Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

URHOMU-ẸMRO UYONO 5

IJORO 27 Emọ Osolobrugwẹ Ra Na Haphia

“Mi zẹ jẹ Owẹwẹ Vwo-o”!

“Mi zẹ jẹ Owẹwẹ Vwo-o”!

“[Osolobrugwẹ] ọ tare: ‘O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.’”HEB. 13:5b.

OBORẸ ENE YONO KPAHEN

Imwẹro na taghene a sẹrerhumujẹ idibo i Jehova uvuẹn otọrakpọ na vwo-o, ọke Ilele Kristi ra djẹha ri hẹrhẹre i rhe riẹ odjuwu ne.

1. Ọkiọgo yẹ ọsoso era djẹha na ine riẹ odjuwu?

 ẸGBUKPE ezẹko ri vrẹn ne, idibo i Jehova ne roro, ‘Ọkiọgo yẹ Ilele Kristi ra djẹha ri hẹrhẹre ine riẹ odjuwu?’ Vẹrhẹ bi, ọwan e roro taghene era djẹha na ezẹko ina ji daji Paradais ibiọke erhe fiuvweri Armageddon hin. Ọrẹn uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ July 15, 2013, ọwan ni yonorin taghene ọsoso imizu ra djẹha ri ji hẹrhẹ uvuẹn otọrakpọ na, ine riẹ odjuwu bọmọke Armageddon ọnọ ki tonrhọ.—Matt. 24:31.

2. Onọ ọgo yọ nọ sabu homaphia, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

2 Ọrẹn, onọ owu ọnọ sabu homaphia: Me yọ nọ phia rẹn “igegede ereva” ọrẹ Kristi ra fuevwan ga i Jehova uvuẹn otọrakpọ na uvwre “ukpokpogho rode” na? (John 10:16; Matt. 24:21) Imizu ezẹko ina sabu rhe brudu taghene aye ina họhọ ihworho ri vruru, ri vwe rhe oborẹ aye ine ruo ọke era djẹha na i rhe riẹ odjuwu ne. Jene yono kpahen iyẹnrẹn eva uvuẹn i Baibol na rọ nọ sabu lẹrhẹ aye rhe roro omaran. Orho ru, ene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o vwo fo ne brudu.

ME YỌ NỌ JỌ PHIA?

3-4. Me yẹ ihworho ezẹko ina sabu roro kpahen, mesoriẹ?

3 Imizu ezẹko ina sabu rhe roro sẹ igegede ereva na ine beghe nẹ urhomẹmro na, ọke imizu ra djẹha ri rhiẹ Ugboma Usuon na i vwe rhe tiobọnẹ ọkpọvi rẹn aye. Ọkezẹko, iyẹnrẹn ezẹko uvuẹn Baibol na ina sabu lẹrhẹ ofẹn mwu ọwan. Jene yono kpahen idje eva. Ọrukaro, o sekpahen Orherẹn Ọduado Jehoiada. Ọye ọga Osolobrugwẹ ro dje omamọ udje phia. Jehoiada ọrhẹ aniẹ Jehoshabeath, i sẹrorẹ Jehoash ọke rọ ha ọmọvwerhe ji ha userhumu riẹn rhiẹ obọdẹn orodje. Ọke i Jehoiada o ji nyerẹn, Jehoash ọ ga i Jehova ji ru ekwakwa irhorhomu. Ọrẹn ọke Jehoiada o hwu hin, Jehoash no ruẹ ekwakwa ibiobiomu. Nọ kerhọ ekakuro re dumu ọkon, ji nyaji Jehova vwo.—2 Chron. 24:​2, 15-19.

