; 2 Mot. 22:14-20) Xaa yannarano Yihowa meya roduuwira loososi loosate qoosso uyinonsa. Kuri ammanamino roduuwi halashshaano, suwisaanonna misiyoone ikke soqqamanno. Insa Gambooshshu Addaraashuwanna sinu biiro minna akeeka fushshate, minatenna gatamarate looso kaaˈlanno. Insa giddo mitu Beeteelete soqqamanno; wolootu qole xeertonnite tirote biirora soqqamanno. Kuri roduuwi Yihowa loososi umo fushshate horoonsiˈrannote lowo olanto gedeeti. (Far. 68:11, NW) Addanko, Yihowa meento wolqiweelootu woy ikkadda ikkinokkiri gede asse dilaˈˈanno.

LABBALLU RODUUWI MEENTOHO YIHOWATE GEDEE LAO HEEDHANNONSA GEDE ASSIˈRA DANDIITANNOHU HIITTOONNIITI?

Labballu roduuwi meya roduuwira Yihowate gede lao noonsaronna teˈee afate hedonsanna assootensa seekkite layiˈra hasiissannonsa. Tenne assate kaaˈlo hasiissannonke. Raaje mittu manchi wodani fayyimma afate kaaˈlitannonte gede danchu jaalinna Maganu Qaali giddonke rumuxxite keeshshitinoti meentoho gara ikkitinokki lao noonkeronna teˈee layiˈrate kaaˈlannonke. Togoo kaaˈlo afiˈrate ma assa dandiineemmo?

Kaaˈlannohe gede dancha jaalakki xaˈmiˈri. (Law. 18:17) Shaqqadonna quwa saˈˈannokkiha ammanatto jaalakki aante noo xaˈmuwa xaˈmi: “Meya roduuwa ayirriseemmoha lawannohe? Insa ayirriseemmonsahu gede asse hedanno? Insa albinni roore ayirrisate assa dandeemmori no?” Jaalikki biddi assiˈra hasiissannoheri noota kulihero ati yoottore gara lawisate woˈnaaltooti. Hatteentenni biddi assiˈra hasiissannohere biddi assiˈrate maahoyye yii.

Maganu Qaale xiinxalli. Meento ayirrinsanni heeˈnoommoronna teˈee afate kaaˈlitannonketi kaajja doogo hedonkenna assootenke layiˈrate Maganu Qaale xiinxallate. (Ibi. 4:12) Maganu Qaale xiinxallineemmo woyite meento ayirrisinonna ayirrisinokki labballi daafira ronseemmo. Hakkiinni insa assitinore ninke assooti ledo heewisiisa dandiineemmo. Qoleno mitto qummeeshsha wolu qummeeshshi ledo heewisiinsanni laˈˈa meentu daafira noonketi gara ikkitinokki lao Qullaawu Maxaafi ledo sumuu yitannote yine hendeemmokki gede kaaˈlitannonke. Lawishshaho 1 Pheexiroosi 3:7 meentu “wolqiweelo kalaqama ikkinohura” minaannuwinsa ayirrisa hasiissannonsata kulloonni. b Togo yaa mitte rodoo labbaahu geeshsha heda didandiitanno woy dandoo dinose yaateni? Hatto yaa diˈˈikkino! Hanni Pheexiroosi coyiˈrinore Galatiyu Sokka 3:26-29 noo hedo ledo heewisiisi; qummeeshshu, iima Yesuusi ledo gashshanno gede Yihowa meentono labballono doorinota kulanno. Meento ayirrinsanni heeˈnoommoronna teˈee afate Maganu Qaale xiinxallineemmohanna dancha jaalanke amaaˈlineemmoha ikkiro meento ayirrinseemmota leellinsheemmo gara rosa dandiineemmo.

SONGOTE CIMEEYYE MEYA RODUUWA AYIRRISSANNOTA LEELLISHSHANNOHU HIITTOONNIITI?

Labballu roduuwi songote cimeeyye lawishsha harunsiteno meya roduuwa ayirrinsanni gara rosa dandiitanno. Songote cimeeyye meya roduuwa ayirrisate lawishsha ikkitannohu hiittoonniiti? Hanni mite doogga laˈno.

