Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 5

HIVA 27 Fakaeʻa ʻa e Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá

“ʻE ʻIkai ʻAupito Te U Liʻaki Koe”!

“ʻE ʻIkai ʻAupito Te U Liʻaki Koe”!

“[Ko e ʻOtuá] kuó ne pehē: ‘ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.’”HEP. 13:5e.

TAUMUʻÁ

Ke fakapapauʻi ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní heʻikai ke liʻaki kinautolu ʻi he taimi ʻe ʻohake ai ki hēvani ʻa e kotoa ʻo e toenga ʻo e kau Kalisitiane paní.

1. Ko fē taimi ʻe ʻi hēvani kotoa ai ʻa e kau paní?

 ʻI HE ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe fifili ʻa e kakai ʻa Sihová, ‘Ko fē ʻa e taimi ʻe ʻohake ai ki hēvani ʻa e tokotaha fakamuimui taha ʻi he kau Kalisitiane paní?’ Naʻa tau fakakaukau ki muʻa ʻoku ngalingali ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau paní te nau nofo nai ʻi he Palataisi ʻi he māmaní ʻi ha vahaʻa taimi hili ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné. Ka ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2013, naʻa tau ako ai ko e kotoa ʻo e kau pani ʻoku nau kei toe ʻi he māmaní ʻe ʻohake ki hēvani ki muʻa ʻi he kamata ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné.—Māt. 24:31.

2. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe malanga hake naí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 Kae kehe, ʻe malanga hake nai ha fehuʻi: Ko e hā ʻe hoko ki he “fanga sipi kehe” ʻa Kalaisi te nau ngāue faitōnunga kia Sihova ʻi he māmaní lolotonga ʻa e ‘fuʻu mamahi lahí’? (Sione 10:16; Māt. 24:21) ʻE ongoʻi hohaʻa nai ʻa e niʻihi ʻi he ʻahó ni ʻo pehē te nau hē pe liʻekina ʻi he taimi ʻe ʻohake ai ki hēvani ʻa honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine pani ʻofeiná. Tau sivisiviʻi angé ha fakamatala Fakatohitapu ʻe ua ʻe haʻu nai ki heʻenau fakakaukaú. Pea te tau lāulea leva ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke tau hohaʻá.

KO E HĀ ʻE ʻIKAI HOKÓ?

3-4. Ko e hā nai ʻe fifili ki ai ʻa e niʻihi, pea ko e hā hono ʻuhingá?

3 ʻE fifili nai ʻa e niʻihi pē ʻe ʻalu hē ʻa e fanga sipi kehé mei he moʻoní ʻi he ʻikai ke kei ʻi ai ʻa e fanga tokoua pani ʻo e Kulupu Pulé ke tataki kinautolu. Mahalo ʻoku haʻu ki heʻenau fakakaukaú ha ngaahi fakamatala Fakatohitapu ʻo ʻai ai ke nau manavahē. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ʻe ua. Ko e ʻuluakí ʻoku fekauʻaki ia mo e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá. Naʻá ne hoko ko ha tangata tuʻu-ki-muʻa ʻa e ʻOtuá. Ko ia mo hono uaifí, ʻa Siosapasi, naʻá na maluʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Sihoasí pea tokoniʻi ia ke ne hoko ko ha tuʻi lelei mo faitōnunga. Lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa e taʻumotuʻa ko Sihoiatá, naʻe ngāue lelei ʻa Sihoasi. Ka ʻi he hili ʻa e mate ʻa Sihoiatá, naʻe vave ʻa e tafoki ʻa Sihoasi ʻo koví. Naʻá ne fanongo ki he houʻeiki fulikivanú pea mavahe meia Sihova.—2 Kal. 24:​2, 15-19.

4 Ko e fakatātā hokó ʻoku fekauʻaki ia mo e kau Kalisitiane ʻi he senituli hono uá. Ko e ʻapositolo ko Sioné, ʻa e ʻapositolo fakamuimui ne moʻuí, naʻá ne tākiekina lelei ʻa e kau Kalisitiane tokolahi, ʻo tokoniʻi kinautolu ke kātaki ʻi heʻenau ngāue kia Sihová. (3 Sio. 4) Naʻe kau fakataha ʻa Sione mo e kau ʻapositolo faitōnunga kehe ʻa Sīsuú ʻi ha vahaʻa taimi, ʻi he faitau mālohi ʻo fakafepakiʻi ʻa e mafola ʻa e tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. (1 Sio. 2:18; 2 Tes. 2:7) Neongo ia, hili ʻa e mate ʻa Sioné, naʻe mafola ʻa e tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻo hangē ha vela vaó. ʻI loto ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu siʻi pē, naʻe fakameleʻi fakaʻaufuli ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané.

