Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Mata, e ‵Pau Au Faifaiga ki Fāfine e Pelā mo Ieova?

E Mata, e ‵Pau Au Faifaiga ki Fāfine e Pelā mo Ieova?

E MAUA eiloa ne tatou a te tauliaga ke tavini atu ki a Ieova fakatasi mo fāfine fakamaoni e tokouke. Kae e a‵lofa kae fakatāua ne tatou a tuagane fakamaoni kae ga‵lue malosi taki tokotasi konei! a Tela la, e taina, ke fai faka‵lei, ke atafai kae āva ki a latou. Kae ona ko ‵tou tulaga se ‵lei katoatoa, i nisi taimi e faigata ki a tatou ke fai penā. E isi foki se suā tulaga faigata e fe‵paki mo nisi taina.

Ne ‵tupu aka nisi tino i fenua kolā e ‵kilo fatauva a tāgata ki fāfine. Pelā mo Hans, se ovasia o te seketi i Bolivia, ne fai mai penei: “Nisi tāgata ne puti aka i tuu mo aganuu kolā e fakamalosi ei a tāgata ke fakaasi atu te uiga fakamatamata, telā e fai ei ke mafau‵fau latou me e tāua fakafia atu latou i lō fāfine.” Ne fai mai a Shengxian, se toeaina i Taiwan penei: “I te koga e nofo au i ei, e tokouke a tāgata e mafau‵fau me e se ‵tau eiloa o isi se fekau a fāfine i a latou. Kafai e fakasae aka ne se tagata se manatu o se fafine e uiga ki se mea, kāti ka se āva ana taugasoa ki a ia.” Nisi tāgata e fakaasi atu ne latou te uiga fapito ki fāfine i nisi auala. Kāti e fai ne latou ne tala faifa‵kata kae se āva e uiga ki fāfine.

Se mea fakafiafia me e mafai eiloa o ‵fuli se tagata faitalia a tuu mo aganu ne puti aka i ei a ia. E mafai o tauloto a ia me i tāgata mo fāfine e ‵pau eiloa. (Efe. 4:​22-24) E mafai o fai penā mai te tau‵tali ki te fakaakoakoga a Ieova. I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki faifaiga a Ieova ki fāfine, te auala ke iloa ne taina a faifaiga e ‵tau o fai ki fāfine e pelā mo Ieova, mo te fakaakoakoga a toeaina e uiga ki te fakaasi atu te āva ki tuagane.

E PEFEA A FAIFAIGA A IEOVA KI FĀFINE?

Ne tuku mai ne Ieova se fakaakoakoga ‵lei katoatoa e uiga ki faifaiga e ‵tau o fai ki fāfine. E pelā me se Tamana alofa atafai, e alofa a ia ki te kaukāiga o tino. (Ioa. 3:16) Kae e fai a tuagane fakamaoni e pelā me ne tama‵liki fāfine pele a ia. Ke mafau‵fau nei ki auala e faka‵malu ei ne Ieova a fāfine.

E fai faka‵lei ne ia latou e aunoa mo te fapito. Ne faite ne Ieova a tāgata mo fāfine ki tena fakatusa. (Kene. 1:27) Ne seki faite ne ia a tāgata ke ‵poto io me taleni atu i fāfine; io me fiafia atu a ia ki tāgata i lō fāfine. (2 Nofo. 19:7) Ne faite ne ia a tāgata mo fāfine mo te atamai ke malamalama i muna‵tonu faka-te-Tusi Tapu kae ke fakaakoako ki ana uiga ‵gali. E fakatāua foki ne Ieova a tāgata mo fāfine kolā e fakatuanaki ki a ia—faitalia me e fakamoe‵moe latou ke ola i te lalolagi palataiso io me tavini atu e pelā me ne tupu mo faitaulaga i te lagi. (2 Pe. 1:​1, fml.) E manino ‵lei me e se fakailoga tino a Ieova ki fāfine.

E fakalogologo a ia ki a latou. E atafai a Ieova ki lagonaga mo mea e manava‵se ki ei a fāfine. E pelā me se fakaakoakoga, ne fakalogologo kae tali ne ia a ‵talo a Lasela mo Hana. (Kene. 30:22; 1 Samu. 1:​10, 11, 19, 20) Ne fakaosofia foki ne Ieova a tino ne tusi ne latou te Tusi Tapu ke tusi a tala o tāgata kolā ne fakalogo‵logo ki fāfine. E pelā mo Apelaamo, ne fakalogo a ia ki te fakatonuga a Ieova ke fakalogo ki tena avaga ko Sala. (Kene. 21:​12-14) Ne fakalogologo a te tupu ko Tavita ki a Apikaila. E tonu, ne mafaufau a ia me ne uga mai ne Ieova tou fafine ke faipati atu ki a ia. (1 Samu. 25:​32-35) A Iesu, telā ne fakaasi mai ne ia a uiga o tena Tamana i se auala ‵lei katoatoa, ne fakalogo ki tena mātua, ko Malia. (Ioa. 2:​3-10) E lavea atu i fakaakoakoga konei me i te auala e tasi e fakaasi ne Ieova te āva ki fāfine, ko te fakalogologo ki a latou.

