Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 5

DYI 27 Mungu dzá nzø dhoni nari

“Ma ka ni bu pɨpɨnanga nzɨ”!

“Ma ka ni bu pɨpɨnanga nzɨ”!

“[Mungu] pongʉeri: ‘Ma ka ni bba nzɨ, ndirigoti ma ka ni bu pɨpɨnanga nzɨ.’”​—EBR. 13:5b.

RI NǍ LO

I lo si rili Mungu dzá njí dhi ndrŭ uri u nari kʉ ke nzá ka ndi bbá ndima ro ri njati go kʉ njʉ dz’ djó ná ché na le d’ri ná Wakristo rá ra na krʉ ma ró.

1. Ché na le d’ri ná kpa krʉ ká sie ra nǎ ngbá saa na?

 CHO DA bí b’lo, Yova dzá ndrŭ ngʉ ridhu ɨ ndima tso ná nga djó ro, ‘Ché na le d’ri ná Wakristo kana ya mwisho kʉ ná ke ká si ra ra na ngbá saa na?’ Anziro ko ngʉ adi riddi nari kʉ ché na le d’ri ná kpa kana nja kpa ka ndima di dz’ djó Paradiso nǎ karr saa kana Armagedoni dhi lɨ goti. Ro, Bi 7 ddo 15, 2013 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ ko bangʉeri nari kʉ Armagedoni dhi lɨ njí, ché na le d’ri ná 144 000 kʉ ná kpa sie b’lo ndima ra ra nǎ ro.​—Mt. 24:31.

2. Ko kana nja kpa ká ka ndima dhu ngbá lo ndima tso, ndirigoti i lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

2 Ro, ko kana nja kpa ka ndima dhuri: Yesu dhó go sie dz’ djó chi ndima njínji Yova dho ro ná “nja chembø” ká ngbá lo si ba “bbò mbudha” dhi saa na? (Yoh. 10:16; Mt. 24:21) Nja chembø kana nja kpa ka ndima ddiri nari kʉ ché na le d’ri ná kpa si ra ra na ná saa na, ndima dho si chutso dda ná ndrŭ ro nga sie ri. Akotilo Biblia tilo djo ná aro kʉ ná lo djo ndiro ko nja addudho ma kpa ka ndima ddiri fø nari d’e. Ndirigoti ko si addudho ma do ko ka ko njí dho ná lo ro kʉ nga nari nja.

NGBÁ LO KÁ NZƗ SI NJINI RI?

3-4. Nja kpa ká ngbá lo do ka ndi njí ndirigoti addudho?

3 Nja ndrŭ ka ndima di riddi, nja chembø si Yova dho ndima njinjí nari tso bbabba Lo dho chutso ddá ná Baraza nǎ ché na le d’ri ná kpa sie nga ró. Føri kpa ka ndima ddi Biblia tilo djo ná nja historia djo ndima ngaddi nari dho. Akonja aro kʉ ná loroji. Ya kwanza ri kʉ Bbò Kuhani Yehoyada djó lo. Ke ngʉe chi tøngʉeni Mungu dho ná ke. Ke ma, ndibbá le Yehoshabeati ma na, kpa b’ongʉe Yehoashi ronga ndirigoti kpa kongʉe ke tsotso ke ngʉ bblo kʉ ná pi ndirigoti chi kʉ ná pi. Yehoyada ngʉe shi ná saa na, Yehoashi ngʉ Yova má ndirigoti ke ngʉ adi bblo kʉ ná lo nji. Ro, Yehoyada dhe nari goti, Yehoashi ngangʉe chelo njidha tso. Ke rrngʉe nga che kʉ ná bbobbo kpa dho ndirigoti ke bbangʉe Yova dho ndi njínji nari tso bba.​—2 Ny. 24:2, 15-19.

