Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 5

KJOAJNDA 27 Nga jchasontsenle je xtile Niná

Nikʼiajinla tsjionkonle

Nikʼiajinla tsjionkonle

“Niná kʼoakitso: Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (HEB. 13:5b).

XI TÍNCHJA̱NI

Nichxin xi tiyoaa ndʼai tjíosa kʼa i̱ Sonʼnde je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya, tonga kʼianga jekoai ngatsʼi ya ngʼajmi alikui tokuinjiotokon je chjotale Cristo xi i̱ Sonʼnde koyale koatio.

1. Kʼiáni koai ya ngʼajmi je chjotale Cristo xi tjíosa i̱ Sonʼnde xi ya tjínle kjoachoya.

 I BIXOÁN tsakai ngasʼa: “Kʼiáni koai ya ngʼajmi je chjotale Cristo xi tjíosa i̱ Sonʼnde xi ya tjínle kjoachoya”. Kʼoasʼin majinná tsakai nga kjoaʼatojin tjínkon Armagedón kʼoa nga i̱ Sonʼnde koatio choatse kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Tonga je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá julio nó 2013 kʼoakitso nga je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kʼiaa koai nga kjesa faʼaijin Armagedón (Mat. 24:31).

2. Jótso kʼa je ndsʼee, kʼoa jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Kʼoa jókoa̱nni je xi i̱ Sonʼnde koyale koatio kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:21; Juan 10:16). Tsakui nichxin tjíokʼa ndsʼee xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tiʼya xi koandiaanile kʼianga jekoai ya ngʼajmi je xi ya tjínle kjoachoya. Jaola koya kataʼyaa ánni kʼoasʼin síkjaʼaitsjenni. Kʼoati jchaa ánni nga tsínkui si̱kjáojinñá.

XI TSÍN KʼOAKOA̱N

3, 4. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa je ndsʼee kʼoa ánni.

3 Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjínkʼa xi sikjinle Niná kʼianga jekoai ya ngʼajmi je ndsʼee xi ya tjíojinle Cuerpo Gobernante. Kataʼyala ánni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kʼani. Xi títjon, tsakui nichxin kui síkjaʼaitsjen tʼatsʼe naʼmitítjon Jehoiadá, je kao chjoónle xi Jehosabeat tsakʼin kisikuindaa je Jehoás kʼianga sʼa ʼndí kji kʼoa tsakinyakao nga rey koan. Jokjitse tsakʼejna je Jehoiadá, je Jehoás nda kisixále Jeobá. Tonga kʼianga jekʼien Jehoiadá, je Jehoás nʼio chʼao kisʼin, jé tsakʼaʼénle chjota xi tsakinyatítjonle naxinandá kʼoa alikui tije Jeobá kisixánile (2 Crón. 24:​2, 15-19).

4 Xi ijngosa choa̱ tʼatsʼe chjotale Cristo xi tsakatio kʼianga jekʼien pastro. Kʼianga tsakʼejna je pastro Juan nʼio nda tsakasenkao je chjotale Cristo nga kixi kitʼale Jeobá (3 Juan 4). Tojo kisʼin ngatsʼi pastro xi ngikʼa, je Juan kʼoati nʼio kisikuinda je jtín nga tsínkui jaʼasʼenjin jmeni xi kitsoya chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná (1 Juan 2:18; 2 Tes. 2:7). Tonga kʼianga jekʼien pastro Juan nkjín koanni xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná kʼoa énndiso kitsoya ya jinjtín.

5. Ánni kʼoabixónñá nga tsín kʼoati koaan jokoan nga jao choa̱ xi kanikʼaxkiaa.

5 A kui xi tsonile jebi nga kʼoati koa̱n je chjotale Cristo xi tjío ndʼaibi kʼianga jekoai ya ngʼajmi je xi ya tjínle kjoachoya. A sikjinle Jeobá je xi i̱ Sonʼnde koatio tojo kisʼin Jehoás. A yátsʼin kuinya kʼale Jeobá tojo kisʼin kʼa chjotale Cristo kʼianga jekʼien pastro. Mai, alikui kʼoakoa̱n. Tjínjngoo tokoán nga kixi koaitʼale Jeobá je xi i̱ Sonʼnde koatio kʼoa tojo nda sʼe̱ndiaale ninga jekoai ya ngʼajmi je xi ya tjínle kjoachoya. Jósʼin ʼyañá.

