Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 5

WER 27 Nyuto Lutino pa Lubanga

“Pe Abibwoti Ata”!

“Pe Abibwoti Ata”!

Lubanga yam oloko ni: ‘Pe abiboli, pe abibwoti ata.’”IBRU 13:5b.

GIN MA WABIPWONYO

Pwony man bicuko cwiny lutic pa Lubanga ma gibibedo i lobo paradic ni en pe bibwotogi ata kadi wa i kare ma nongo Lukricitayo ma kiwirogi ducu dong kiterogi woko i polo.

1. Awene ma Lukricitayo ducu ma kiwirogi gibibedo i polo?

 MWAKI mogo angec, jo pa Jehovah onongo gipennye kekengi ni, ‘Awene ma kibitero iye udong jo ma kiwirogi me agikki i polo?’ Yam onongo watamo ni jo mogo ma kiwirogi gibimedde ki kwo i lobo Paradic pi kare mo i nge lweny me Armagedon. Ento ma lubbe ki pwony ma okatti i Wi Lubele me Julai 1, 2013, waniang ni ma peya lweny me Armagedon ocakke, nongo jo 144,000 ducu dong gitye i polo.—Mat. 24:31.

2. Lapeny mene ma watwero pennye kwede, dok ngo ma wabinyamo i pwony man?

2 Ento, waromo bedo ki lapeny man ni: Gin ango ma bitimme i kom “romi mukene” pa Kricito ma gibibedo ka tic pi Jehovah ki gen i lobo kany i kare me “twon can madit atika”? (Jon 10:16; Mat. 24:21) Jo mogo i kin ‘romi mukene-ni’ giromo bedo ki lworo ni pe gibibedo ki ngat mo me telo wigi ka dong kitero omege ki lumege ducu ma kiwirogi i polo. Kong dong wanyamu jami aryo mutimme ma kicoyo pire i Baibul ma twero weko gibedo ki lworo meno. I nge meno, wabinyamo tyen lok mumiyo omyero pe wabed ki lworo mo keken.

GIN ANGO MA PE BITIMME I KOM ROMI MUKENE-NI?

3-4. Lworo ango ma jo mukene giromo bedo kwede, dok pingo?

3 Jo mogo giromo bedo ki lworo ni romi mukene-ni gibijuko tic pi Jehovah woko ka dong omege me Lukiko Madit pe gitye i lobo kany me minigi tira. Gitwero tamo kit meno pi jami mogo mutimme ma kicoyo pigi i Baibul. Kong wanyamu labol aryo. Gin mutimme mukwongo kwako Lalamdog Madit Yekoyada. En obedo latic pa Lubanga ma lagen adada. En kacel ki dakone, Yekocabeat, gugwoko latin awobi ma nyinge Yoaci dok gukonye me doko kabaka maber ma lagen. I kare ma Yekoyada onongo pud kwo, Yoaci omedde ki woro Jehovah kacel ki timo jami mabeco. Ento i nge to pa Yekoyada, Yoaci ocako timo jami maraco. En owinyo lok pa rwodi maraco dok ojuko tic pi Jehovah woko.—2 Tekwaro 24:​2, 15-19.

4 Labol me aryo kwako Lukricitayo ma gukwo i nge to pa lukwena. Lakwena ma oto me agikki obedo lakwena Jon. I kare ma onongo en pud kwo, en okonyo Lukricitayo mapol me medde ki bedo lugen bot Jehovah. (3 Jon 4) Calo lukwena pa Yecu mukene-ni, Jon otute matek me gwoko kacokke wek jo mungak ma gipwonyo pwony goba pe gudony iye. (1 Jon 2:18; 2 Tec. 2:7.) Ento i nge to pa Jon, jo mapol me kacokke gucako lubo pwony pa jo mungak. I nge mwaki mogo manok keken, jo mungak magi gurwako lwitgi matut i kacokke pa Lukricitayo.