4 Udje ọreva ye yẹ, Ilele Kristi ri nyerẹnren ọke inyikọ na e hwu hin. Ọnyikọ John ro rhiẹ ọnyikọ rọ hẹrhẹre uvwrọke ọrana, ọ dabu dje omamọ udje phia rẹn Ilele Kristi na buebun, ji ha userhumu rẹn aye vwo edirin uvuẹn ogame i Jehova. (3 John 4) John ọrhẹ inyikọ i Jesu erọrọ ri fuevwan, a damoma wọnrọn hasuẹ iyono inyikọ efian ro kerabọ uvwrọke ọrana. (1 John 2:18; se ẹmro re dje fiotọre sekpahen 2 Thess. 2:7.) Ọrẹn ọke i John o hwu hin, inyikọ efian ni kerabọ omamọ. Uvwre ẹgbukpe ri ha kpahiẹn, ukoko Ilele Kristi nọ vuọnren rhẹ iyono ọrhẹ irueruo esọsọ.

5. Orhienbro ọgo yo vwo fo ne bru sekpahen iyẹnrẹn eva erana?

5 Iyẹnrẹn i Baibol eva erana no djephia taghene aruẹ emru omaran ọnọ ji phia rẹn idibo i Kristi ọke era djẹha na i rhe riẹ odjuwu ne? Ilele Kristi ra fuevwan uvwrọke ọrana ine beghe nẹ iyono ra yẹre aye jerẹ oborẹ ọ phia rẹn Jehoash, yanghene aye ine vwobọrhọ iyono inyikọ efian jerẹ oborẹ ọ phia rẹn Ilele Kristi buebun ọke inyikọ na e hwu hin? Ẹkpahenrhọ ye ẹjo! Ana sabu vwo imwẹro taghene ọke era djẹha na i rhe riẹ odjuwu hin, Jehova ọnọ dabu hẹrote igegede ereva na ji tiobọnu obọdẹn iyono rẹn aye. Mesoriẹ ana sabu vwo imwẹro ọrana?

E BIOMU OGAME URHOMẸMRO NA-A

6. Uvwrọke esa ego ye ne yono kpahen kpeke?

6 Mesoriẹ ana sabu vwo imwẹro taghene o vwo ọke owuorowu re ne biomu ogame urhomẹmro-o, tobọ te uvwrọke egbogbanhon ra sa obaro na? Fọkiẹ oborẹ e yono nẹ i Baibol na ne kpahen uvwrọke re nyerẹn vwana. Uvwrọke ọnana ọ vẹnẹren omamọ nẹ uvwrọke emọ Israel ahwanren i nyerẹnren, ọrhẹ ọke Ilele Kristi ri nyerẹnren ọke inyikọ na e hwu hin, i ji nyerẹn. Omarana, jenẹ a dabu nẹ uvwrọke esa enana so: (1) Ọke emọ Israel ahwanren, (2) ọke inyikọ na e hwu hin, ọrhẹ (3) uvwrọke ọwan na, “ọke re ne ruẹ ekwakwa ephian kpokpọ.”—Acts 3:21.

7. Uvuẹn Israel ọrẹ ahwanren, mesoriẹ ẹhẹn ihworho ri vwo atamwu o vwo seriotọre ọke agbamwa na ọrhẹ irodje re suien e ruẹ ekwakwa ibiobiomu?

7 Ọke emọ Israel ahwanren. Bọmọke i Moses o ki hwu, nọ ta rẹn emọ Israel: “Mi dabu rhe taghene mi rhe hwu hin, are ine rhe ruẹ ogbegbon, ji nyajẹ izede mi dje akama ye rẹn are na vwo.” (Deut. 31:29) Moses ọ ji ha orhetio rẹn emọ Israel taghene aye i rha gbanhon urhomu, aye ine rhiẹ evrẹn. (Deut. 28:​35, 36) Ẹmro erana i rugba? Ee. Uvwre ẹgbukpe buebun, irodje na buebun ni djẹ odjẹ aye ine vwobọrhọ ogbegbon, ji suẹn ihworho Jehova nẹ ogame urhomẹmro. Ọnana nọ lẹrhẹ i Jehova tiẹn ihworho yi re ruẹ obiobiomu, ji fiobarhọ usuon irodje emọ Israel uvwrọke ọrana. (Ezek. 21:​25-27) Ọrẹn, emọ Israel ri fuevwan ni vwo uduefigbere ọke aye a mẹrẹn orugba ẹmro Osolobrugwẹ.—Isa. 55:​10, 11.