E talitonu a ia ki a latou. E pelā me se fakaakoakoga, ne talitonu a Ieova ki a Eva ke fesoasoani ki te tausiga o te lalolagi kātoa. (Kene. 1:28) Mai te fai penā, ne seki kilo atu a ia ki tou fafine pelā me malalo ifo i tena avaga, ko Atamu, kae e pelā me se tino fesoasoani ki tou tagata. Ne talitonu foki a Ieova ki pelofeta fāfine ko Tepola mo Hulita ke fakatonutonu ana tino, e aofia ei se famasino mo se tupu. (Fama. 4:​4-9; 2 Tupu 22:​14-20) I aso nei, e talitonu a Ieova ke fai ne fāfine Kelisiano a tena galuega. E tavini atu a tuagane fakamaoni konei e pelā me ne tino talai, paenia mo misionale. E fesoasoani atu latou o ‵lomi, faite kae faka‵fou a Fale Tapuaki mo ofisa lagoago. E tavini atu a nisi o latou i te Peteli; kae ko nisi tino e tavini atu i ofisa ‵fuli tusi. A tuagane konei e fai pelā me se kautau lasi telā e fakaaoga ne Ieova ke fakataunu ei a tena loto. (Sala. 68:11) E manino ‵lei, me e se kilo atu a Ieova ki fāfine e pelā me vāi‵vai io me e se mafai ne latou o fai a mea.

E ILOA PEFEA NE TAINA A FAIFAIGA E ‵TAU O FAI KI FĀFINE E PELĀ MO IEOVA?

Taina, ke iloa ne koutou a faifaiga e ‵tau o fai ki tuagane Kelisiano e pelā mo Ieova, e ‵tau mo tatou o iloilo a ‵tou mafaufauga mo faifaiga. Ke fai penā, e manakogina ne tatou se fesoasoani. E pelā mo se masini fakaata telā e mafai o lavea i ei te fakalavelave ki te fatu o se tino, e mafai o fesoasoani mai se taugasoa ‵lei mo te Muna a te Atua ke iloa ne tatou a lagonaga se ‵lei i ‵tou loto e uiga ki fāfine. Ne a mea e mafai ne tatou o fai ke maua te fesoasoani tenā?

Fesili atu ki se taugasoa ‵lei. (Faata. 18:17) Se mea gali ke fesili atu ki se taugasoa fakatuagagina telā e atafai kae loto malamalama a vaegā fesili penei: “Se a tau faka‵tau ki aku faifaiga ki tuagane? E mata, e lavea ne latou me āva au ki a latou? E mata, e mafai o momea aka te ‵lei o aku faifaiga ki a latou?” Kafai e fakaasi mai ne tou taugasoa a nisi auala e mafai o galue koe ki ei, sa taumafai o fai ne au fakamasakoga. I lō te fai penā, ke loto fiafia o fai a fakama‵fuliga e manakogina.

Sukesuke ki te Muna a te Atua. A te ‵toe auala ‵lei ke iloa aka me fai faka‵lei ne tatou a tuagane, ko te iloilo aka ‵tou uiga mo faifaiga mai te fakaaogaga o te Muna a te Atua. (Epe. 4:12) Kafai e suke‵suke tatou ki te Tusi Tapu, ka tauloto tatou e uiga ki tāgata kolā ne fai faka‵lei ne latou a fāfine, mo tāgata kolā e seki fai penā. Ko mafai ei o fakapau‵pau ne tatou a olotou faifaiga ki ‵tou faifaiga. E se gata i ei, a te fakapau‵pau ne tatou a tusi fai‵tau kese‵kese ka fai ei ke mo a ma fakaaoga ‵se ne tatou se fuaiupu ke ‵lago atu ki te kilokiloga sē ‵lei o tatou ki fāfine. E pelā me se fakaakoakoga, e ‵tusa mo te 1 Petelu 3:​7, e ‵tau mo tāgata a‵vaga o fakaasi atu ki olotou avaga fāfine a te “āva e pelā me ne ipu e ma‵fagofie.” b E mata, e fakauiga i ei me e se tāua malosi tou fafine—e se poto io me se mafai o fai se mea—i lō te tagata? Ikai! Ke fakatusa a pati a Petelu konā mo pati i te Kalatia 3:​26-29, me ne filifili ne Ieova a fāfine mo tāgata ke fai mo pule lagolago fakatasi mo Iesu i te lagi. Kafai e suke‵suke tatou ki te Muna a te Atua kae fesili ki se taugasoa ‵lei ki ana manatu e uiga ki ‵tou faifaiga ki fāfine, e mafai o iloa i ei ne tatou te auala tonu ke fakaasi atu a te āva ki ‵tou tuagane.

