Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Otwaza Abakazi nk’Oku Yahwe Abatwaza?

Otwaza Abakazi nk’Oku Yahwe Abatwaza?

TWINE omugisa ogw’okuheereza hamu na banyaanya itwe a baingi abesigwa. Nitubagonza muno kandi nitubasiima habw’amaani bateekamu omu kuheereza Yahwe. Nahabweki ab’oruganda basemeriire kwekamba kubatwaza omu mulingo gw’embabazi, ogw’okugonza kandi babateekemu ekitiinisa. Baitu habwokuba tituhikiriire, nikisobora kutugumira kukora eki. Haroho ensonga endi habwaki ab’oruganda abamu kibagumira kukikora.

Abamu bakakurra omu biikaro nambere aba- saija barora abakazi nk’abatali b’omugaso. Ekyokurorraho, Ow’oruganda Hans, ow’arukuheereza nk’omuroleerezi w’ekicweka omu Bolivia, n’agamba ati: “Abasaija abamu bakakurra omu biikaro nambere abasaija barorwa nk’abantu aba haiguru kandi batwaza abakazi omu mulingo ogutali gw’ekitiinisa.” Omugurusi w’ekitebe arukwetwa Shengxian, kuruga Taiwan, n’agamba ati: “Nambere nyikara abasaija behurra ngu omukazi tasemeriire kubagambira entekereza ye. Kakuba omusaija agamba ngu omukazi amugambiire ekyarukutekereza ha nsonga, abandi nibamurora nk’omuceke.” Abasaija abandi booleka ngu tibarukuteekamu abakazi ekitiinisa omu miringo endi. Ekyokurorraho, babajerega n’ekigendererwa eky’okuleetera abandi kuseka.

Ekirungi kiri ngu, omusaija n’obwarukuba yakuliire omu nyikara yamulingo ki, n’asobora kuhinduka. N’asobora kweyihamu entekereza erukugamba ngu abasaija b’omugaso kukira abakazi. (Bef. 4:​22-24) Eki n’asobora kukikora kakuba ayegera ha kyokurorraho kya Yahwe. Omu kicweka kinu, nitwija kurora omulingo Yahwe atwazaamu abakazi, omulingo ab’oruganda basobora kwegera ha kyokurorraho kye, n’omulingo abagurusi basobora kuteekaho ekyokurorraho obukirukuhika ha kuteekamu banyaanya itwe ekitiinisa.

YAHWE ATWAZA ATA ABAKAZI?

Yahwe ataireho ekyokurorraho ekirukukirayo oburungi obukirukuhika ha kutwaza kurungi abakazi. Nka Isiitwe ow’embabazi, itwena natugonza. (Yoh. 3:16) Kandi banyaanya itwe abesigwa abarora nka bahara be abaarukugonza. Leka tubazeeho omulingo Yahwe ayoleka ngu natwara abakazi nk’ab’omuhendo.

Tabasoroora. Yahwe akahanga abasaija n’abakazi omu kisisani kye. (Kub. 1:27) Atahe abasaija amagezi agarukukira ag’abakazi, kandi tagonza abasaija kukira abakazi. (2 Byom. 19:7) Akahanga abasaija n’abakazi, yabaha amagezi agarukwingana ag’okwetegereza amananu agali omu Baibuli, n’obusobozi obw’okwoleka emiringo ye enungi. Yahwe arora abasaija n’abakazi abaine okwikiriza nk’ab’omuhendo, kandi boona abahaire omugisa ogw’okutunga obwomeezi obutahwaho omu nsi rundi kugenda omu iguru kufooka bakama na banyakatagara. (2 Pet. 1:1) Mali Yahwe arora abasaija n’abakazi nk’abarukwingana.

Abahuliiriza. Yahwe agonza kumanya omulingo abakazi barukwehurramu kandi abafaaho. Ekyokurorraho, akahuliiriza kandi yagarukamu esaara za Rakeri na Hana. (Kub. 30:22; 1 Sam. 1:​10, 11, 19, 20) Ekindi, Yahwe akateeka omu Baibuli ebyokurorraho eby’abasaija abaahuliriize abakazi. Ekyokurorraho, Iburahimu akahondera oburagirizi bwa Yahwe, yahuliiriza mukazi we Sara. (Kub. 21:​12-14) Omukama Daudi akahuliiriza Abigairi. Akehurra ngu Yahwe akaba asindikire Abigairi kumuhabura. (1 Sam. 25:​32-35) Yesu, ow’ayoleka emiringo ya Yahwe kikumi ha kikumi, akahuliiriza Malyamu, nyina. (Yoh. 2:​3-10) Ebyokurorraho binu nibyoleka ngu gumu ha miringo Yahwe atwara abakazi nk’ab’omuhendo, nukwo kubahuliiriza.