Songote cimeeyye meya roduuwa galattanno. Soqqamaasinchu Phaawuloosi songote cimeeyyera dancha lawishsha ikkino. Isi Roomaho noo songora heedhanno roduuwira borreessino sokkara batinye meya roduuwa galatino. (Rom. 16:12) Hanni tenne sokka songote nabbambanna macciishshiti kuri roduuwi mageeshshi geeshsha hagiidhinoro hedi. Hatteente gede songote cimeeyye dancha akattansaranna Yihowara soqqamate assitannorira meya roduuwa galattannonsa. Tini meya roduuwi ayirrinsanninsatanna naandanninsata afanno gede assitannonsa. Mittu songote cimeessi coyiˈrannohu jawaachishanno qaali mitte rodoo Yihowara ammanante soqqantanni heedhanno gede hasiise nooseha ikkara dandaanno.—Law. 15:23.

Galatte

Songote cimeeyye meya roduuwa galattanno woyite mitto coye badde kulte galata hasiissannonsa. Mayira? Jesiika yinanni rodoo togo yitino: “Labballu roduuwi mitte meya rodoo ‘galanteemmohe’ yaansa danchate. Kayinni insa assinoommoha mitto coye badde kulte galattannonke woyite, lawishshaho qaaqquullinke gambooshshunniwa ofolle macciishshanno gede woy mitte Qullaawu Maxaafi rosaanchonke gambooshshe dagganno gede kaaˈlate assinoommore kulte galattannonke woyite roore tashshi yaannonke.” Songote cimeeyye meya roduuwi assinore badde kulte galattannoha ikkiro, tini insa songote hasiisannorenna waagu noonsare ikkinota huwatanno gede assitannonsa.

Songote cimeeyye meya roduuwi yaannore macciishshitanno. Umonsa heeshshi assitannori songote cimeeyye dancha hedo coyidhannori insa calla ikkitinokkita huwattanno. Togoo cimeeyye meya roduuwi hedonsa coyiˈranno gede koyissanno; hattono coyiˈranno woyite seekkite macciishshitanno. Togo assite cimeeyye meya roduuwa jawaachishshanno; hattono insa uminsa horo afidhanno. Hiittoonni? Jeeraardo yinannihu Beeteelete soqqamannohu mittu cimeessi togo yiino: “Meya roduuwi hedonsa coyiˈranno gede xaˈma loosoˈya roore danchu garinni looseemmo gede kaaˈlitinoeta huwatoommo. Roore anga insa konne looso batinyu labballinni roore seeda yanna loosanni keeshshinoreeti.” Songote giddo qole batinyu meya roduuwi suwisaano ikke soqqamanno; hakko daafira soqqanshote qoqqowinsara heeˈranno manni daafira lowore afanno. Biriyaani yinannihu mittu songote cimeessi, “Meya roduuwinke Yihowa dirijjitera lowore kaaˈlanno. Hakko daafira insa woˈnaalshinni horo afidhe!” yiino.

Macciishshe

Hayyootu cimeeyye meya roduuwi coyiˈrinore lashshi assite diagurtanno. Mayira? Ediwaardi yinanni cimeessi togo yiino: “Meya rodoo coyidhannori mittu rodii mitto coye halashshe hedanno gedenna woloota mararanno gede kaaˈlasira dandaanno.” (Law. 1:5) Mittu cimeessi mitte rodoo kultinosire assannokkiha ikkiro nafa kultinosi hedoranna wodanchasera galatasera dandaanno.

Songote cimeeyye meya roduuwa qajeelsitanno. Hayyootu cimeeyye meya roduuwa qajeelsitanno faro hasidhanno. Lawishshaho insa cuuamino rodii heeˈrannokki yannara qanchu soqqansho gambooshshe massanganni gara rosiissansara dandiitanno. Magano magansiˈnanni minna gatamara woy mina kaaˈlanno gede, mito uduunne woy maashine horoonsiˈnanni gara qajeelsitansara dandiitanno. Beeteele giddo mittu loosira aliidi laˈˈaano ikkite soqqantanno roduuwi meya roduuwi addi addi looso loosanno gede qajeelsitinonsa; lawishshaho mine gatamarranni gara, mito uduunne hirranni gara, woxe shallanganni gara, kompiyuterete pirogiraame loonsanni garanna wolere qajeelsitinonsa. Songote cimeeyye meya roduuwa qajeelsansa insa meya roduuwira dandoo noonsatanna addaxxinannire ikkinota ammantannota leellishshanno.