JE NAXINANDÁLE JEOBÁ KʼOASʼIN SKOE̱XKÓN NGANTSJAI JOSʼIN MELE

6. Jñánile xi jan koya chótʼayajiaan.

6 Ánni tjínjngoni tokoán nga kʼoasʼin jchaxkón ngantsjai Jeobá josʼin mele ninga nʼiolani ñʼai koa̱nchon nichxin xi sʼa nroa. Je Biblia kʼoatso nga tsín mangóson je nichxin xi tiyoaa ndʼai kao nichxin nga tsakatio je chjota israelita kʼoa kao nga tsakatio chjotale Cristo kʼianga jekʼien pastro. Kataʼyala ánni nga tsín mangósonni. Xi títjon, jokoanchon nga tsakatio chjota israelita. Xi majaoni, jokoanchon kʼianga jekʼien pastrole Jesús. Kʼoa xi majanni, jokoa̱nchon “nichxin nga koa̱nchjotseya ngayije”, xi tsonile, nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Hech. 3:21).

7. Ánni nga tsín kisikinroajenni kon je chjota israelita xi kixi kitʼale Jeobá ninga chʼao kisʼin je xi rey sʼin tsakatio kʼoa kao je naxinandá.

7 Nga tsakatio chjota israelita. Kʼianga tojeme kuiyá Moisés i kitsole chjota israelita: “ʼBeña nga kui xi chʼaotjín kʼoasʼiaon kʼianga jekuiyáa kʼoa alikui tikʼoasʼianño jmeni xi kixinno” (Deut. 31:29). Kʼoati kitsole nga xin naxinandá koainikatíonʼio tsa tsín sitjoson (Deut. 28:​35, 36). Kitjoson jmeni xi kitso Moisés. Kʼianga jeki nichxin nkjín je xi rey sʼin tsakatio xi tsín kisitjosonle Niná kʼoa kʼoati kisʼin je naxinandá. Kuinga kjoañʼai kitsjoanile Jeobá kʼoa tsín tikitsjoaʼndeni nga jngo chjota israelita xi rey sʼin kʼoéjna (Ezeq. 21:​25-27). Tonga je chjota israelita xi kixi kitʼale Jeobá, tosaa koannʼio kon kʼianga tsabe nga kitjoson je én xi tongini kinokjoa (Is. 55:​10, 11).

8. Ánni nga tsín tomaxkónniná nga tsín tinda kisʼinni je jtín xi tsakatio kʼianga jekʼien pastro.

8 Jmeni xi koan kʼianga jekʼien ngatsʼi pastrole Jesús. Alikui tomaxkónná nga tsín tinda kisʼinni je jtín xi tsakatio nga kui nichxin, nga̱ je Jesús kʼoakitso nga nkjín koa̱nni xi yátsʼi̱n kuinyale Jeobá (Mat. 7:​21-23; 13:​24-30, 36-43). Kʼoa kʼianga tsakatio je pastro Pablo, Pedro kao Juan kʼoakitso nga jetjío kʼa chjota xi yátsʼi̱n tjíobinyále Jeobá (2 Tes. 2:​3, 7; 2 Ped. 2:1; 1 Juan 2:18). Kʼianga jekʼien je pastro Juan, tochoatsee jaʼato nga je xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná kisikitsónjin jmeni xi tsakakóya Cristo kʼoa tochaan ya tsakatiojinle religión ndiso, je Babilonia xi nʼio je. Kʼoatisʼin kitjosonngáni je én xi tongini kinokjoa.

9. Ánni nga tsín mangósonni nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kao nichxin nga tsakatio chjota israelita kʼoa nga tsakatio je chjotale Cristo kʼianga jekʼien pastro.