Abesiga. Yahwe akooleka ngu nayesiga Hawa, yamuha obujunanizibwa obw’okukonyera Adamu omu kurolerra ensi. (Kub. 1:28) Eki kikooleka ngu tarukumurora nk’owa hansi hali Adamu, baitu nk’ow’aine obusobozi obw’okukonyera iba. Yahwe akooleka ngu nayesiga nabbi Debora na Hulida, yabaha obujunanizibwa obw’okuhabura abantu be, otwaliremu omucwi w’emisango hamu n’omukama. (Bac. 4:​4-9; 2 Bakam. 22:​14-20) Kasumi kanu, Yahwe ayesigire abakazi yabaha obujunanizibwa obw’okukora omulimo gwe. Bamu ha banyaanya itwe banu abesigwa baheereza nk’abatebezi, bapayoniya, n’abamiisani. Bakonyera omu kwombeka n’okurolerra Ebyombeko by’Obukama hamu n’ebyombeko ebindi eby’ekitebe. Kandi abandi bakonyera omu ofiisi ez’okuhindurramu ebitabu. Banyaanya itwe banu bali nk’ihe erikooto Yahwe eryakozesa kuhikiiriza ekigendererwa kye. (Zab. 68:11) Kinu nikyolekera kimu ngu Yahwe tarora abakazi nk’abaceke rundi nk’abataine ekibasobora kukora.

AB’ORUGANDA NIBASOBORA BATA KWEGA KUTWAZA ABAKAZI NK’OKU YAHWE ABATWAZA?

Ab’oruganda, kusobora kumanya obuturaaba nitutwaza banyaanya itwe nk’oku Yahwe abatwaza, tusemeriire kwekebiija enyehurra n’ebikorwa byaitu tutarukwebiiha. Baitu nitwetaaga obukonyezi kusobora kukora eki. Nk’oku dakitaali asobora kukozesa ebyoma kumulika omutima gwaitu kumanya obuturaaba turwaire rundi nangwa, omunywani omurungi hamu n’Ekigambo kya Ruhanga nibisobora kutukonyera kumanya enyehurra etahikire eitusobora kuba twine obukirukuhika ha mulingo turoramu abakazi. Kiki ekitusobora kukora kutunga obukonyezi obu?

Kaguza munywani waawe ow’orukwesiga. (Nfu. 18:17) Nitusobora kukaguza munywani waitu ow’amanyirwe nk’ow’atwaza abantu omu mulingo ogw’embabazi kandi outumanyire ngu naija kutugambira amananu. Mukaguze ebikaguzo nka binu: “Ntwaza nta banyaanya itwe? Bakirora ngu mbateekamu ekitiinisa? Nsemeriire kweyongera kubatwaza kurungi?” Kakuba munywani waawe akugambira eky’osemeriire kukoraho, otetonganaho kandi otamubiihirirwa. Oihireho, teekamu amaani kukora ebyakugambiire.

Wesomese Ekigambo kya Ruhanga. Omulingo ogurukukirayo oburungi ogutusobora kumanya obuturaaba nitutwaza banyaanya itwe omu mulingo gw’ekitiinisa, nukwo kusoma Ekigambo kya Ruhanga kitukonyere kwekebiija entekereza yaitu n’ebikorwa byaitu. (Baheb. 4:12) Omu Baibuli harumu ebyokurorraho eby’abasaija abaatwaize kurungi abakazi, n’abandi abaabatwaize kubi. Nitusobora kulengesaniza omulingo baatwaize abakazi n’omulingo tubatwazaamu. Ekindi, kulengesaniza enkarra za Baibuli ezirukwahukana nikiija kutukonyera kwetantara kukozesa orukarra rumu kusagika entekereza ezitahikire ezitwine h’abakazi. Ekyokurorraho, 1 Petero 3:​7, eyoleka ngu nyinabwenge asemeriire kuteekwamu ekitiinisa “nkekibindi ekirukukira [obuceke].” b Eki nikimanyisa ngu wa hansi, taine magezi rundi ngu haroho omusaija ebyakora uwe ebyatasobora? Nangwa! Lengesaniza ebigambo bya Petero n’ebiri omu Abagaratiya 3:​26-29, aharukwoleka ngu Yahwe akomere abasaija n’abakazi kulema hamu na Yesu omu iguru. Kakuba twesomesa Ekigambo kya Ruhanga, kandi tukakaguza omunywani omwesigwa ekyarukutekereza ha mulingo turukutwazaamu abakazi, nikiija kutukonyera kutwaza banyaanya itwe omu mulingo gw’ekitiinisa.