4 Ya pili ri kʉ, karne ya pili nǎ Wakristo dhó loroji. Mitume kana ya mwisho dhengʉe nari ngʉe mutume Yohana. Shi ke ngʉe ná saa na, ke kongʉe bí kʉ ná Wakristo tsotso ndima tøni chi Yova dho d’e. (3 Yo. 4) Yesu dhó nja mitume ngʉ rinji nari bbai, Yohana ngʉ njínji kpakpanga na ndiro ndi b’o kutaniko ronga kali dhi mafundisho ró d’e. (1 Yo. 2:18; anja 2 Te. 2:7, djó note d’étude) Ro, Yohana dhengʉe nari goti, kutaniko nǎ bí kʉ ná ndrŭ ngʉngʉe waasi. Cho ngʉ da nari bbai, fø waasi ngʉ adi kali dhi mafundisho ddi ndirigoti kpa lingʉeri che kʉ ná nyi tsu kutaniko na.

5. Biblia tilo djo ná fø lo djo nzá ringani ko ddi nari ká kʉ aro kʉ ná ngbá lo?

5 Nde, Biblia tilo djo ná aro kʉ ná fø lo ká ridho nari kʉ ché na le d’ri ná Wakristo si ra ra na ná saa na, Kristo dhó nja chembø si chelo njidha tso nga Yehoashi njingʉeri nari bbai inga kpa si ngʉ waasi bí kʉ ná Wakristo ngʉngʉe waasi mitume chengʉeni nari goti nari bbai? Fø logoti kʉ nzɨ nganga! Ko ka ko uri u nari kʉ ché na le d’ri ná Wakristo si ra ra na ná saa na, nja chembø si ra anzi Yova dho ndima madha bbʉ bblo kʉ ná chulu nari na ndirigoti ke si kpa ronga b’ob’o. Fø lo ká ko ka ko uu addudho?

YOVA DZÁ NDRŬ SI KE MA BBLO KɄ NÁ CHULU DHÉ

6. Ko ká si loti 3 kʉ ná ngbá saa djo?

6 Tsetse ná madha ro nzɨ si sini kpakpalo tso si o ná fø saa na ri nari ká ko ka ko uu addudho? Dhonalo Biblia ripo ko ishi nǎ ná i saa kʉ njonjo Waisraeli dhó saa ma, mitume chengʉeni nari goti ngʉe ná saa ma na ró ro. Ro akotilo fø gbo kʉ ná saa djo li ko li ko dyu ro di: (1) Drrdrr Waisraeli dhó saa, (2) mitume chengʉeni nari goti, ndirigoti (3) “krʉ ritsi le si ngʉ ø ná saa.”​—Mdo. 3:21.

7. Drrdrr Izraeli dhó saa na, chi ngʉe ná kpa thí ká bʉngʉeni nzá addudho pikpa ma, nja ndrŭ ma na vʉngʉeri ndima njí chelo ná saa na?

7 Drrdrr Waisraeli dhó saa. Musa dhe nari njí, ke pongʉeri Waisraeli dho: “Ma churi chu madzá dhe goti ni si kʉ chelo nji ndirigoti ni si kʉ ma jangʉe ni dho ná chu bbabba.” (Kum. 31:29) Ndirigoti Musa jangʉeri nari kʉ njati Waisraeli tsatsa ró, kpa ndrŭ si mba d’i ngø na. (Kum. 28:35, 36) Nde, fø lo ká njingʉeni nji? Njio. Cho bí kana, bí kʉ ná pikpa njingʉe chelo Yova nyǒ njí ndirigoti ndrŭ dyøngʉe kpa kali dhi mungu ndima ngʉ má ro. Føri dzá lo dho Yova bbʉngʉe malipizi tsatsangʉe ná Waisraeli dho ndirigoti ke nzá bbangʉe Israeli nǎ pikpa nyo pi ndima djo ri. (Eze. 21:25-27) Ro, chi ngʉe ná Waisraeli njangʉe Mungu pongʉe ná lo njini nji nari, ro ri lingʉe kpa kpakpa kpa rá anzi Mungu dho ndima njínji chi ndima tøni ro nari na.​—Isa. 55:10, 11.