9 “Nichxin nga koa̱nchjotseya ngayije”. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi alikui mangóson kao nichxin nga tsakatio chjota israelita kao nichxin nga tsakatio chjotale Cristo kʼianga jekʼien pastro. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi “nichxin xi kjoetʼa” ʼmile (2 Tim. 3:1). Kʼianga kitsʼia nichxin fetʼa kʼoati kʼia kitsʼia je “nichxin nga koa̱nchjotseya ngayije” (Hech. 3:21). Nichxin jebi kʼiaa kitsʼia nga nó 1914 kʼoa kʼiaa saʼnda kjoetʼa nga koatexoma Jesús xi jngo jmi nó kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde kʼoa nga jechjotatsje koa̱n chjota. Je xi koanchjotseya kʼianga nó 1914 kuinga kʼia tsakʼétsʼiakao Jesús nga tsakatéxoma ya ngʼajmi. Kʼiaa kisʼe ngindiale Jeobá ʼya xi tsakatéxomangajaole je xi ntje̱le David kitjenni. Tonga kʼoati koanchjotseya josʼin ʼyaxkón Niná, kʼoasʼin tsaʼyaxkón ijngokʼa josʼin mele (Is. 2:​2-4; Ezeq. 11:​17-20). A tikoationgáni xi sikitsónjin ijngokʼa nichxin xi nroa josʼin ʼyaxkón Jeobá.

10. 1) Jótso je Biblia tʼatsʼe josʼin tíʼyaxkón Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Isaías 54:17). 2) Ánni nga sínʼioni tokoán jmeni xi tso Isaías.

10 (Tʼexkiai Isaías 54:17). a Tikjaʼaitsjenlai jotso én jebi, nga tso: “Nijngojin ki̱cha̱ xi kjuinroaneli xi kuinje̱le”. Én jebi tíbitjoson nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tonga kʼoati tíbitjoson én xi fisani, xi tso: “Ngatsʼi je xtili jé Jeobá kuitsoyale, kʼoa nʼio tse kjoanyʼán sʼe̱le je xtili. Sʼee kjoatéxomakixi. [ . . . ] Tsín jme xi kuinyaxkónli kʼoa alikui jme xi kuinókjonlai” (Is. 54:​13, 14). Ninga je Na̱i kjinentsja sonʼnde alikui kʼoakoa̱nle kʼoechjoale je xá xi tinʼia nga tiʼmiyalee chjota xi tʼatsʼe Jeobá (2 Cor. 4:4). Kʼoasʼin tíʼyaxkón Jeobá josʼin mele kʼoa alikui tiʼya xi sikitsónjinni. Tondiaa kʼoasʼin jchaxkón ngantsjai nichxin. Nijngojinla ki̱cha̱ xi kjuinroanená kuinje̱le.

JMÉNI XI KOA̱N NGA JEKOAI YA NGʼAJMI NGATSʼI XI YA TJÍNLE KJOACHOYA

11. Ánni tjínjngoni tokoán nga tsín kuinjíotokonná kʼianga jekoai ya ngʼajmi xi ya tjínle kjoachoya.

11 Jméni xi koa̱n nga jekoai ya ngʼajmi ngatsʼi xi ya tjínle kjoachoya. Kuenta sʼiaan nga je Jesús bándiaaná kʼoa jé xi jko̱ sʼin tíjnale jtín. Jesoa xi i̱ kitso: “Je xi ngʼajko̱no, je Cristo” (Mat. 23:10). Je Jesús nikʼiajinla tsjiónkonná, jé sikuindaná ngantsjai. Nga ʼyaa nga je ʼNdíle Niná tíbándiaaná alikui nokjoaan. Ninga tsínkjoan ʼyaa jósʼin koandiaaná Jesús nga kui nichxin, tjíokʼa choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan. Kataʼyala kʼa.

12. 1) Jósʼin kisikuinda Jeobá naxinandále kʼianga jekʼien Moisés. 2) Jósʼin kisikuinda Jeobá naxinandále kʼianga xin kinikasén je Elías (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