5. Tam ango ma omyero pe wamoki ma lubbe ki labol aryo ma wanenogi-ni?

5 Tika labol aryo magi me Baibul nyuto ni ka dong kitero jo ma kiwirogi ducu i polo, ci romi mukene pa Kricito gibicako timo jami maraco, calo Yoaci, nyo gibidoko jo mungak, kit ma otimme kwede i kom Lukricitayo mapol i nge to pa lukwena? Lagamme tye ni pe bitimme kulu! Watwero bedo ki tekcwiny ni ka dong kitero jo ma kiwirogi ducu i polo, romi mukene-ni gibimedde ki woro Jehovah i yo ma atir, dok en bimedde ki gwokogi. Pingo watwero bedo ki tekcwiny meno?

PE KIBIBALO WORO ME ADA

6. Wabinyamo lok i kom kare adek mene?

6 Pingo watwero bedo ki tekcwiny ni pe kibibalo woro me ada, kadi wa i kare me anyim ma piny bibedo marac? Pien Baibul tito ni kare ma watye ka kwo iye-ni pat adada ki kare pa Luicrael nyo cencwari mogo i nge to pa lukwena pa Yecu. Pi meno, kong dong wanyamu matut lok i kom kare adek magi: (1) Kare pa Luicrael macon, (2) cencwari mogo i nge to pa lukwena pa Yecu, ki (3) karewa-ni ma en aye, “kare . . me dwoko jami ducu kakare.”—Tic 3:21.

7. Pingo onongo pe mitte ni Luicrael ma lugen cwinygi otur i kare ma lukergi kacel ki jo me rokgi gubarre woko ki i yo pa Jehovah?

7 Kare pa Luicrael macon. Ma kare me tone dong onyiko cok, Moses owaco bot jo Icrael ni: “Angeyo ada ni, ka dong ato, wubitimo tim aranyi; ci wubilokke, wubibarre woko ki i yo ma acikowu kwede.” (Nwo. 31:29) Moses bene ociko Luicrael ni ka gudoko lujemo, ci kibiterogi i opii. (Nwo. 28:​35, 36) Tika lok magi ocobbe? Ada. Pi mwaki miya mapol, luker me Icrael gutimo jami maraco i wang Jehovah dok lwak guribbe kwedgi i woro goba. Pi timgi meno, Jehovah opwodo Luicrael maraco-ni dok ojuko loc pa luker me Icrael woko. (Ejek. 21:​25-27) Ento Luicrael ma lugen gubedo ki tekcwiny me medde ki tic pire i kare ma guneno ni lok pa Lubanga ocobbe ada.—Ic. 55:​10, 11.

8. Tika omyero wabed ki ur ni kacokke pa Lukricitayo me cencwari me aryo oballe woko? Tit kong.

8 Cencwari mogo i nge to pa lukwena pa Yecu. Tika omyero wabed ki ur ni kacokke pa Lukricitayo ma gukwo i nge to pa lukwena oballe woko? Pe wacel. Yecu onongo otito con ni jo mungak gibirwako lwitgi matut i kacokke. (Mat. 7:​21-23; 13:​24-30, 36-43) Lakwena Paulo, Petero, ki Jon ducu gumoko ni lok ma Yecu otito-ni onongo dong ocako cobbe woko i cencwari me acel. (2 Tec. 2:​3, 7; 2 Pet. 2:​1-3, 17-19; 1 Jon 2:18) I cencwari me aryo K.M., kacokke pa Lukricitayo onongo dong oballe woko. Lukricitayo mungak gudoko but Babilon Madit, ma en aye dini goba ducu me lobo-ni. Gin ma Yecu onongo otito con onongo tye ka cobbe.

9. I yo ma nining ma kare ma watye ka kwo iye-ni pat ki kare pa Luicrael macon nyo kare pa Lukricitayo me cencwari me aryo?