E FAKAASI ATU PEFEA NE TOEAINA A TE ĀVA KI TUAGANE?

E mafai foki ne taina i te fakapotopotoga o tauloto ke iloa o fai faka‵lei a tuagane i se auala āva mai te tau‵tali ki te fakaakoakoga a toeaina a‵lofa. E tuku mai pefea ne toeaina se fakaakoakoga i te fakaasiatuga o te āva ki tuagane? Ke mafau‵fau nei ki nisi auala.

E fakamālō atu latou ki tuagane. Ne tuku mai ne te apositolo ko Paulo se fakaakoakoga ‵lei ke tau‵tali ki ei a toeaina. Ne fakamālō atu a ia ki nisi tuagane i tena tusi ki te fakapotopotoga i Loma. (Loma 16:12) Fakaataata aka la ne koe a te fia‵fia o tuagane konā i te faitauatuga o te tusi a Paulo ki te fakapotopotoga kātoa. I se auala tai ‵pau, e fakamālō atu a toeaina mo te loto fia‵fia ki tuagane ona ko olotou uiga ‵gali mo galuega e fai ne latou mō Ieova. E fai ei ke iloa ne tuagane me āva kae fakatāua malosi latou ne te fakapotopotoga. A pati fakamalosi loto a se toeaina kāti ko te mea eiloa e manakogina ne tuagane i te taimi e tavini atu ei latou ki a Ieova mo te fakamaoni.—Faata. 15:23.

Fakamālō

Kafai e fakamālō atu ki tuagane, e ‵tau mo toeaina o taku ‵tonu atu a te mea e loto fakafetai latou ki ei. Kaia? Ne fai mai te tuagane ko Jessica: “Se mea gali ma fai atu a taina ki se tuagane ‘malo.’ Kae e sili atu te fakamalosi loto māfai e fakamālō mai a taina e uiga ki se mea ne fai ne tatou, e pelā mo te akoakoga o ‵tou tama‵liki ke ‵nofo malie i fakatasiga io me fakaaoga ou taimi ke tele o puke mai ‵tou a‵koga faka-te-Tusi Tapu ki te fakatasiga.” Kafai e fakamālō atu a toeaina ki tuagane mō se mea ne fai ne latou, e fai ei ke iloa ne latou me manakogina kae tāua malosi latou i loto i te fakapotopotoga.

E fakalogo‵logo latou ki tuagane. E iloa aka ne toeaina loto maulalo me e se ko latou fua e ‵gali olotou manatu. E ‵kami ne toeaina penā a tuagane ke fakaasi mai olotou manatu, kae e fakalogo‵logo faka‵lei latou māfai ko fai‵pati a tuagane. I te faiga tenā, ko fakamalosi ne toeaina a tuagane kae fakamalosi ne latou a latou eiloa. I te auala fea? Ne fai mai Gerardo, se toeaina telā e tavini atu i te Peteli, penei: “Ne iloa aka ne au me i te fesili atu ki tuagane me ne a olotou manatu e uiga ki se mea, e aoga eiloa ki te faiga ke ‵lei taku galuega. Ko leva ne fai ne latou a te galuega tenā i lō a taina e tokouke.” I te fakapotopotoga, e tokouke a tuagane e tavini pelā me ne paenia, tela la, e iloa ne latou a mea e uke e uiga ki tino kolā e ‵nofo i te koga tenā. Ne fai mai te toeaina e igoa ki a Bryan: “E uke a atamai mo uiga ‵gali o ‵tou tuagane kolā e manakogina ne te fakapotopotoga. Tela la, ke fakaaoga a te atamai o latou!”

Fakalogologo

A toeaina ‵poto e se ‵tau o fakaseaoga ne latou a manatu o tuagane. Kaia? “A te manatu mo te atamai o se tuagane e mafai o fesoasoani atu ke lavea ne se taina a te ata kātoa o se mea, kae e mafai foki o fesoasoani atu ke malamalama a ia i lagonaga o nisi tino,” ko pati a se toeaina e igoa ki a Edward. (Faata. 1:5) Kafai foki loa e se fakaaoga ne se toeaina se manatu o se tuagane, kae e ‵tau eiloa o fakafetai atu a ia ki tou fafine mo te loto fiafia ke fakaasi mai tena manatu tenā.

