1. Onalupi ovalembulwa aveho pano pohi mavakapwa-po?

 OMANIMA okonyima oku, ovanthu va Huku ankho tulipula okuti, onalupi ovalembulwa pano pohi mavakapwa-po? Pana ankho tusoka okuti ovalembulwa vamwe nkhele mavekesala pano pohi, avakala-ko umwe atee Mouye omupe, tyina ovilwa vyo Alumangendom viamalambe. Mahi Omutala Womulavi wa 1 ya Kakwenye yo 2013, wapopile okuti ovalembulwa aveho pano pohi mavakapwa-po, noou ankho uli pano pohi, atwalwa keulu tyina nkhele o Alumangendom yehenehimbike. — Mat. 24:31.

2. Oityi pamwe tupondola okulipula? Oityi matulilongesa monthele ei?

² Mahi pahe tupondola atulipulu okuti: Onongi ononkwavo, mavekesala pano pohi nokufenda Siovaa, mavakalinga ñgeni mononkhumbi ononene? (Swau 10:16; Mat. 24:21) Vamwe vonongi ononkhwavo hono, vapondola okusoka okuti, tyina ovalembulwa nkhele veli pano pohi vamai keulu petupu ou mekevelulika. Pahe matupopi ovipuka vivali viapopiwa m’Ombimbiliya, vipondola okuvetwala kokusoka ngootyo. Haa atupopi oityi tuhesukisila okulinga otyiho.

ETYI ONONGI ONONKHWAVO VAHAMALINGI

3-4. Oityi vamwe vapondola okusoka, ya omokonda yatyi?

³ Vamwe vapondola okusoka okuti, apa ovalembulwa, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa, venda keulu, vonongi ononkwavo mavayapuka motyili mokonda vetupu vali ava vevelulika. Pamwe tyivesokesa ngootyo okusoka kovipuka vialingailwe viapopiwa m’Ombimbiliya. Matupopi-po ovipuka vivali. Tyo tete matupopi, Otyomunene-nakwa Seoyanda, wali omunthu uyumba onthumbi mu Huku. Atyiti nae nomukai wae Seosambeate avahupisa omona umwe omukwendye utiwa o Seowasi, avemulongesa, akala ohamba ikahi nawa, iyumba onthumbi mu Huku. Pomuvo ombwale oyo Seoyanda ina omwenyo, Seowasi kayekele-po okufenda Siovaa. Mahi etyi Seoyanda anyima, kapakalele-ale Seowasi ahimbika vala okulinga evi viahatiwa  ovievi. Wetavelele komanene atyo otyilongo, ayeke-po okufenda Siovaa. — 2 Ehi. 24:​2, 15-19.

⁴ Otyikwavo matupopi, otyetyi tyalingilwe etyi ovatumwa va Kilisitu aveho vankhia-ko. Omutumwa Swau wakalele vali ehimbwe, wapele vakwavo ondundo vahayeke-po okulingila Siovaa. (3 Swau 4) Swau nae walingile umwe ngeetyi tyalingile ovatumwa ovakwavo va Sesusi, okwaamena ewaneno ko vokwatyitukila-po otyili ankho veli nokukaka unene. (1 Swau 2:18; tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongesa 2 Tes. 2:7.) Etyi Swau anyima, tyokutyitukila-po otyili atyihahana umwe unene, uti vala otupia. Kapakalele-ale omanima omanyingi, ewaneno aliho alipwila-mo umwe.

5. Okuti etyi tyalingile Seowasi, novalongwa ovakwavo va Sesusi, no vonongi ononkhwavo otyo mavakalinga?

⁵ Okuti etyi tyalingile ovanthu ovo, tyilekesa okuti tyina ovalembulwa vamai keulu, no vonongi ononkhwavo otyo mavalingi? Okuti pomuvo opo vonongi ononkhwavo mavakayeka-po etyi veli nokulongeswa pehepano ngeetyi tyalingile Seowasi, mavakatyitukila-po otyili ngeetyi tyalingile ovalongwa ovanyingi va Sesusi etyi ovatumwa vapwa-po okunkhia? Nii hatyo-ko mavalingi! Onthwe twayumba-ko onthumbi, tutyii okuti tyina ovalembulwa nkhele veli pano pohi vamai keulu, vonongi ononkhwavo kamavakakamba-le natyike, mavakakwatesiwako umwe vahayeke-po okufenda Siovaa. Oityi tuyumbila-ko onthumbi?