9 “Kare . . me dwoko jami ducu kakare.” Kare ma watye ka kwo iye-ni pat ki kare pa Luicrael macon nyo kare ma jo mungak gudonyo i kacokke cakke i cencwari me aryo K.M. Kare ma watye ka kwo iye-ni kilwongo nining? Pol kare walwongo ni “kare me agikki” me lobo man marac-ci. (2 Tem. 3:1) Ento Baibul nyuto ni kare mo mukene bene ocakke i kare me agikki. Kare meno bimedde nio wang ma Ker pa Meciya odwoko dano ducu me bedo labongo roc dok oloko lobo odoko paradic. Kare meno kilwongo ni “kare . . me dwoko jami ducu kakare.” (Tic 3:21) Kare meno ocakke i mwaka 1914. Gin ango ma kidwoko kakare? Kiketo Yecu macalo Kabaka i polo. Pi meno, Jehovah onongo dok tye ki laloc ma cung Pire, ma a ki i doggola pa Kabaka Daudi. Ento, pe loc meno keken aye Jehovah odwoko kakare. Ma pe orii i nge meno, Jehovah okonyo luticce ma i lobo me wore i yo ma en mito odoco! (Ic. 2:​2-4; Ejek. 11:​17-20) Tika dok kibibalo woro me ada?

10. (a) Gin ango ma Baibul otito con i kom woro me ada i karewa-ni? (Icaya 54:17) (b) Pingo lok pa lunebi ma kit meno tye me cuko cwiny adada?

10 Kwan Icaya 54:17. Tam kong i kom lok pa lanebi meno: ‘Pe tye jami lweny mo ma giteto pi lweny i komi ma bicobo ticce!’ Lok meno tye ka cobbe i kare-ni. Lok man me kwe cwiny tutwal-li bene tye ka cobbe i karewa-ni: “Litinoni ducu Rwot [Jehovah] aye bipwonyogi, litinoni gibibedo maber twatwal. Kit ma atir bimiyo ibedo icung matek. . . Lworo mo pe bimaki pire; jo ma giuni pe gibinyiko cok ka ngeti.” (Ic. 54:​13, 14) Kadi wa “lubanga me lobo man,” Catan kikome, pe twero juko tic me pwony ma jo pa Jehovah gitye ka timo. (2 Kor. 4:4) Kityeko roco woro me ada, dok pe tye gin mo keken ma bibalone. Bibedo tye matwal. Pe tye jami lweny mo keken ma giyubo pi lweny i komwa ma bicobo ticce!

NGO MA BITIMME?

11. Gin ango ma weko wabedo ki tekcwiny ni pe gibibwoto lwak dano mapol ata-ni ka dong kitero jo ma kiwirogi ducu i polo?

11 Ngo ma bitimme ka dong kitero jo ma kiwirogi ducu i polo? Wi opo ni, Yecu aye obedo Lakwatwa. En aye lawi kacokke pa Lukricitayo. Yecu otito ka maleng ni: “Wutye ki latelwu acel, ma en aye Kricito.” (Mat. 23:10) Yecu, ma dong tye ka loc i polo-ni, kare ducu bigwoko lulub kore. Kit macalo Kricito kikome aye tye ka telo wigi, pe dok mitte ni lulub kore ma i lobo kany gubed ki lworo mo keken. Ki lok ada, pe wangeyo jami ducu madok i kom kit ma Kricito bitelo kwede jone i kare meno. Kong dong wanenu labol mogo me Baibul ma twero cuko cwinywa.

12. Jehovah omedde ki gwoko jone nining (a) i nge to pa Moses? (b) i kare ma Elia onongo mot me tic manyen? (Nen bene cal.)