8. Ko nanga ká ka ndi keni ke karne ya pili na kutaniko na waasi imani tsungʉe nari dho? Aturinga.

8 Mitume chengʉeni nari goti. Karne ya pili nǎ kutaniko nǎ Wakristo ngʉngʉe waasi nari ká ka ndi ke ko nanga ké? Nzá. Yesu d’rangʉeri b’lo nari kʉ ndrŭ kasi tsatsa bbʉbbʉlo ro. (Mt. 7:21-23; 13:24-30, 36-43) Paulo ma, Petro ma, Yohana ma na dhongʉeri, Yesu pongʉe uasi imani djo ná unabi ngʉe nì ndi njini karne ya kwanza na Y.G.G. ro. (2 Te. 2:3, 7; 2 Pe. 2:1; 1 Yo. 2:18) Mitume kana ya mwisho ke dhengʉe nari goti tsatsangʉe ná Wakristo ngʉngʉe Bbò Babiloni. Føri kʉ dz’ djolu gble kʉ ná kali dhi dini. Føro ma godhé, Yesu pongʉe ná lo ngʉe nì ndi njini ro.

9. Ko ishi ná saa ká kʉ njonjo ngbaribbai drrdrr Waisraeli ma, karne ya pili nǎ Wakristo ma na dhó saa ró ro?

9 “Krʉ ritsi le si ngʉ ø ná saa.” Ko di nǎ ná i ddo kʉ njonjo drrdrr Waisraeli dhó saa ma, karne ya pili na Y.G.G. tsatsangʉe bbʉbbʉlo ro ná ndrŭ ma na dhó saa ró ro. Ko di nǎ ná i ddo ká le adi nzi ngbǎ? Ko adi rinzi che kʉ ná i dz’ tso “d’ø ná saa.” (2 Ti. 3:1) Ro, Biblia ridho nari kʉ nì mai ko di nga sini ná saa nǎ ro, ddikpa bbo ndirigoti da kʉ ná saa tso ngani b’lo. Ri si ra kpø Kristo dhó cho elfu ddi dhi Pidhinga si ndrŭ ngʉ kaka ná ndrŭ ndirigoti ri si kʉ dz’ ngʉ paradiso ná nga djo. Fø saa nzini “krʉ ritsi le si ngʉ ø ná saa.” (Mdo. 3:21) Fø saa tso ngangʉeni 1914 djó ro. Nde, fø saa na ká ngbá ritsi ngʉngʉe ø? Yesu ngʉngʉe Pi ra na. Føri dho Yova bangʉe ndi ji nari bbai ka ndi nyopi ná ke ki chi ngʉ tøni ná Pi Daudi nǎ gø kana ro. Ro, fø Pidhinga dhé nga kʉ krʉ Yova ngʉ ø ná ritsi ri. Føri goti Yova kongʉe dz’ djó njínji ndi dho ná ndrŭ tsotso ndima má ndi ki ke jingʉeri ndrŭ má ndi nari bbai! (Isa. 2:2-4; Eze. 11:17-20) Tsetse ná madha nanga ki ká si ngbʉni vi?

10. (a) Kodhó saa na kʉ ná tsetse ná madha djo ká Biblia po ngbá lo? (Isaya 54:17) (b) Fø unabi ká adi ko li kpakpa addudho?

10 Azø Isaya 54:17. Addinga i unabi djo: “Ndrŭ thɨ ni tso ró là dudha dho ná ritsi krʉ ro nzɨ si si ni djolu ri”! Roho ddangʉe chutso dho ná fø lo njini nji njʉ. Kpakpa ka ndi li le ná i lo ma njini nji ddi njʉ: “Ni dduyi krʉ dho Yova si longaddi ndirigoti ni dduyi sie ngoi na bbo. Ni si tøni kprɨ chø kʉ ná lo ni nji nari kana. . . . Ni nzɨ si ddikpa ritsi do ma nji ddi ri ndirigoti do ni ka ni njí dho ná lo ro nga sie ri dhonalo ri nzɨ si ndrɨni chøchø ni ro ri.” (Isa. 54:13, 14) “I dz’ djó mungu” Shetani ma nzá ddi ka ndi cho Yova dzá ndrŭ longaddi ke djo ndrŭ dho nari tso ro ri. (2 Ko. 4:4) Mungu dzá ndrŭ Mungu má ke jiri nari bbai ndirigoti tsetse ná madha nanga ka ndi ngbʉ ná ritsi ki ro nga kʉ ri. Føri na mana kʉ ndrŭ si kʉ Mungu ma theinga dho. Ko tso ró ndrŭ thɨ là dudha dho ná ritsi ro nzɨ si si ko djolu ri!