EFENDELO LIOTYOTYILI KAMALIKAVOMBA-KO

6. Ovipuka patyi vitatu matupopi?

⁶ Oityi tuyumbila-ko onthumbi okuti efendelo liotyotyili apeho malikala-ko na tyina umwe ovipuka viamaleme komutwe oku? Tuyumba-ko onthumbi mokonda yeetyi Ombimbiliya yapopia tyiyemba kononthiki mbuno tuli. Ononthiki mbuno tuli, mbelikalela unene no mbo pomuvo wova Isilayeli, no pomuvo walandula-ko etyi ovatumwa aveho vapwa-po okunkhia. Pahe matupopi vali nawa: (1) Omuvo wova Isilayeli, (2) omuvo wakalandula-ko etyi Ovatumwa vapwa-po okunkhia, (3) nomuvo uno tuna-o watiwa “ononthiki mbokupindulapo ovipuka aviho.” — Ovil. 3:21.

7. Namphila ova Isilayeli ovanyingi vayekele-po okufenda Huku, mahi ava vokuyumba onthumbi mu Huku kavayekelepo okumufenda mokonda yatyi?

⁷ Omuvo wova Isilayeli. Pweetyi Mwisesi ehungi kokunkhia wapopilile ova Isilayeli ati: “Ame ndyityii nawa okuti, tyina ame namankhi onwe mamulingi umwe ovivi, mamuyapuka mondyila nemutuma.” (Epal. 31:29) Tupu wevelondolele ati, ine kamutavela, motyilongo tyenyi mamutyindwamo amukalinga ovapika movilongo vya vakwenyi. (Epal. 28:​35, 36) Okuti etyi tyapopile Mwisesi tyalingile otyili? Yoo. Etyi pakala omanima, onohamba ononyingi mbakoyele ondyila yahaviukile, ambuyapula ovanthu ku Siovaa. Otyo atyinumanesa Siovaa, eveyekela pomaoko onondyale mbavo. Tyovanthu vae okukala nohamba pano pohi etyitalameka. (Isek. 21:​25-27) Mahi ova Isilayeli vayumba onthumbi mu Huku, tyevepele ononkhono etyi vatala tyapopile Huku tyili nokumoneka. — Isa. 55:​10, 11.

8. Oityi tyehetuhuvisila okutala etyi ewaneno liakakala etyi Ovatumwa vapwa-po okunkhia? Hangununa.

⁸ Omuvo wakalandula-ko etyi Ovatumwa vapwa-po okunkhia. Okuti tyituhuvisa okutala etyi ewaneno liakakala pweetyi Ovatumwa vapwa-po okunkhia? Nii vala katyituhuvisa, mokonda Sesusi wetyipopile-ale okuti ovanyingi mavakatyitukila-po otyili. (Mat. 7:​21-23; 13:​24-30, 36-43) Omutumwa Paulu, na Petulu, na Swau, vapopile okuti etyi Sesusi apopile ankho tyili-ale nokumoneka. (2 Tes. 2:​3, 7; 2 Pet. 2:1; 1 Swau 2:18) Etyi Ovatumwa vapwa-po okunkhia, ewaneno aliho Liovakwa-Kilisitu alipwila-mo movokwatyitukila-po otyili. Vokwatyitukila-po otyili pahe avalingi umwe ovanyingi, avahulu ko Mbambilonia Onene,  omalongeso omatutu. Napo ngootyo ankho tyili umwe vala nokweendela ngoomu Sesusi etyipopilile.