12 Ma peya Luicrael gudonyo i Lobo ma Kiciko Pire-ni, Moses oto woko. Gin ango ma otimme i kom jo pa Lubanga? Tika Jehovah ojuko konyo jone woko i nge to pa laco man ma lagen-ni? Pe tye kit meno. I kare ma gumedde ki bedo lugen, Jehovah bene omedde ki gwokogi. Ma peya Moses oto, Jehovah owacce ni ocim Yocwa me telo jone. Moses onongo obedo ka pwonyo Yocwa pi mwaki mapol. (Nia 33:11; Nwo. 34:9) Medo i kom meno, onongo gitye ki co mukene mupore ma gitye ka telo wigi—lulo jo alip, lulo jo miya, lulo jo pyerabic, ki lulo jo apar. (Nwo. 1:15) Jo pa Lubanga onongo gitye ki gwok muromo. Wanongo labol macal ki man ki i gin mutimme i kom Elia. En otiyo matek pi mwaki mapol me konyo Luicrael me woro Jehovah. Ento lacen Jehovah ocwale me timo tic mapat i ker me Juda ma tye tung kupiny. (2 Luker 2:1; 2 Tekwaro 21:12) Tika jo ma lugen ma gitye i ker me kaka apar me Icrael dong kiwekogi niyak? Pe otimme kit meno. Elia onongo obedo ka pwonyo Elica pi mwaki mapol. Onongo bene gitye ki “lwak lunebi,” ma dong gutyeko nongo pwonnye. (2 Luker 2:7) Pi meno, onongo gitye ki co mapol ma lugen ma gitwero telo wi jo pa Lubanga. Jehovah omedde ki cobo yubbe, dok ogwoko luticce ma lugen.

Moses (cal ma tung acam) ki Elia (cal ma tung acuc). Gin ducu gupwonyo ngat mo ma romo telo jo pa Lubanga ka dong gipe (Nen paragraf 12)

13. Cuko cwiny ango ma wanongo ki i Jo Ibru 13:5b? (Nen bene cal.)

13 Ma lubbe ki labol ma wanenogi-ni, ngo ma itamo ni bitimme ka dong kitero jo ma kiwirogi ducu i polo? Pe mitte ni wabyek abyeka. Baibul tittiwa lok ada mayot man: Jehovah pe biweko jone ma i lobo niyak. (Kwan Jo Ibru 13:5b.) Calo Moses ki Elia, gurup matidi pa Lukricitayo ma kiwirogi ma gitye ka telo wi jo pa Lubanga i kare-ni, giniang kit ma pwonyo jo mukene pire tek kwede. Pi mwaki mapol, omege me Lukiko Madit gubedo ka pwonyo co mogo ki i kin romi mukene-ni me telo wi lwak pa Lubanga. Me labolle, guyubo cukul mapol me pwonyo luelda, luneno ma woto awota, lumemba me Komitti me Jang Gang Kal, omege ma gineno wi tic i Betel, ki mukene. Omege me Lukiko Madit bene gubedo ka pwonyo lukony kor komitti mapatpat me Lukiko Madit. Lukony kor tic magi i kare-ni gitye ka cobo tic madongo i dul pa Jehovah. Gitye ma guyubbe maber me medde ki tic me gwoko romi pa Kricito.

Omege me Lukiko Madit gubedo ka pwonyo co mogo me bedo lukony korgi dok guyubo cukul me pwonyo luelda, luneno ma woto awota, lumemba me Komitti me Jang Gang Kal, omege ma gineno wi tic i Betel, ki lumiconari (Nen paragraf 13)

14. Pen lok me pwonywa obedo ngo?

14 Man aye pen lok me pwonywa: Ka dong kitero jo ma kiwirogi ducu i polo cokcok i agikki me twon can madit atika-ni, jo pa Jehovah i lobo kany gibimedde ameda ki woro en. I te tela pa Yecu Kricito, jo pa Lubanga pe gibijuko tic pire. Wangeyo ni i kare meno, gurup pa lobe ma guribbe, ma Baibul lwongo ni Gog me Magog, bioto lweny i kom jo pa Lubanga. (Ejek. 38:​18-20) Ento lwenygi meno pe bicobo gin mo; pe bigengo jo pa Lubanga me medde ki woro Jehovah. Lubanga bilarogi! I ginanyuta mo, Jon oneno “lwak dano mapol ata.” Kiwaco ki Jon ni ‘lwak dano mapol ata-ni’ gubedo jo ma “gua ki i can madit atika.” (Yabo 7:​9, 14) Pi meno, wangeyo labongo akalakala mo keken ni Jehovah bilarogi!