NGBÁ LO KÁ SI NGABA?

11. Addui ká ko tsotso kó ko uri nari kʉ birobiro kʉ ná ndrŭ ro nzɨ le si bba ché na le d’ri ná kpa si ra ra na ná saa na ri?

11 Ché na le d’ri ná Wakristo si ra ra na ná saa na, ká ngbá lo si ngaba? Anonga nari kʉ Yesu kʉ ko ró rø ná ke. Ke kʉ kutaniko djó bbonga. Yesu pongʉeri pʉlʉpʉlʉ ɨ: “Ni dho chutso ddá ná Ke kʉ ddikpa, føri kʉ Kristo.” (Mt. 23:10) Ra nǎ pinyo ná Pi Yesu si ra anzi ndi una bbʉbbʉ kʉ ná kpa ronga ndi b’o nari na. Kristo chutso ddá ndima dho dz’ djó nari dho, ke unakpa ka ndima si do nji dho ná lo ro nga sie ri. Bbʉbbʉ dhé, ngbaribbai ma Kristo si chutso ddá ndidzá ndrŭ dho fø saa na nari djo nzá ko chu lo krʉ ri. Ro, akonja Biblia nǎ ngbà ka ndi kó ko tsotso ná loroji di.

12. Yova ká b’ongʉe ndidzá ndrŭ ronga ngbaribbai (a) Musa dhe nari goti? (b) B’lo Eliya ba nja ma daraka nari goti? (Anja ji maddi.)

12 Musa dhengʉe Waisraeli tsu Ko ddo koni ná Ngø na nari njí. Mungu dzá ndrŭ ká ngbá lo bangʉe? Yova ká bbangʉe ndidzá ndrŭ tsotso ndi kó nari tso bba chi ngʉe ná fø ke dhengʉe nari goti? Nzá. Chi kpa ngʉe ná saa na, Yova ngʉ adi kpa ronga b’ob’o dhé. Musa dhe nari njí, Yova pongʉeri ke dho ke li Yoshua ndi ddá chutso Waisraeli dho d’e. Musa bbʉngʉe mazoezi Yoshua dho cho bí kana. (Kut. 33:11; Kum. 34:9) Ndirigoti chutso ngʉ ddá ná nja kpetsi kpa ngʉe bí, føri i ngʉe, ndrŭ elfu ddi ma, ndrŭ mia ddi ma, ndrŭ makumi tano ma ndirigoti ndrŭ kumi djó bbobbonga. (Kum. 1:15) Mungu dzá ndrŭ ronga b’ongʉeni bblo. Eliya maddi kʉ fø di ná loroji. Ke njingʉe njí kpakpanga na cho bí kana ndiro ndi kó Waisraeli tsotso ndima má Yova d’e. Ro, luti Yova chongʉe ke ndi ra njínji Yuda dhi bbagʉ. (2 Fa. 2:1; 2 Ny. 21:12) Nde, Israeli bbá kabila kumi nǎ chi ngʉ tøni ná ndrŭ ká le bbangʉe bba? Nzá. Eliya ngʉe b’lo ndi bbʉ mazoezi Elisha dho cho bí kana ro. Ndirigoti “banabi dzá nzø” ma ngʉe ddi mazoezi ndima ngʉ ba ro. (2 Fa. 2:7) Føri dho, Mungu dzá ndrŭ dho ka ndima ddae chutso ná chi ngʉe ná kpetsi kpa ngʉe bí. Yova ngʉ ra anzi dhé ndi ji ná lo ndi nji nari na ndirigoti kedzá ndrŭ ngʉe bblo ndima ronga b’oni ro.