9. Oityi tutila omuvo uno tuli welikalela nomuvo wova Isilayeli no wopweetyi ovatumwa aveho vankhia?

⁹ “Ononthiki mbokupindula-po ovipuka aviho.” Omuvo uno tuli welikalela unene nomuvo wova Isilayeli, nomuvo wakalandula-ko etyi Ovatumwa vankhia, pweetyi mewaneno mwanyingila ovanthu ovanyingi vatyitukila-po otyili. Omuvo uno tuli watiwa omuvo patyi? Omuvo uno tuli tuhole okuuti, ononthiki mbovivi, “ononthiki mbahulilila.” (2 Tim. 3:1) Mahi Ombimbiliya tupu yapopia omuvo uno, yeuti “ononthiki mbokupindula-po ovipuka aviho.” (Ovil. 3:21) Ononthiki ombu mambukapwa umwe tyina Sesusi amahimbika okutumina pano pohi, aviukisa ovanthu avakala umwe tyehena onkhali, nohi aiho pahe aihiwa. Ononthiki mbokupindula-po ovipuka aviho, mbahimbika mo 1914. Ovipuka patyi viapindulwa-po? Sesusi wavialekwa alingi Ohamba keulu. Pahe Siovaa akala vali nomutumini umukalela-po, omutumini watuka Mohamba Ndaviti. Mahi otyo tyokwapaka omunthu kovipundi atumine, Siovaa hatyo-ko vala apindula-po. Otyikwavo tyahimbika okupindulwa-po pomuvo opo, efendelo liotyotyili. (Isa. 2:​2-4; Isek. 11:​17-20) Okuti efendelo liotyotyili nkhele malivombo-ko vali?

10. (a) Oityi Ombimbiliya yapopia tyiyemba komuvo uno tuli? (Isaiya 54:17) (b) Oityi tutila onondaka mbapopia Isaiya mbupameka omutima?

¹⁰ Tanga Isaiya 54:17. Nkhele tala vala onondaka ombu: “Kutupu outa nawike mokatulilwa, mautyivili okukulwisa”! Etyi tyapopia otesitu oyo, hono tuli umwe nokutyimona. Nkhele tala vali onondaka ononkhwavo mbupopia umwe etyi tulwete hono: “Ovana vove aveho mavakalongeswa na Siovaa, ombembwa yovana vove maikakala onene. Ove mokapumphikwa nawa-nawa mouviuki. . . . Ove kumakatila owoma otyipuka natyike, nii petupu etyi matyikekuteketesa, mokonda, kamatyikafwena-le ponthele yove.” (Isa. 54:​13, 14) Satanasi, “huku youye uno,” ketyivili-ale okutalameka ovanthu va Siovaa kotyilinga etyi vena-tyo tyokulongesa vakwavo. (2 Kol. 4:4) Efendelo liotyotyili pahe liapindulwapo. Nii kalikavomba-ko vali, malikakala-ko umwe apeho. Omauta aeho tukatulilwa kamaateme!

OITYI VONONGI ONONKHWAVO MAVAKALINGA?

11. Oityi tyituyumbisa-ko onthumbi okuti vonongi ononkhwavo kamavakayekwa vala ngootyo tyina ovalembulwa vamai keulu?

¹¹ Vonongi ononkhwavo mavakala ñgeni tyina ovalembulwa nkhele veli pano pohi vamatwalwa keulu? Wahalimbweko okuti omunthita  wove o Sesusi, ngwe oe Omutwe wewaneno Liovakwa-Kilisitu. Sesusi wati: “Omutumini wenyi wike vala, o Kilisitu.” (Mat. 23:10) Omutumini kamayekepo-ale okutekula nawa ovalanduli vae votyotyili. Tyina kovipundi kuna Sesusi omona wa Huku, opo ovalanduli va Sesusi veli pano pohi kamavekesukisa vali okutila owoma otyipuka natyike. Mahi no ngootyo, nkhele katutyii atyiho Sesusi makalinga opo alulike ovanthu vae pomuvo opo. Pahe matupopi ovipuka vimwe viapopiwa m’Ombimbiliya vituyumbisa-ko onthumbi yokuti, kamakayeka ovanthu vae.