ABAGURUSI BOOLEKA BATA NGU NIBATEEKAMU BANY AANYA ITWE EKITIINISA?

Ab’oruganda nibasobora kwegera ha kyokurorraho ky’abagurusi eky’okuteekamu banyaanya itwe ekitiinisa. Abagurusi booleka bata ngu nibateekamu banyaanya itwe ekitiinisa? Leka tubazeeho emu ha miringo basobora kukikora.

Basiima banyaanya itwe. Abagurusi nibasobora kwegera ha kyokurorraho eky’omukwenda Paulo. Omu bbaruha eyiyahandikiire ekitebe kya Rooma akasiima banyaanya itwe. (Bar. 16:12) Mali bakasemererwa muno ebbaruha enu obw’ekaba n’esomerwa ekitebe! Omulingo nugwo gumu, abagurusi omu kitebe basiima banyaanya itwe habw’emiringo yabo enungi, n’emirimo eibarukukora omu kuheereza Yahwe. Kinu kiretera banyaanya itwe kwehurra ngu ekitebe nikibateekamu ekitiinisa kandi nikibarora nk’ab’omuhendo. Ebigambo by’abagurusi ebirukugarramu amaani nibisobora kuleetera banyaanya itwe kugumizaamu nibaheereza Yahwe n’obwesigwa.​—Nfu. 15:23.

Basiime

Abagurusi obubaba nibasiima banyaanya itwe, kikuru muno kukikora kuruga ha mutima n’okubagambira ekintu kyonyini ekibarukubasiimira. Habwaki kikuru? Munyaanya itwe Jessica n’agamba ati: “Kiba kirungi ow’oruganda obwasiima munyaanya itwe habw’emirimo ey’arukukora. Baitu kikira muno kutugarramu amaani ow’oruganda obwatusiima nabazaaho ekintu kyonyini ekitukozere, nk’okwegesa abaana baitu kwetwaza kurungi omu nsorrokano, rundi kuleeta omwegi wa Baibuli omu nsorrokano.” Abagurusi obubasiima banyaanya itwe nibabagambira ebintu byonyini ebibarukubasiimira, behurra ngu b’omugaso kandi nibetaagwa omu kitebe.

Bahuliiriza banyaanya itwe. Abagurusi abebundaazi bakimanyire ngu obwire obumu kihikire kwekaguzaaho banyaanya itwe. Nahabweki basaba banyaanya itwe kubagambira ekibarukutekereza, kandi babahuliiriza kurungi. Eki kigasira abagurusi kandi kigarramu banyaanya itwe amaani. Omu mulingo ki? Omugurusi arukwetwa Gerardo ow’arukuheereza ha Bbeseri n’agamba ati: “Nkyetegeriize ngu kukaguza banyaanya itwe ekibarukutekereza, kinkonyiire kuhikiiriza kurungi obujunanizibwa bwange. Obwire oburukukira obwingi baba bamazire akasumi akaraihire nibakora omulimo ogu kukira ab’oruganda baingi.” Banyaanya itwe baingi baheereza nka bapayoniya omu kitebe, nahabweki bamanyire bingi ebirukukwata h’abantu omu kiikaro nambere barukutebeza. Omugurusi arukwetwa Bryan n’agamba ati: “Banyaanya itwe baine obukugu n’emiringo nyingi enungi ebirukwetaagwa omu kitebe. Nahabweki nitusobora kubegeraho!”

Batendeke

Abagurusi abebundaazi tibanguhiriza kwanga entekereza za banyaanya itwe. Habwaki nitugamba tuti? Omugurusi arukwetwa Edward n’agamba ati: “Entekereza rundi obukugu munyaanya itwe obwaine nibisobora kukonyera ow’oruganda kurora ensonga omu mulingo ogurukwahukana, n’okweyongera kuba muntu ow’embabazi.” (Nfu. 1:5) N’obukiraaba ngu omugurusi tarukwija kukora munyaanya itwe eky’agambire, n’asobora kumusiima habw’okumugambira entekereza ye.