Qajeelse

Batinyu meya roduuwi songote cimeeyye qajeelsiteennansa afiˈrino dandoo woloota kaaˈlate horoonsiˈrino. Lawishshaho mitu meya roduuwi mine mina rosino daafira kalaqamu dano iillituhu gedensaanni roduuwu mine gatamarino. Wolootu roduuwi qole gudumaaleho sabbankanni gara qajeelino daafira songote giddo noore wole meya roduuwa qajeelsino. Meya roduuwira, qajeelsitinonsa cimeeyye daafira mayi macciishshamannonsa? Jeniferi yinanni rodoo togo yitino: “Mitte Gambooshshu Addaraashe mina kaaˈlanna aliidi laˈˈaanchi yanna gaaˈme qajeelsinoe. Isi ani loosoomma looso wodanchino; hattono galatinoe. Tini waagu nooete hattono addaxxinanniete yee hedeemma gede assitinoe daafira isi ledo loosa hagiirsiissannoe.”

MEYA RODUUWA RODUUWINKE GEDE ASSINE LAˈˈA KAAˈLITANNONKE GARA

Ammanaminore meya roduuwanke Yihowa baxannonsante gede ninkeno banxeemmonsa! Hakko daafira insa mininke manni gede assine laˈneemmo. (1 Xim. 5:1, 2) Insa lowo geeshsha naandeemmo; hattono ledonsa loosa baxissannonke. Insa banxeemmonsatanna kaaˈlineemmonsata huwatanno woyite hagiidhineemmo. Vaaneesa yinanni rodoo togo yitino: “Dirijjitesi wido ikkeemma gede assinoe daafira Yihowa galaxxeemmasi; tenne dirijjite giddo lowo geeshsha jawaachishshinoeri batinyu roduuwi no.” Tayiwaanete heedhannoti mitte rodoo togo yitino: “Meento ayirrissanno daafiranna insa coyiˈrannore macciishshitanno daafira Yihowanna dirijjitesi lowo geeshsha galaxxeemmansa. Tini ammanaˈya kaajjishshino; hattono Yihowa dirijjite wido ikkaˈyanni afiˈroomma qoosso roore naadeemma gede assitinoe.”

Yihowa ammanantino labballi isi lawishsha harunsite meya roduuwa naadatenna ayirrisate sharrantanna laˈˈanno woyite lowo geeshsha hagiidhannoti dihuluullissannote. (Law. 27:11) Iskootilaandete heeˈrannohu Benjaamiini yinannihu songote cimeessi togo yiino: “Tenne alamera noohu batinyu labballi meento horo diayirrisanno. Hakko daafira meya roduuwi Gambooshshu Addaraashe daanno woyite insa banxeemmonsatanna ayirrinseemmonsata afara hasiˈneemmo.” Ninke baalunku muxxe meya roduuwanke banxeemmonsatanna ayirrinseemmonsata leellinshe Yihowa lawishsha harunsate dandiinummore baala assino.—Rom. 12:10.

a Konni birxichira “meya roduuwa” yinoonnihu, ammanate roduuwa kulateeti ikkinnina mitte ama ooso kulate diˈˈikkino.

b “Wolqiweelo kalaqama” woy hiiqqamanno uduunnicho yitanno yaatto daafira ledde afate, Onkoleessa 15, 2006 Agarooshshu Shaera (Amaaru Afoo) fulinoha “Hiiqqamino Uduunnichi Afiˈrino Waaga” yaanno birxicho lai; hattono Badheessa 1, 2005 Agarooshshu Shaera (Amaaru Afoo) fulinoha “Adhantinorira Kaaˈlannoha Hayyo Noo Biddishsha” yaanno birxicho lai.