Musa (gru djó ji djó) Eliya (thá djó ji djó), kpa krʉ mazoezi bbʉ ndima thika si ø ná kpa dho (Anja paragrafu 12)


13. Waebrania 13:5b nǎ ká ko ba kpakpa ka ndi li le ná ngbá lo? (Anja ji maddi.)

13 Fø loroji djo ni ngaddi ro, ni ká riddi ché na le d’ri ná kpa kana ya mwisho kʉ ná ke si ra ra na ná saa na ngbá lo si ngaba? Ri nzá ngani ko nanga fø lo di d’o ri. Biblia dho kpakpa ka ndi li ko ná i lo: Yova nzɨ bba ndi dho njínji dz’ djó ná ndrŭ ro ri. (Azø Waebrania 13:5b.) Musa ma, Eliya ma na bbai, njʉ chutso ddá ná ché le d’ri ná kpa churi chu nari kʉ ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo le bbʉ mazoezi nja ndrŭ dho. Cho bí kana, Lo dho chutso ddá ná le-djoi bbʉ mazoezi nja chembø dho ndiro ndima ddá chutso d’e. Loroji na, kpa li bí kʉ ná darasa ndiro ri bbʉ mazoezi wazee ma, waangalizi ma, Tawi nǎ komite ná kpa ma, Beteli nǎ njí djonga nja ná kpa ma, nja kʉ ná kpa ma na dho. Lo dho chutso ddá ná Baraza nǎ le-djoi adi mazoezi bbʉ Lo dho chutso ddá ná Baraza nǎ njonjo komite tsotso adi kó ná kpa dho. Kpa tsotso adi kó ná fø kpa bbobbo kʉ ná njínji tengenezo nǎ chi ndima tøni ro. Kpa kʉ tayari ndima b’o Kristo dhó chembø ronga.

Lo dho chutso ddá ná Baraza adi kpakpanga nji ndima bbʉ mazoezi ndima tsotso kó ná kpa dho ndirigoti ndima kpe wazee ma, waangalizi ma, tawi nǎ komite nǎ kpa, Beteli nǎ njí djonga nja ná kpa ma, dz’ djolu gble kʉ ná misionere dhó darasa ma na (Anja paragrafu 13)


14. I lo nǎ bbo na mana kʉ nari ká kʉ ngbá lo?

14 Ko loti djo iga ná bbo na mana kʉ ná lo kʉ ena: Ché na le d’ri ná kpa kana ya mwisho kʉ ná ke si ra ra na bbò mbudha dzá mwisho njí. Fø saa na Yova dzá ndrŭ si ra anzi dhé ke dho ndima madha bbʉ ke jiri nari bbai nari na. Fø saa na ko chu nari kʉ Gogu dhi Magogu, Biblia nzi ndrŭ tsɨ gba ndima tso nari, ná ndrŭ si lɨ ta Mungu dzá ndrŭ tso ro. (Eze. 38:18-20) Ro karr saa dhi fø lɨ ro nzɨ si si ko djolu ri, ndirigoti Mungu dzá ndrŭ si ra anzi dhé Yova ndima má nari na. Yova si ndidzá ndrŭ gøgø! Ddikpa maono na mutume Yohana njangʉe Kristo dhó “birobiro” kʉ ná nja chembø. Yohana dho le pongʉeri nari kʉ, fø “birobiro” kʉ ná nja chembø si “bbò mbudha nǎ ro.” (Ufu. 7:9, 14) Ko churi chu nari kʉ Yova si kpa gøgø!

15-16. Ufunuo 17:14 ridho nari bbai, Yesu una ché na le d’ri ná kpa ká si ngbá lo nji Armagedoni dhi lɨ saa na, ndirigoti fø lo ká ka ndi li ko kpakpa addudho?