8. Ofori no gbe ọwan unu taghene Ilele Kristi ri havwiẹ ọke inyikọ na e hwu hin, i vwobọrhọ ekwakwa ibiobiomu? Dje yi fiotọre.

8 Ọke inyikọ na e hwu hin. Ofori no gbe ọwan unu taghene ukoko Ilele Kristi ọke inyikọ na e hwu hin, ne ruẹ ekwakwa ibiobiomu? Ẹjo. Jesu ọ tare taghene iyono inyikọ efian ono kerabọ omamọ. (Matt. 7:​21-23; 13:​24-30, 36-43) Ọnyikọ Paul, Peter, ọrhẹ John i kwerhọ ye taghene aruẹmẹrẹn i Jesu na, o ruẹgba ne uvwrọke Ilele Kristi erukaro na. (2 Thess. 2:​3, 7; 2 Pet. 2:1; 1 John 2:18) Uvwrọke inyikọ na e hwu hin, ne ruẹ ekwakwa ibiobiomu uvuẹn ukoko Ilele Kristi. Iyono inyikọ efian ni homaphia ji rhiẹ oghọn ro titiri uvuẹn Babylon Rode na, ro rhiẹ okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na. Ọgbọrọrọ aruẹmẹrẹn na no te orugba.

9. Marhẹ uvwrọke ọwan e nyerẹn inyenana oru vẹnẹ ọrẹ Israel ahwanren ọrhẹ uvwrọke inyikọ na ephian e hwu hin?

9 “Ọke re ne ruẹ ekwakwa ephian kpokpọ.” Ọke ọwan na ọ vẹnẹren omamọ nẹ ọke emọ Israel ahwanren, ọrhẹ ọke iyono inyikọ efian ọ homaphia uvwrọke inyikọ na e hwu hin. Me ye se uvwrọke re nyerẹn na? Ọke ukaro, ana sabu seyi “ẹdẹ ri koba” ọrẹ akpọ ọkon ọnana. (2 Tim. 3:1) Ọrẹn, Baibol na o djephia taghene uvwrọke rọ doro ro ji seri ghwẹ ọrana, ọ tonrhọ ukwọgbọ. Ono rhirhiẹ ye te ọke Uvie i Messiah na o ruẹ ituakpọ rhiẹ ihworho ri gbare ne, ji ruẹ otọrakpọ na rhiẹ paradais ne. E ji se uvwrọke ọrana “ọke re ne ruẹ ekwakwa ephian kpokpọ.” (Acts 3:21) Uvwrọke ọnana ọ tonrhọ ẹgbukpe 1914. Me ye ru kpokpọ? A ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orodje obẹ odjuwu. Omarana, Jehova ọ rharhumu vwo osun ro meviẹ riẹn ne, nọyẹ ọmọ Orodje David ro vwo atamwu. Ọrẹn, o rhiẹ usuon ọrana ọvo yi Jehova o ru kpokpọ ne-e. Ọke ọrana ọ vrẹn hin, Jehova nọ ha userhumu rẹn idibo yi sabu rharhumu tuẹn ogame urhomẹmro rhọ! (Isa. 2:​2-4; Ezek. 11:​17-20) Ana rharhumu biomie?

10. (a) Me yi Baibol na ọ ta kpahen ogame urhomẹmro uvuẹn ọke ọwan na? (Isaiah 54:17) (b) Mesoriẹ aruẹmẹrẹn erana a yẹ ọwan uduẹharhaghwẹ?