E akoako ne latou a tuagane. A toeaina ‵poto e ‵sala ki avanoaga ke akoako a tuagane. E pelā me se mea e tasi, e mafai o akoako ne latou a tuagane ke iloa o fai a fakatasiga mō te galuega talai māfai ko seai se taina e avanoa. E mafai o akoako ne latou ke iloa o fakaaoga a mea faigaluega mo masini ko te mea ke fesoasoani atu latou i galuega fakatu‵tu a te fakapotopotoga. I te Peteli, ne akoako ne ovasia a tuagane ke tausi atu ki nisi galuega, e aofia ei a te faka‵leiga o mea ma‵sei, te ‵togiga o mea, tausiga o mea tau tupe, polokalame i komupiuta, mo nisi mea aka. Kafai ko akoako ne toeaina a tuagane, e fakaasi mai ei me ‵kilo atu latou ki tuagane e pelā me fakatuagagina kae mafai o fai ne latou a galuega.

Akoako

E fakaaoga ne tuagane olotou mea ne tauloto mai toeaina ke maua ne nisi tino a mea aoga. E pelā mo nisi tuagane ne fakaaoga ne latou olotou mea ne tauloto mai galuega fakatu‵tu ke fesoasoani ki nisi tino ke faite faka‵lei olotou fale mai tua o se fakalavelave o te natula. E fakaaoga ne nisi tuagane olotou atamai ne tauloto i te talai atu i koga e tokouke ei a tino ke akoako a tuagane e tokouke ki te vaega tenei o te galuega talai. E pefea a lagonaga o tuagane e uiga ki toeaina kolā ne akoako latou? Ne fai mai te tuagane ko Jennifer: “I te taimi ne galue ei au i te faitega o se Fale Tapuaki, ne fakaaoga ne se toeaina a tena taimi ke akoako au. Ne lavea ne ia te galuega ne fai ne au, kae ne fakamālō mai a ia. Ne fiafia au o ga‵lue mo ia me ne fakatāua ne ia aku galuega kae talitonu foki ki a au.”

TE AOGA O TE FAI FAKA‵LEI ATU KI TUAGANE E PELĀ ME NE KĀIGA

E a‵lofa tatou ki ‵tou tuagane fakamaoni e pelā eiloa mo Ieova! Tela la, e fai faka‵lei ne tatou a latou e pelā me ne kāiga. (1 Timo. 5:​1, 2) E fakatāua kae fia‵fia tatou o tavini tasi mo latou. Kae e fia‵fia malosi tatou māfai e lavea ne latou me a‵lofa kae fia fesoasoani tatou ki a latou. Ne fai mai te tuagane e igoa ki a Vanessa: “E fakafetai malosi au ki a Ieova me aofia au i tena fakapotopotoga, telā e ‵fonu i taina kolā e fakamalosi faeloa ne latou au.” Ne fai mai se tuagane i Taiwan: “Ko oko loa te lasi o toku loto fakafetai ki a Ieova mo tena fakapotopotoga me fakatāua malosi ne latou a fāfine mo omotou lagonaga. E fakamalosi ne te mea tenei a toku fakatuanaki kae fai ei ke loto fakafetai malosi au ki te tauliaga ke aofia i te fakapotopotoga a Ieova.”

E fakamatamata eiloa a Ieova ma lavea ne ia a tāgata Kelisiano fakamaoni e taumafai o fai pelā mo ia i te lotou kilokiloga mo olotou faifaiga ki fāfine! (Faata. 27:11) “E se āva eiloa a tāgata e tokouke i te lalolagi ki fāfine,” ko pati a se toeaina i Scotland e igoa ki a Benjamin. “Tela la, kafai e ulu mai a fāfine ki loto i se Fale Tapuaki, e ma‵nako tatou ke lavea mai ne latou me āva kae a‵lofa tatou ki a latou.” Ke na fai ne tatou a te ‵toe mea e mafai ke fakaakoako ki a Ieova mai te fai faka‵lei atu ki tuagane pele mo te alofa mo te āva, se mea telā e ‵tau o maua ne latou.—Loma 12:10.

a I te mataupu tenei, a te pati “tuagane” e fakasino atu faeloa ki tuagane Kelisiano, kae e se ki se tuagane ‵tonu o se tino.

b Ke maua a fakamatalaga e uke atu ki te tugapati “ipu e ma‵fagofie,” onoono ki mataupu ko “The Value of ‘a Weaker Vessel’” i te lōmiga o The Watchtower i a Me 15, 2006, mo te mataupu ko te “Fakatakitakiga Aogā mō Taki Tauavaga” i te lōmiga o Te Faleleoleo Maluga i a Mati 1, 2005.