12. Oñgeni Siovaa alulikile ovanthu vae (a) etyi Mwisesi anyima? (b) etyi Iliya anyima?

¹² Mwisesi wanyima pweetyi ova Isilayeli vehenenyingile Motyilongo Tyalaelwe. Okuti pahe etyi Mwisesi anyima ovanthu va Huku vesalele vala ngootyo tyikuva-kuva tyehena vali ou uvelulika? Au. Omuvo auho vayumbile onthumbi mu Siovaa, ngwe wevekwatesileko. Pweetyi Mwisesi ehenenyime Siovaa wemupopilile-ale anake Susuwee, opo haa apinge potyilinga tyokululika ovanthu. Mwisesi wakalale umwe omanima omanyingi nokulongesa Susuwee. (Oku. 33:11; Epal. 34:9) Mova Isilayeli tupu mwali ovalume vatamo umwe mokululika ovanthu, ononkhalamutwe povanthu vena 1000, nombo 100, nombo 50, nombe 10. (Epal. 1:15) Ovanthu va Huku vetupu-ale etyi vakambele. Nopu Iliya haityo ñgoo. Iliya walulikile ova Isilayeli motyilinga tyokufenda Siovaa omanima omanyingi. Mahi etyi pakala Siovaa emupe vali otyilinga otyikwavo kombwelo yotyilongo tyo Sundaa. (2 Oha. 2:1; 2 Ehi. 21:12) Okuti pahe ova Isilayeli ovakwavo vafenda Huku vesalele vala ngootyo tyehena-le ou uvelulika? Au. Iliya wakalele umwe omanima nokulongesa Eliseu. Tupu kwali “ovana 50 vovauli,” mokutala navo ankho vena nokulongeswa ovilinga vya Huku. (2 Oha. 2:7) Kwali ovalume ovanyingi vayumbwa onthumbi, vesalele notyilinga otyo tyokululika ovanthu va Huku. Etyi Siovaa ahanda katyatalamene-ale kokulingwa, ya ngwe watekulile nawa ovanthu vae vemufenda.

13. Oityi Siovaa apopia m’Ova Hembeleu 13:5b?

¹³ Tyina utala ñgana kwoovio twapopia, ovanthu va Huku vekesala pano pohi, mavakakala ñgeni tyina ovalembulwa vamakatwalwa no keulu? Katulipulwa-le vali ovinyingi. Ombimbiliya yetupopila otyipuka tyimwe tyituyumbisa-ko onthumbi, yati: Siovaa kamakayeka-le ovanthu vae vekesala pano pohi. (Tanga Ova Hembeleu 13:5b.) Ovanthu va Huku ovalembulwa nkhele veli pano pohi, vekahi umwe ngeetyi tyali ovo Mwisesi na Iliya. Vetyeete  umwe okuti tyesukisa unene okulongesa vakwavo. Omanima ano, Ononkhalamutwe mb’Onombangi vekahi nokulongesa vonongi ononkhwavo vetyivile okululika ovanthu va Huku. Tyimwe valinga, okwahinda onosikola mbulongesa ovakulu vomawaneno, no vokutalelapo omawaneno, no vokwakalela komutwe ono Mbetele, no vokwakalela komutwe ovilinga ovilkwavo vali mono Mbetele, no vakwavo vali. Ononkhalamutwe mb’Onombangi mwene navo vena nokulongesa umwe nawa ava vaundapa navo vevekwatesako. Ovo yatyo vokuvekwatesa-ko pehepano ovanthu umwe vayumbwa onthumbi, vetyivila okulinga otyilinga otyo otyinene tyokululika ovanthu va Huku. Valongeswa umwe vatwale no komutwe otyilinga etyi tyokutekula onongi mba Kilisitu.

14. Oityi umwe mwene tuhanda okupopia monthele ei?

¹⁴ Etyi mwene tuhanda okupopia monthele ei otyetyi: Tyina ovalembulwa nkhele veli pano pohi vamatwalwa no keulu pokuhungi konthyulilo yononkhumbi ononene, efendelo liotyotyili pano pohi malikatwalako kamalikavomba-ko. Mokonda Sesusi Kilisitu oe uli nokutululika, ovanthu va Huku kamavakayekapwa-le efendelo liotyotyili. Otyili, pomuvo opo, matukahukaiswa na Ngonge ya Mangonge, ovatumini aveho vovilongo mavelipaka kumwe vetulwise. (Isek. 38:​18-20) Ovilwa ovio kamaviendekwa-le ehimbwe, navo kamavetyivili-ale etyi vahanda. Kamaveketyivila-le okutalameka ovanthu va Siovaa kokumufenda. Mwene Siovaa, mekevehukulula! Omutumwa Swau wamwene “ovanthu ovanyingi-nyingi,” onongi ononkhwavo mba Kilisitu. Swau wati: “ovanthu ovo ovanyingi-nyingi ovokwahupa mononkhumbi ononene.” (Ehol. 7:​9, 14) Naina ovanthu va Huku mavakahupa umwe!