10 Se Isaiah 54:17. Roro kpahen aruẹmẹrẹn ọrana: “O vwo ekwakwa owọnren re ruru hasuọ ro no vwo efikparobọ owuorowu-u”! Ẹmro erana e ruẹgba inyenana. Ẹmro urhebro enana i ji sekpahen ọke ọwan na: “Jehova yo no yono ọsoso emọ are, ufuoma emọ are ono gbephe. Are ine vi mevigbanhon uvuẹn irueruo ọsoso. . . . Ofẹn emru owuowu o mwu are-e, o ji vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ are ghweghwe-e, fọkime o bru are-e.” (Isa. 54:​13, 14) Habaye, “osolobrugwẹ enyerẹn ọnana” ro rhiẹ Echu, o vwo omẹgbanhon rọ nọ dobọ owian uyono ihworho i Jehova e tiobọnẹ inyenana ji-i. (2 Cor. 4:4) A ha ogame urhomẹmro mwu ne, e rhe biomie ghwomara-an. Ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. O vwo ekwakwa owọnren re ruru haso ọwan ro no vwo efikparobọ-ọ!

ME YỌ NỌ PHIA?

11. Me yọ yẹre ọwan imwẹro taghene a nyajẹ otu gbidigbidi na vwo ọke era djẹha na i riẹ odjuwu hi-in?

11 Me yọ nọ phia ọke era djẹha na i rhe riẹ odjuwu ne? Karorhọ, Jesu yẹ Osun ọwan. Ọye yẹ urhomu rẹn ukoko Ilele Kristi. Jesu nọ tare: “Osun owu ọvo yẹ are i vwori, ọye yi Kristi na.” (Matt. 23:10) Orodje ọwan ro suẹn vwana, ọnọ wian owian ye gba. Fọkime Jesu yo suẹn, o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ idibo yi uvuẹn otọrakpọ na zofẹ-ẹn. Itiọrurhomẹmro, ọwan e rhe ọsoso iyẹnrẹn kpahen oborẹ i Jesu ono suẹn ihworho yi lele uvwrọke ọrana-a. Omarana, jene yono kpahen idje Baibol ezẹko ri na sabu yẹ ọwan imwẹro.

12. Marhẹ i Jehova o ru hẹrote ihworho yi (a) ọke i Moses o hwu hin? (b) ọke ra yẹ Elijah owian ọrọrọ hin? (Ni ifoto na.)

12 Bọmọke emọ Israel i ki ruẹ Otọre Ive na, Moses no hwuru. Me yọ phia rẹn ihworho i Jehova? Uhwu i Moses ọ lẹrhẹ i Jehova ja ha userhumu rẹn aye? Ẹjo. Uvwrọke aye vwo atamwu kpahen Jehova, ọye nọ hẹrote aye. Bọmọke i Moses o ki hwu, Jehova nọ ta riẹn nọ ha i Joshua mwu no suẹn ihworho yi. O jiri ne ri Moses o yoni Joshua. (Ex. 33:11; Deut. 34:9) Habaye, o ji vwo ehworhare buebun erọrọ ri mwuovwan ra kobaro—ekakuro rẹn awan uriusionrin, awan uzusionrin, awan uzovagbikpe, ọrhẹ rẹn awan ikpe. (Deut. 1:15) A dabu hẹrote ihworho i Jehova. A ji mẹrẹn aruẹ udje rọ họhọ ọrana uvuẹn erhirhiẹ Elijah. Ọye yọ kobaro uvuẹn ogame urhomẹmro uvwre emọ Israel emrẹ ẹgbukpe buebun. Ọrẹn, no te ọke owu ri Jehova ọ yẹ ye owian ọrọrọ uvuẹn obọrẹ o riotọre i Judah. (2 Ki. 2:1; 2 Chron. 21:12) Na sẹrerhumuji uvwioghwa ikpe ri ha uvie ọrẹ Israel vwo? Ẹjo. Fọkime Elijah o yoni Elisha uvwre ẹgbukpe buebun ne. O ji vwo “emọ emẹraro” na re yono ne. (2 Ki. 2:7) Omarana, o vwo ehworhare buebun ri mwuovwan ri havwiẹ ri na ha userhumu phia suẹn ihworho i Jehova. Ọhọre i Jehova o ruẹgba ọke ephian, ọ ji hẹrote idibo yi ri vwo atamwu.