12 Je Moisés kʼiaa kʼien kʼianga kjesa faʼasʼenjin je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Jókoanni naxinandále Jeobá. A tojé tsakatio, a tsín tiʼya xi tsakándiaanile nga jekʼien Moisés. Jé Jeobá kisikuinda kʼianga kixi kitʼale. Tobʼelañá, je Jeobá kʼoakitsole Moisés nga je Josué katabasénnda xá nga katabándiaale je naxinandá. Kʼoa nga kui nichxin, je Moisés tokʼoa jekjoatse tsoyale Josué jme xi sʼin (Éx. 33:11; Deut. 34:9). Xi ijngosani, nʼio nkjín koan chjota xi tsakinyakao je naxinandá. Tsakatio xi jngo jmi chjota kjinentsja, xi jngo siento, xi ñachante, kʼoa xi te chjota kjinentsja (Deut. 1:15). Nga kʼoakoan nʼio nda koankuinda je naxinandále Niná. Kʼoati tíjnaná choa̱le Elías. Nʼio nkjín nó kisikuinda naxinandá Israel, tonga je Jeobá yaa kisikasén ya naxinandá Judá nga koanskanni (2 Rey. 2:1; 2 Crón. 21:12). Jókoanni je xi te ntje̱le naxinandá Israel. Alikui tokinjiotokon, nga̱ je Elías tongini kitsoyale Eliseo josʼin koandiaale je naxinandá. Kʼoati tsakatio je xtile profeta xi kʼoati kinikatíonda (2 Rey. 2:7). Tojosʼin tiʼyaa, nʼio nkjín koanni chjota xi tsakándiaale naxinandále Niná. Je Jeobá kisitjoson josʼin tjínndajinle kʼoa kisikuindaa ngantsjai je choʼndale xi kixi kitʼale.

Je Moisés (xi faʼaitʼa ngʼaskón) kao Elías (xi faʼaitʼa ngakixi) kitsoyale xi kjaʼaí josʼin koandiaale naxinandále Niná (Chótsenlai párrafo 12)


13. Jméni xi tsín jao tjínná tojo tso ya Hebreos 13:5b (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

13 Tojo koan nichxin kjoatse, jé Jeobá sikuinda naxinandále kʼianga jekoai ya ngʼajmi ngatsʼi xi ya tjínle kjoachoya. Je Biblia kʼoatso nga tsínkʼia tsjiónkon Jeobá je naxinandále (tʼexkiai Hebreos 13:5b). b Tojo kisʼin je Elías kao Moisés, kʼoati sʼín je xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya, bení nga tjínnele kuitsoyale je ndsʼee xi ngikʼa josʼin koandiaale je naxinandále Jeobá. Je Cuerpo Gobernante jenkjín nó nga tjíotsoyale je ndsʼee xi i̱ koatio Sonʼnde. Tobʼelañá, tjíobatío skuela jñani ʼmiyale je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi superintendente ma, Comité xi tsʼe Sucursal, xi superintendente sʼin tjío ya Betel kao xi kjaʼaísa xá tjínle. Je Cuerpo Gobernante jesoaa tjíotsoyale je ndsʼee xi ya binyakao kʼoa nʼio nda tjíosítjoson xá xi tjíobʼaile ndsʼee jebi. Koaanle koandiaale naxinandále Niná nga̱ jetjíonikatíonda.

Je Cuerpo Gobernante tjíotsoyale je xi binyakao, tjíobatío skuela jngo tjíjtsa Sonʼnde jñani tsoyale je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi superintendente xi tsʼe circuito ma, Comité xi tsʼe Sucursal, xi superintendente sʼin tjío ya Betel kao misionero (Chótsenlai párrafo 13)


14. Jókoa̱n kʼianga jekoai ya ngʼajmi je xi ya tjínle kjoachoya.

14 Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga jekoai ya ngʼajmi je xi ya tjínle kjoachoya nga to jetífikjetʼa kjoañʼai xi nʼio tse, tojo kʼoasʼin jchaxkoán je Jeobá josʼin tiʼyaxkoán ndʼaibi nga̱ jé Jesús séntítjonná. Kʼoati ʼyaa nga jngojtín naxinandá kʼoetʼaná, je xi Gog xi ya Magog tsʼe tsole Biblia (Ezeq. 38:​18-20). Tonga tochoatsee nga kʼoakoa̱n kʼoa alikui je kʼoechjoaná nga jchaxkoán je Jeobá nga̱ jé kʼoasjentjainá. Je pastro Juan jngo sén kisakole jñani tsabe nga kinjengile yaole je chjotankjín kʼianga jejaʼato kjoañʼai xi nʼio tse (Apoc. 7:​9, 14). Kuinga ʼyañá nga je Jeobá kʼoasjentjainá.

15, 16. Tojo tso Apocalipsis 17:​14, jméni xi sʼin je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai kʼianga tíjna kjoajchán xi Armagedón ʼmi, kʼoa jósʼin basenkaoná nga ʼyaa jebi.