5. Ko e hā ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamulitukuʻaki mei he ongo fakamatala ko ení?

5 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ongo fakamatala Fakatohitapu ko iá ʻe hoko ha meʻa meimei tatau ki he fanga sipi kehe ʻa Kalaisí ʻi he taimi ʻe ʻohake ai ʻa e kau paní ki hēvaní? ʻI he taimi ko iá, ʻe ʻalu hē ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga ʻi he māmaní mei he meʻa naʻe akoʻi kiate kinautolú, ʻo hangē ko Sihoasí pe afe ʻo tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, ʻo hangē ko e tokolahi ʻo e kau Kalisitiane lolotonga ʻa e senituli hono ua T.S.? Ko e talí ko e ʻikai ʻaupito! ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻi he taimi ʻe mavahe ai ʻa e kau paní mei he māmaní, ko e fanga sipi kehé ʻe tokangaʻi lelei pea te nau lakalakaimonū fakalaumālie. Ko e hā ʻoku lava ke tau falala pau ai ki aí?

KO E LOTU MAʻÁ HEʻIKAI KE FAKAMELEʻI

6. Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻe tolu te tau lāulea nounou ki aí?

6 Ko e hā ʻe lava ai ke tau falala pau ko e lotu maʻá heʻikai ke fakameleʻi, naʻa mo e ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻoku toka mei muʻá? Koeʻuhí ko e meʻa kuo tau ako mei he Tohi Tapú fekauʻaki mo e vahaʻa taimi ʻoku tau moʻui aí. Ko e vahaʻa taimi ko ení ʻoku kehekehe lahi ia mo e taimi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá pea mo e taimi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he senituli hono uá. Ko ia tau vakai fakalelei angé ki he vahaʻa taimi ʻe tolu ko ení: (1) Ko e taimi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, (2) ko e vahaʻa taimi hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, pea (3) ko hotau taimí, ʻa e “ngaahi taimi ʻo e toe fakafoki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”—Ngā. 3:21.

7. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko e hā naʻe ʻikai ke loto-siʻi ai ʻa e kakai faitōnungá ʻi he fili ʻa e puleʻangá mo hono ngaahi tuʻí ha ʻalunga fulikivanú?

7 Ko e taimi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ki muʻa siʻi pē ke mate ʻa Mōsesé, naʻá ne tala ki he kau ʻIsilelí: “ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻi he hili ʻeku maté ko e moʻoni ʻe fulikivanu hoʻomou tōʻongá pea mou afe mei he hala ʻa ia kuó u tuʻutuʻuni kiate kimoutolú.” (Teu. 31:29) Naʻe toe fakatokanga ʻa Mōsese kapau ʻe angatuʻu ʻa ʻIsileli, ko e puleʻangá ʻe ʻave fakamālohi. (Teu. 28:​35, 36) Naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi lea ko iá? ʻIo. ʻI he faai atu ʻa e ngaahi senitulí, ko e tokolahi ʻo e ngaahi tuʻí naʻa nau fili ha ʻalunga fulikivanu pea takiheeʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻai heni ʻa Sihova ke ne siʻaki ʻene kakai fulikivanú pea fakangata ʻa e laine ʻo e ngaahi tuʻi ʻi he māmaní. (ʻIsi. 21:​25-27) Ka naʻe loto-toʻa ʻa e kau ʻIsileli faitōnungá ʻi heʻenau sio ki he hoko moʻoni ʻa e lea ʻa e ʻOtuá.—ʻAi. 55:​10, 11.

8. ʻOku totonu ke tau ofo ʻi he hoko ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he senituli hono uá ʻo fakameleʻí? Fakamatalaʻi.

8 Ko e vahaʻa taimi hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló. ʻOku totonu ke tau ofo ʻi he hoko ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he senituli hono uá ʻo fakameleʻí? ʻIkai ʻaupito. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe hoko ha fuʻu tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. (Māt. 7:​21-23; 13:​24-30, 36-43) Ko e ʻapositolo ko Paulá, Pita, mo Sione naʻa nau fakapapauʻi kotoa ko e kikite ʻa Sīsuú naʻe ʻosi kamata ke fakahoko ʻi he ʻuluaki senituli T.S. (2 Tes. 2:​3, 7; 2 Pita 2:1; 1 Sio. 2:18) ʻI he senituli hono ua T.S., ko e fakatahaʻanga Kalisitiané naʻe hoko ʻo fakameleʻi. Naʻe ʻasi hake ʻa e kau Kalisitiane tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní pea hoko ko ha konga tuʻu-ki-muʻa ʻo Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí. Naʻe toe fakahoko heni ʻa e kikite fakamānavaʻí.

9. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e vahaʻa taimi ʻoku tau moʻui aí mei he taimi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá pea mei he taimi ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he senituli hono uá?

9 Ko e “ngaahi taimi ʻo e toe fakafoki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.” Ko hotau taimí ʻoku kehe ia mei he taimi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá pea mei he taimi ʻo e fuʻu tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻi he lolotonga ʻa e senituli hono ua T.S. Ko e hā hono ui ʻo e vahaʻa taimi ʻoku tau moʻui aí? ʻOku tau faʻa ui ia ko e ‘ngaahi ʻaho fakaʻosi’ ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. (2 Tīm. 3:1) Ka ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú naʻe kamata ʻi he taimi tatau ha kuonga lahi ange mo lōloa ange. ʻE hokohoko atu ia kae ʻoua kuo hanga ʻe he Puleʻanga Faka-Mīsaiá ʻo toe fakafoki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he haohaoá pea liliu ʻa e māmaní ko ha palataisi. Ko e kuonga ko ení ʻoku ui ko e “ngaahi taimi ʻo e toe fakafoki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.” (Ngā. 3:21) Ko e vahaʻa taimi ko ení naʻe kamata ʻi he 1914. Ko e hā naʻe toe fakafokí? Naʻe fakanofo ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻi hēvani. Ko ia naʻe toe maʻu ʻe Sihova ha tokotaha pule ke ne fakafofongaʻi Ia, ko ha ʻea ʻo Tuʻi Tēvita faitōnunga. Kae kehe, naʻe ʻikai ko e tuʻunga-tuʻí pē naʻe toe fakafoki ʻe Sihová. ʻI he hili pē iá, ko e lotu maʻá naʻe kamata ke toe fakafoki mai! (ʻAi. 2:​2-4; ʻIsi. 11:​17-20) ʻE toe fakameleʻi ia?

10. (a) Ko e hā ʻoku tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e lotu maʻá ʻi hotau taimí? (ʻAisea 54:17) (e) Ko e hā ko ha fakapapauʻiʻanga ai ʻa e ngaahi kikite peheé?

10 Lau ʻa e ʻAisea 54:17. Fakakaukau fekauʻaki mo e kikite ko iá: “ʻOku ʻikai ha meʻatau kuo faʻu ke faiʻaki ha kovi kiate koe ʻe teitei lavameʻa”! Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ko iá ʻoku fakahoko ʻi he ʻahó ni. Ko e ngaahi lea fakafiemālie hokó ʻoku toe ngāueʻaki ia ki hotau taimí: “Ko e kotoa ho ngaahi fohá ʻe akoʻi ʻe Sihova, pea ko e nonga ʻa ho ngaahi fohá ʻe lahi fau. ʻE fokotuʻu maʻu koe ʻi he māʻoniʻoni. . . . ʻE ʻikai ha meʻa te ke manavahē ki ai pea ʻe ʻikai ha ʻuhinga ke ke ilifia ai, koeʻuhí ʻe ʻikai ofi mai ia kiate koe.” (ʻAi. 54:​13, 14) Naʻa mo e “ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení,” ʻa Sētane tonu, ʻoku ʻikai hano mālohi ke taʻofi ʻa e ngāue fakaeako ʻoku fakahoko ʻe he kakai ʻa Sihová. (2 Kol. 4:4) Kuo toe fakafoki mai ʻa e lotu maʻá, pea heʻikai ʻaupito ke toe fakameleʻi. ʻE ʻi heni ai pē ia, ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. ʻOku ʻikai ha meʻatau kuo faʻu ke faiʻaki ha kovi kiate kitautolu ʻe lavameʻa!

KO E HĀ ʻE HOKÓ?

11. Ko e hā ʻokú ne fakatuipauʻi kitautolu ko e fuʻu kakai lahí heʻikai ke liʻaki kinautolu ʻi he taimi ʻe ʻalu ai ʻa e kau paní ki hēvaní?