15-16. Ngeetyi tyipopia Eholololo 17:​14, oityi ovalembulwa mavakalinga movilwa vyo Alumangendom, ya etyi mavakalinga tyitupameka mokonda yatyi?

¹⁵ Vamwe nkhele vapondola ñgoo okulipula okuti: Ya pahe opo, ovalembulwa tyina aveho vamai keulu, mavakalinga-tyi? Ombimbiliya yakumbulula umwe nawa epulo olio. Yapopia otyipuka tyimwe tyilekesa okuti onohamba mbouye uno “mambukalwisa Ondyona.” Mahi tutyii okuti kamambuveteko-ale. Ombimbiliya  yati: “Kondyona kamambuveteko.” Ovalie mavakahula Kondyona pokulwisa onohamba ombo? Mavakahula Kondyona vatiwa “ovava vaihamwa, vokwakoywa, vonthyole yotyotyili.” (Tanga Eholololo 17:14.) Ovo yatyo ovalie? Ovalembulwa. Naina, tyina ovalembulwa nkhele veli pano pohi vamatwalwa no keulu pokuhungi konthyulilo yononkhumbi ononene, otyilinga mavehimbika okulinga, okulwa! Otyo otyilinga otyinene! Vamwe povalembulwa pweetyi vehenekale Onombangi mba Siovaa, vali-ale movilwa. Vali umwe omatolopa. Mahi pahe ovalanduli votyotyili va Kilisitu, valongeswa okukala nombembwa na vakwavo. (Ngal. 5:22; 2 Tes. 3:16) Pahe kavelipake vali movilwa. Mahi tyina vamatwalwa no keulu, matyiti navo na Kilisitu no noandyu mavekelipaka movilwa vimwe ovinene viahamapalaikwa vali, avahanye-ko onondyale mba Huku.

¹⁶ Nkhele pehepano, ovalembulwa vamwe veli pano pohi, vakulupale, nononkhono pahe vetupu-ale vali. Mahi tyina vamatutiliswa avai keulu, vakakala ngonoandyu, ovanthu vena ononkhono vahankhi vali, mavakahula kohamba onene yovilwa, Sesusi Kilisitu. Tyina ovilwa vyo Alumangendom viamapu, matyiti navo na Sesusi, mavakahakula ovanthu konkhali. Tyotyili, tyina ovalembulwa vamai keulu, ovipuka mavakalingila vakwavo vasa pano pohi, mavikalamba pweevi valinga-linga-le pweetyi vali pano pohi!

17. Oityi tutila ovafendi va Siovaa aveho mavakahupa movilwa vyo Alumangendom?

¹⁷ Ove uwonongi ononkhwavo? Ine ove uwonongi ononkhwavo, oityi mosukisa okulinga tyina ovilwa ovinene vyo Alumangendom viamehimbika? Ha tyimwe-ale vali, okuyumba vala onthumbi mu Siovaa, nokutavela etyi ekupopila. Oityi apopia tuna okulinga? Ombimbiliya yati: “Endei vanthu vange, kanyingilei monondywo mbenyi, amwii koluhinyi, amuliyeilila-mo. Holamei-po katutu, atee onyengo ilamba.” (Isa. 26:20) Pomuvo opo aveho vana vakakatela mu Huku, mavakahupa. Onthwe tukahi umwe nga Paulu, tutyii okuti tyati vala “ovatumini, ovipuka vikahiko, ovipuka maviya,. . .petupu-ale etyi tyityivila okutuhondovola kolwembia lwa Huku.” (Loma 8: 38, 39) Apeho wahalimbweko okuti, Siovaa ukuhole, kamekusipo nii vala!