Batendeka banyaanya itwe. Abagurusi abebundaazi baserra emigisa ey’okutendeka banyaanya itwe. Ekyokurorraho, nibasobora kwegesa banyaanya itwe omulingo basobora kwebembera orusorrokano orw’obuheereza kakuba ow’oruganda ow’abatiziibwe aba ataroho. Ekindi, nibasobora n’okubegesa kukozesa ebyoma n’ebikwato ebikozesebwa omu kwombeka, nukwo basobole kukonyera omu kwombeka n’okudabiriza ebyombeko by’ekitebe. Abagurusi ha Bbeseri batendeka banyaanya itwe kukora emirimo erukwahukana otwaliremu kukanika, kugura ebintu, kukora omu bya sente, kukozesa kompyuta hamu n’ebindi. Abagurusi obubatendeka banyaanya itwe, booleka ngu nibabesiga kandi ngu b’omugaso.

Batendeke

Banyaanya itwe bakozesa obukugu obubatungire kukonyera abandi. Ekyokurorraho, banyaanya itwe abatendekerwe kwombeka bakonyera abandi omu kubombekera amaju hanyuma y’ekigwererezi kubaho. Banyaanya itwe abatendekerwe omu kutebeza okw’omurwijwire batendeka abandi nukwo nabo bejumbire omu mulingo gunu ogw’okutebeza. Banyaanya itwe barora bata abagurusi abaabatendekere? Munyaanya itwe arukwetwa Jennifer n’agamba ati: “Obunkaba ninkora ha purojekiti ey’okwombeka Ekyombeko ky’Obukama, ow’oruganda omu akatunga obwire kuntendeka. Obuyarozere omulimo ogunakozere, akansiima. Nkagonza kukora nauwe habwokuba nkehurra ngu ndi w’omugaso kandi nanyesiga.”

EBIRUNGI EBIRUGA OMU KUTWAZA BANYAANYA ITWE NK’AB’OMU KA YAITU

Nka Yahwe, tugonza banyaanya itwe banu abesigwa. Nahabweki, tubatwaza nk’ab’omu ka yaitu. (1 Tim. 5:​1, 2) Twegondeza omu kukora nabo, kandi omugisa gunu tugutwara nk’ogw’omuhendo. Kitusemeza obubakimanya ngu nitubagonza muno kandi nitubasagika. Munyaanya itwe arukwetwa Vanessa n’agamba ati: “Ninsiima muno Yahwe kuba omu kitebe kye ekirumu abantu abarukungarramu amaani.” Munyaanya itwe ondi kuruga Taiwan nauwe n’agamba ati: “Ninsiima Yahwe hamu n’ekitebe kye habw’okutwara abakazi nk’ab’omuhendo n’okuteekamu ekitiinisa enyehurra zaitu. Eki kigumya okwikiriza kwange kandi kindetera kusiima omugisa gunu ogw’okuba omu kitebe kya Yahwe.”

Mali kisemeza muno Yahwe kurora abasaija abesigwa nibekamba kutwaza abakazi nk’oku abatwaza kandi nibabarora nk’ab’omuhendo! (Nfu. 27:11) Omugurusi w’ekitebe arukwetwa Benjamin, arukwikara omu Scotland n’agamba ati: “Omu nsi, abasaija baingi tibateekamu abakazi ekitiinisa. Nahabweki abakazi obubaija ha Kyombeko ky’Obukama, nitugonza bakirole ngu nitubagonza kandi nitubateekamu ekitiinisa.” Nka Yahwe, leka itwena twekambe kutwaza banyaanya itwe omu mulingo ogw’okugonza kandi ogw’ekitiinisa.​—Bar. 12:10.

a Omu kicweka kinu ebigambo “banyaanya itwe” bikozesebwa kubazaaho banyaanya itwe abali omu kitebe hatali abatuzaarwa nabo.

b Kumanya amakuru g’ebigambo “ekibindi ekirukukira [obuceke],” rora ekicweka ekiine omutwe “Omugaso ‘ogw’Ekibindi Ekiceke’” omu Watchtower eya Maayi 15, 2006 hamu n’ekicweka ekiine omutwe “Obuhabuzi Oburungi Hali Abaswerangaine” omu Watchtower eya Maaci 1, 2005.