11 Ko e hā ʻe hoko ʻi he taimi ʻe ʻohake ai ʻa e kau paní ki hēvaní? Manatuʻi, ko Sīsū ʻa hotau Tauhi-Sipí. Ko ia ʻa e ʻulu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe Sīsū: “ʻOku taha pē homou Takí, ko e Kalaisí.” (Māt. 23:10) Ko hotau Tuʻi lolotongá heʻikai ʻaupito te ne taʻelavameʻa ʻi hono fakahoko ʻene ngāué. Koeʻuhi ko Kalaisi ʻoku pulé, ko hono kau muimui ʻi heni ʻi he māmaní heʻikai ʻaupito ha meʻa te nau manavahē ki ai. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pē fekauʻaki mo e founga ʻe tataki ai ʻe Kalaisi ʻene kakaí ʻi he taimi ko iá. Ko ia tau lāulea angé ki he ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻe niʻihi te ne fakatuipauʻi nai kitautolu.

12. Naʻe anga-fēfē hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻene kakaí (a) hili ʻa e mate ʻa Mōsesé? (e) hili hono maʻu ʻe ʻIlaisiā ha vāhenga-ngāue taha? (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 Ki muʻa ke hū ʻa ʻIsileli ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe mate ʻa Mōsese. Ko e hā naʻe hoko ki he kakai ʻa e ʻOtuá? ʻI he ʻikai ke toe ʻi ai ʻa e tangata faitōnunga ko iá, naʻe tuku kinautolu ke liʻekina? ʻIkai. ʻI heʻenau faitōnungá, naʻe tokonaki ʻa Sihova maʻa kinautolu. Ki muʻa ke mate ʻa Mōsesé, naʻe tala ʻe Sihova kiate ia ke fekauʻi ʻa Siosiua ke ne taki ʻa e kakaí. Naʻe akoʻi ʻe Mōsese ʻa Siosiua ʻi he laui hongofuluʻi taʻu. (ʻEki. 33:11; Teu. 34:9) ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻi ai mo e kau tangata lavameʻa tokolahi kehe naʻa nau takimuʻa—ko e ngaahi ʻeiki ki he ngaahi toko afe, ngaahi toko teau, ngaahi toko nimangofulu, pea naʻa mo e ngaahi toko hongofulu. (Teu. 1:15) Naʻe tokangaʻi lelei ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha faʻifaʻitakiʻanga meimei tatau ʻia ʻIlaisiā. Naʻá ne takimuʻa ʻi he lotu maʻá ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻIsilelí ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu. Ka naʻe aʻu ki he taimi naʻe ʻave ia ʻe Sihova ki ha vāhenga-ngāue kehe, ki he feituʻu fakatonga ʻi Siuta. (2 Tuʻi 2:1; 2 Kal. 21:12) Naʻe liʻaki ʻa e kakai faitōnunga ʻi he puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí? ʻIkai. Naʻe akoʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa ʻIlaisa ʻi he ngaahi taʻu. Naʻe ʻi ai foki mo e “ngaahi foha ʻo e kau palōfitá,” ʻa ia ʻoku hā mahino naʻe ʻosi akoʻi foki mo kinautolu. (2 Tuʻi 2:7) Ko ia, naʻe tokolahi ʻa e kau tangata faitōnunga naʻa nau faingamālie ke tokoni ki hono tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe laka ai pē ki muʻa ʻa e taumuʻa ʻa Sihová, pea naʻá ne tokangaʻi ʻene kau lotu faitōnungá.

Ko Mōsese (fakatātā ʻi he toʻohemá) mo ʻIlaisiā (fakatātā ʻi he toʻomataʻú) naʻá na akoʻi ha taha ʻe lava ke ne fetongi kinaua (Sio ki he palakalafi 12)


13. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻe lava ke tau maʻu ʻi he Hepelū 13:5e? (Sio foki ki he fakatātaá.)

13 ʻI heʻetau fakakaukau ki he ongo fakatātā ko iá, ʻokú ke pehē ko e hā ʻe hoko ʻi he taimi ʻe ʻohake ai ʻa e tokotaha pani fakamuimuí ki hēvaní? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fifili ki ai. ʻOku fakaeʻa mai ʻe he Tohi Tapú ha moʻoni faingofua, mo fakatupu tuipau: ʻE ʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova ʻene kakai ʻi he māmaní. (Lau ʻa e Hepelū 13:5e.) Hangē ko Mōsese mo ʻIlaisiaá, ko e kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e kau Kalisitiane pani ʻoku nau takimuʻa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu ko e fanga tokoua ʻo e Kulupu Pulé kuo nau akoʻi ʻa e kau tangata mei he haʻohaʻonga ʻo e fanga sipi kehé ke nau takimuʻa. Ko e fakatātaá, kuo nau fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ako lahi ke akoʻi ʻa e kau mātuʻá, kau ʻovasia fefonongaʻakí, kau mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá, kau ʻovasia ʻi he Pētelí, pea mo e niʻihi kehé. Kuo akoʻi ʻe he Kulupu Pulé ʻa e kau tokoni ki he ngaahi Kōmiti kehekehe ʻo e Kulupu Pulé. Ko e kau tokoni ko ení ʻoku nau fua faitōnunga he taimí ni ʻa e ngaahi fatongia mafatukituki. ʻOku nau mateuteu lelei ke hokohoko atu ʻa e ngāue ʻo hono tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻa Kalaisí.