Moses (ifoto obohwẹre) ọrhẹ Elijah (ifoto obọrhe) i yono eri na hẹrote ihworho i Jehova (Ni udjoghwẹ 12)


13. Imwẹro ọgo ya na sabu mẹrẹn nẹ Hebrews 13:5b? (Ni ifoto na.)

13 Rhẹ idje erana, me wu rorori taghene yọ nọ phia ọke era djẹha na ri hẹrhẹre i rhe riẹ odjuwu ne? O vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan roro gbegberegbe-e. Baibol na ọ ha urhomẹmro ọlolọhọ owu phia: O vwo ọke owuorowu ri Jehova ọnọ nyajẹ ihworho yi vwo uvuẹn otọrakpọ na-a. (Se Hebrews 13:5b.) Jerẹ i Moses ọrhẹ Elijah, ẹko Ilele Kristi ra djẹha ra kobaro inyenana, i rhe oborẹ ọghanren te re ne yono awọrọ. Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, imizu ra ga uvuẹn Ugboma Usuon na e yono imizu ehworhare erọrọ ri rhiẹ usuẹn igegede ereva na nẹ aye i kobaro. Jerẹ udje, aye i ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre isukuru buebun re yono ekpako ukoko, iniruo okinhariẹ, imizu ra ga uvuẹn Umẹ rọ Hẹrote Oghọn Ukoko, iniruo ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko ọrhẹ awọrọ. Ugboma Usuon na ọvo, o ji yono imizu ri ha umẹ sansan ra ha userhumu rẹn aye. Imizu enana ra ha userhumu phia na, a dabu fuevwan wian ewian eduado ra yẹre aye vwana. Aye i dabu mwuegbe ne rẹ aye ina wian owian aye ina hẹrote idibo i Jesu.

Ugboma Usuon na ọ dabu yono imizu ehworhare ri na ha userhumu phia, ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre isukuru buebun re yono ekpako ukoko, iniruo okinhariẹ, imizu ra ga uvuẹn Umẹ rọ Hẹrote Oghọn Ukoko, iniruo ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko ọrhẹ imishọnari uvuẹn ọsoso akpọ na (Ni udjoghwẹ 13)


14. Me yẹ uhwẹnmro uyono ọnana?

14 Ọnana yẹ uhwẹnmro uyono ọwan na: Ọke era djẹha ri hẹrhẹre i rhe riẹ odjuwu ne uvwre oba ukpokpogho rode na, ogame urhomẹmro ono ji rhe ruẹ riaro uvuẹn otọrakpọ na. Fọkime Jesu Kristi yo sun ọwan, Ilele Kristi ina ji rha fuevwan ga i Jehova. Itiọrurhomẹmro uvwrọke ọrana, Gog ọrẹ Magog ro rhiẹ okugbe egbamwa buebun, ọnọ kparehaso ọwan. (Ezek. 38:​18-20) Ọrẹn ibiẹ ẹkparehaso ọrana ono sefughwẹ; ọrana ọ dobọ ihworho i Jehova jẹ nẹ aye i ja ha ogame phia-a. Jehova ono vi simi aye! Uvuẹn emena arudo owu, ọnyikọ John nọ mẹrẹn “otu gbidigbidi” ri rhiẹ igegede ereva i Jesu. Na ta rẹn John taghene “otu gbidigbidi” enana i “nyavrẹn ukpokpogho rode na.” (Rev. 7:​9, 14) Dẹn, ene simi aye!

15-16. Lele oborẹ ọ ha Revelation 17:​14, me yẹ era djẹha na ine ruo uvwrọke uvweri Armageddon, mesoriẹ ọrana ọ yẹ ọwan uduẹharhaghwẹ?