15 Føro mai nja ndrŭ ka ndima dhuri: ‘Ché na le d’ri ná kpa ká si ngbá njínji ra na ndima ra nari goti?’ Biblia ngʉ fø logoti pʉlʉpʉlʉ. Ri ridho nari kʉ i dz’ djó guvernema si “lɨ ta wøkatsi chembø kpà tso ro.” Ro, ke si sisi kpa djolu. Ko rizø: “Wøkatsi chembø kpà si sisi kpa djolu.” Ndirigoti ke tsotso ká ie ma si ko? Verse ngʉ fø logoti ngʉ. Fø kpa “le nzi,” “vʉ le vʉ ná kpa,” ndirigoti “chi kʉ ná kpa.” (Ufunuo 17:14.) Ri ká kʉ ie ma? Ri kʉ gaga ná ché na le d’ri ná kpa! Føri dho ché na le d’ri ná kpa kana ya mwisho kʉ ná ke si ra ra na bbò mbudha njí ná saa na, kpadhó njí kana ya kwanza njí sie lɨ ndima nji nari. Føri kʉ bblo pli kʉ ná njí! Ché na le d’ri ná kpa kana nja kpa ngʉe lɨ ngʉ njí ná kpa Yova dzá Dimu ndima ngʉ nari njí. Kpa kana nja kpa ngʉe sødda maddi. Ro luti kpa ngʉngʉe Wakristo ndirigoti kpa chu ngbaribbai ma ndima ka ndima di ngoi na nja ndrŭ na nari. (Gal. 5:22; 2 Te. 3:16) Kpa bba lɨ njidha tso bba. Ro, ga kpa si ga nari goti kpa si lɨ ya mwisho nji Kristo ma, ndidzá takatifu kʉ ná malaiká ma na Mungu dzá mbubai tso ró.

16 Addinga i lo djo. Dz’ djó ché na le d’ri ná Wakristo ngʉe ná saa na kpa kana nja kpa ngʉe ngó ndirigoti nga ró klø ro. Ro kpa si ga ndima rá ra na ná saa na kpa si ngʉ kpakpa ndirigoti kpa sie nzɨ si dhe ná le ndí na ndirigoti kpa si lɨ nji Pi Yesu Kristo ma na. Armagedoni dhi lɨ goti, kpa si njínji Yesu ma na nja ndima kó ndrŭ tsotso ndima ngʉ kaka ná ndrŭ d’e. Bbʉbbʉ dhé, kpa ka ndima kó ndima djoi tsotso ra nǎ ro bblo pli dz’ djo nzá ndima d’engʉe kaka ro ndima kongʉe kpa tsotso ná nga djolu!

17. Mungu dzá ndrŭ ronga si b’oni b’o Armagedoni dhi lɨ dhi saa na nari ká ko chu ngbaribbai?

17 Ni ká kʉ nja chembø? Rie fø ró, ri ká ngani ni si addu nji Armagedoni dhi lɨ tso si ngani ná saa na? Ni ka ni si nji ná lo kʉ ena: Ali ni thí Yova djo ndirigoti adyø chutso ddadha. Føri ká ka ndi si ngbá lo tsu ndi na? Biblia kpakpa ka ndi li ko ná i lo po: “Anitsu nidhi atsi chumba na, ndirigoti ani i dzaitso ni goti. Aniruni sesenga dho kpø thø da ná nga djo.” (Isa. 26:20) Mungu dho njínji chi ndima tøni ro ná ndrŭ krʉ ronga si b’oni fø saa na ra nǎ ndirigoti dz’ djó. Mutume Paulo bbai, ko uri u nari kʉ “rie pidhinga ma, iga kʉ kpadjo ná ritsi ma, go si ná ritsi ma ró . . . ri nzá ka ndi tu ko ro Mungu dhó jidha ró ro ri.” (Ro. 8:38, 39) Krʉ ddo ró anonga nari kʉ: Yova ji ni ji ndirigoti ke nzá ka ndi bbá ni ro ri!

CHÉ NA LE D’RI NÁ KPA KANA YA MWISHO KɄ NÁ KE SI RA RA NA NÁ SAA NA

  • ngbá lo ká nzɨ si ngaba ri?

  • ko ká ka ko uri u nari kʉ ndrŭ si Mungu ma ke jiri nari bbai dhé addudho?

  • ko ká ka ko uri u Yova si ndidzá ndrŭ ronga b’ob’o addudho?

DYI 8 Yova kʉ nga ko nyi na nga