15-16. Ma lubbe ki Niyabo 17:​14, gin ango ma omegi Kricito ma kiwirogi gibitimone i kare me lweny me Armagedon, dok pingo meno cuko cwinywa?

15 Ento gin ango ma jo ma kiwirogi gibitimo ka dong gucito i polo? Baibul miyo lagam pi lapeny meno atir. Tito ni gamente me lobo man “biero mony i kom Latin romo.” Ngene kene ni, pe gibiloyo lweny man. Wakwano ni: “Latin romo bitayogi woko.” Dok angagi ma gibikonye? Tyeng acel meno miniwa lagam. “Jo ma gilwongogi, ma giyerogi ma gin jo ma genne.” (Kwan Niyabo 17:14.) Jo magi gubedo angagi? Gubedo jo ma kiwirogi ma dong kicerogi me kwo i polo! Dong ka udong jo ma kiwirogi ducu kiterogi i polo cokcok i agikki me twon can madit atika-ni, ticgi mukwongo bibedo me lweny. Meno pud dong bibedo tic magwar ya! Lukricitayo mogo ma kiwirogi onongo kong gubedo lulweny ma peya gudoko Lucaden pa Jehovah. Jo mukene i kingi bene kong gubedo lumony. Ento lacen gudoko Lukricitayo me ada, dok gupwonyo kit me bedo ki kuc ki jo mukene. (Gal. 5:22; 2 Tec. 3:16) Gugiko cwako tim me lweny woko. Ento, i nge cerogi me kwo i polo, gibitic ki Kricito kacel ki lumalaikane, kun gilwenyo lweny me agikki i kom lumone pa Lubanga.

16 Tam kong i kom lok man! Ki i lobo kany, Lukricitayo mogo ma kiwirogi dong gutii woko, dok kerogi nok. Ento ka dong kicerogi me kwo i polo, gibidoko cwec me cwiny ma pe gito dok tekogi dwong adada, ma nongo kicimogi me tic kacel ki Kabaka ma Oteka Lweny, Yecu Kricito. I nge lweny me Armagedon, gibitic kacel ki Yecu me kwanyo roc woko ducu ki i kom dano. Labongo akalakala mo, gibibedo ki kare me konyo omegigi ki lumegigi ma i lobo i yo me aura ki i polo ma loyo i kare ma onongo gitye ki roc i lobo kany!

17. Wangeyo nining ni lutic pa Lubanga ducu gibinongo gwok muromo i kare me lweny me Armagedon?

17 Tika in itye i kin romi mukene-ni? Ka tye kit meno, ci gin ango ma bimitte ni itim ka lweny me Armagedon ocakke? Gin ma mitte keken en ene: Gen Jehovah, dok ilub tirane. Tira meno romo kwako gin ango? Baibul miniwa lok me cuko cwiny man ni: “Wudony i kicikawu, ka wulor doggola woko; kong wukanne kunnu pi kare mo manoknok, nio wang ma akemo pa Rwot dong okato.” (Ic. 26:20) Lutic pa Lubanga ducu ma lugen, i polo ki i lobo, gibinongo gwok muromo i kare meno. Calo lakwena Paulo, waye labongo akalakala mo keken ni ‘kadi luloc, kadi gin ma tye i kare man, kadi gin ma mito bino, pe bibedo ki twero mo me pokowa woko ki i kom mar pa Lubanga.’ (Rom. 8:​38, 39) Kare ducu, wi opo ni: Jehovah mari, dok en pe biweki ata!

KA DONG KITERO LUKRICITAYO DUCU MA KIWIROGI I POLO,

  • ngo ma pe bitimme?

  • pingo watwero bedo ki tekcwiny ni woro me ada pe dok biballe?

  • pingo watwero bedo ki gen ni Jehovah bimiyo gwok muromo bot jone?

WER 8 Jehovah En Lagwokwa