15 Jméni xi sʼin je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai kʼianga jeya tjío ngatsʼi. Je Biblia kʼoatso nga je chjota político skan kao “je Barré, kʼoa jé Barré sikinje”. Kʼoati síkʼaxki̱ je xi kuinyakao Barré. Itso: “Je xi tjíokao kʼoasʼin kinokjoale, kʼoasʼin kitjojin, kʼoa nʼiotʼakon”. Én jebi kui nchja̱ni nga jeya tjío ngʼajmi je chjotale Cristo xi ya koai (tʼexkiai Apocalipsis 17:14). c Kʼianga jekoai ya ngʼajmi ngatsʼi xi ya tjínle kjoachoya, je xi títjon sʼin kuiní nga skan kao xi kontra tjíole Niná. Tjínkʼa ndsʼee jebi xi sondado koan kʼianga kjesa testigole Jeobá majin, tonga kʼianga jekiskotʼaya Énle Niná kisikʼantjaiyaa yaole kʼoa chjotandʼé koan (Gál. 5:22; 2 Tes. 3:16). Tonga kʼianga jeya ngʼajmi koai yaa kuinyakao Jesús kao ánkje nga kjoaʼaísíkjeson je kontrale Niná.

16 Tjínkʼa ndsʼee xi ya koai ngʼajmi xi jenʼio jchínga kʼoa xi jetsínle nganʼio. Tonga nga jekuicho ya ngʼajmi alikui tikʼia kuiyáni, nʼio tse nganʼio sʼe̱le kʼoa yaa kuinyakao Jesús nga skan kao xi kontra tjíole. Kʼianga jekjoaʼato Armagedón kuinyakao je chjota xi koatio i̱ Sonʼnde nga chjotatsje koa̱n. Alikui jao tjínná nga ngisa nda kuinyakaoná nga jeya koai ngʼajmi tikʼoajinni nga i̱ sa Sonʼnde tjío.

17. Jósʼin ʼyañá nga tsín jme xi koa̱nle ngatsʼi choʼndale Niná nga kjoaʼaí Armagedón.

17 Kʼoa jméni xi sʼiaan tsa i̱ Sonʼnde choyalee kuiyoaa. Tokui nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa si̱tjosoán josʼin koandiaaná kʼianga kjoaʼaí Armagedón. Tsakui nichxin kui kʼoakʼuínná jmeni xi tso Isaías 26:​20, jñani tso: “Titjásʼain ya cuartoli kʼoa tʼechjoai xo̱ntjoali. Tijnaʼma ngotjui saʼnda nga jekjoaʼato je kjoajti”. Nda sʼe tokoán kʼianga ʼyaa nga lijme xi koa̱nná nga kui nichxin, ni ya ngʼajmi tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde choyalee kuiyoaa. Joni je Pablo tjínjngoo tokoán nga tsín ʼya xi kjoaʼaxinná je kjoatsjoachale Niná, ni chjotaxájin, ni kuijin jme xi kjima ndʼaibi, kʼoa ni kuijin xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa (Rom. 8:​38, 39). Je Jeobá nʼio tsjoakená kʼoa alikuikʼia tsjiónkonná.

JMÉ XI KAMAJINLI

  • Jméni xi tsín kʼoakoa̱n nga jekoai ya ngʼajmi je chjotale Cristo xi ya tjínle kjoachoya.

  • Jósʼin ʼyañá nga tsín kuitsónjin josʼin ʼyaxkoán je Jeobá.

  • Jósʼin ʼyañá nga je Jeobá sikuinda naxinandále.

KJOAJNDA 8 Jé Jeobá koase̱nchjoa nga tsín jme xi koa̱nna

a Isaías 54:17: “Nijngojin ki̱cha̱ xi kjuinroaneli xi kuinje̱le, kʼoa koakoní nga tsín kʼoatjín je én xi tjómitjennai ngixko̱n kjoatéxoma. Kui jebi kjoanda xi tjínle je choʼndale Jeobá. Ñaki chjotakixi sʼin ʼbekoan choʼndana, kui xi tso je Jeobá”.

b Hebreos 13:5b: “Niná kʼoakitso: Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle”.

c Apocalipsis 17:14: “Jé xi kʼoasʼin skankao je Barré, kʼoa jé Barré sikinje. Jé ní je Naitítjonle xi nai ma, kʼoa ngʼajko̱le je xi chjotatítjon. Je xi tjíokao kʼoasʼin kinokjoale, kʼoasʼin kitjojin, kʼoa nʼiotʼakon”.