15 Ọrẹn, ihworho ezẹko ina sabu rhe roro: ‘Me yọ nọ phia rẹn era djẹha na? Me yẹ aye ine ruo aye i rhe nẹ otọrakpọ na ne?’ Baibol na ọ kpahenrhọ enọ erana. O djephia taghene igọmẹti akpọ na ine lele “Ọmogegede na fiuvweri.” Ọrẹn, aye i vwo efikparobọ-ọ. Orho se: “Ọmogegede na ono fiẹ aye kparobọ.” Ayọmo yi na ha userhumu riẹn? Oghwẹmro na nọ kpahenrhọ ye. Ihworho re “seri na,” “ra djẹha,” ri ji “vwo atamwu.” (Se Revelation 17:14.) Erana ayọmo? Era djẹha ra rhọmọnuhwu ne! Omarana, ọke era djẹha ri hẹrhẹre i riẹ odjuwu ne uvwrọke oba ukpokpogho rode na, owu usuẹn ewian erukaro aye i vwori yẹ ọrẹ aye ina wọnrọn. Ọrana owian oghẹnrensan! Ezẹko usuẹn era djẹha na, i lele awọrọ wọnrọn bọmọke aye i ki rhiẹ Iseri Jehova. Ezẹko i tobọ vwobọrhọ owian isodja ọrẹ akpọ na. Ọrẹn, ọke aye rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na ne, aye ne vwobọrhọ irueruo ufuoma. (Gal. 5:22; 2 Thess. 3:16) Aye i vwe rhe vwobọrhọ uvweri-i. Ọrẹn, ọke arha rhọmọ aye riẹ odjuwu ne, aye ina homaba i Jesu kugbe emakashe efuanfon na fiuvweri rọ kẹta haso evwreghrẹn i Jehova.

16 Roro kpahiẹn. Ọke aye a ha otọrakpọ na, era djẹha na ezẹko i horo, aye rhe vwo omẹgbanho-on. Ọrẹn ọke ra rhọmerẹn aye riẹ odjuwu ne, aye ina gbanhon ji rhiẹ ihworho ẹhẹn ri vwe hwuẹ, ri vwo owian aye ina homaba i Jesu ro rhiẹ Orodje Ọgba Uvweri na wọnrọn. Ọke re fiẹ uvweri Armageddon hin, aye ina ha userhumu phia suẹn ituakpọ riẹ erhirhiẹ rọ gbare. O vwo ẹfro-o, uvwrọke ọrana aye ine ruẹ ekwakwa irhorhomu buebun rẹn Ilele Kristi urhomẹmro na ghwẹ oborẹ aye a sabu ruẹ ọke aye rhiẹ ituakpọ ri vwa gba!

17. Marhẹ e ru rhe taghene ọsoso idibo i Jehova ine simirhọ uvwrọke uvweri Armageddon?

17 Wu ha usuẹn igegede ereva na? Omarana, me wu ne ruo ọke uvweri Armageddon ọrhọ tonrhọ ne? Ọnana yẹ oborẹ wu ne ruo: Hẹroso i Jehova, ji nyalele ọkpọvi ọnẹyen. Me yẹ ọrana ọnọ sabu surhobọmwu? Baibol na nọ tare: “Are i nyarhẹn riẹ ibuvun are, jeghwai kanren ighwe ze oma. Are i tiomanu ibiọke bọmọke ekwẹre mẹ ono zien.” (Isa. 26:20) Ọsoso idibo i Jehova ri ha obẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na ine simirhọ uvwrọke ọrana. Jerẹ ọnyikọ Paul, e vwo imwẹro taghene “igọmẹti yanghene ekwakwa ri havwiẹ ọke ọnana yanghene ekwakwa ri na phia obaro na . . . i sabu hẹriẹ ọwan nẹ ẹguọlọ Osolobrugwẹ-ẹ.” (Rom. 8:​38, 39) Karorhọ ọke ephian: Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ọ ji nyajẹ owẹwẹ vwo dẹ-ẹ!

ỌKE ERA DJẸHA RI HẸRHẸRE I RHE RIẸ ODJUWU NE,

  • me yọ nọ jọ phia?

  • mesoriẹ ana sabu vwo imwẹro taghene e biomu ogame urhomẹmro na-a?

  • mesoriẹ ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote ihworho yi?

IJORO 8 Jehova Ọkponghwa Rẹn Ame