Kuo ngāue mālohi ʻa e Kulupu Pulé ke akoʻi ʻa e kau tokoní pea fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ako maʻá e kau mātuʻá, kau ʻovasia fefonongaʻakí, kau mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá, kau ʻovasia ʻi he Pētelí mo e kau misinale ʻi māmani lahi (Sio ki he palakalafi 13)


14. Ko e hā ʻa e poini tefito ʻo e lāulea ko ení?

14 Ko e poini tefito eni ʻo ʻetau lāuleá: ʻI he taimi ʻe ʻohake ai ki hēvani ʻa e tokotaha pani fakamuimuí ʻi he ofi ke ngata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e lotu maʻá ʻe kei hokohoko atu pē ia ʻi heni ʻi he māmaní. Mālō ki he tataki ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe kei hokohoko atu ai ʻo ʻikai taʻofi ʻa e kau lotu ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ko iá ʻe lolotonga ʻohofi kitautolu ʻe Koki ʻo Mēkokí, ko ha kulupu fakafili ʻo e ngaahi puleʻangá. (ʻIsi. 38:​18-20) Ka ko e ʻohofi nounou ko iá heʻikai lavameʻa; heʻikai ke ne taʻofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei he lotu kia Sihová. Ko hono moʻoní te ne fakahaofi kinautolu! ʻI ha vīsone, naʻe mamata ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he “fuʻu kakai lahi” ʻo e fanga sipi kehe ʻa Kalaisí. Naʻe tala kia Sione ko e “fuʻu kakai lahi” ko ení “kuo nau hao mei he fuʻu mamahi lahí.” (Fkh. 7:​9, 14) ʻIo, te nau malu!

15-16. Fakatatau ki he Fakahā 17:​14, ko e hā ʻe fakahoko ʻe he kau pani ʻa Kalaisí lolotonga ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné, pea ko e hā ʻe fakalototoʻa ai iá?

15 Neongo ia, ʻe fifili nai ʻa e niʻihi: ‘Kae fēfē ʻa e kau paní? Ko e hā te nau fai hili ʻenau mavahe mei he māmaní?’ ʻOku tali hangatonu ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehuʻi ko iá. ʻOku fakaeʻa mai ai ko e ngaahi ʻelemēniti fakapolitikale ʻo e māmani ko ení te nau “faitau mo e Lamí.” Ko e moʻoni, te nau foʻi. ʻOku tau lau ai: “Ko e Lamí . . . te ne ikunaʻi kinautolu.” Pea ko hai ʻe tokoni kiate iá? ʻOku tali ia ʻe he vēsí. Ko e faʻahinga ia “kuo ui,” “kuo fili,” pea mo “faitōnunga.” (Lau ʻa e Fakahā 17:14.) Ko hai ʻa e faʻahingá ni? Ko e kau pani ia kuo toetuʻú! Ko ia ʻi hono ʻohake ki hēvani ʻa e tokotaha pani fakamuimuí mei he māmaní ʻi he ofi ke ngata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e taha honau ʻuluaki vāhenga-ngāué ko e faitau. He vāhenga-ngāue fakaofo ē ko ia! Ko e kau Kalisitiane pani ʻe niʻihi naʻa nau hoko ko e kau fuhu ki muʻa ke nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e niʻihi naʻe aʻu ʻo nau hoko ko e kau sōtia ʻi he māmani ko ení. Ka ki mui ai naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiane moʻoni pea ako fekauʻaki mo e ʻalunga ʻo e melinó. (Kal. 5:22; 2 Tes. 3:16) Naʻe ʻikai ke nau toe kau ʻi he taú. Kae kehe, ʻi he hili hono ʻohake kinautolu ki hēvaní, te nau kau fakataha mo Kalaisi mo ʻene kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻi he faitau fakaʻosi mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá.

16 Fakakaukau atu ki ai! ʻI he māmaní, ko e kau Kalisitiane pani ʻe niʻihi ʻoku nau taʻumotuʻa mo vaivai. Ka ʻi hono fokotuʻu hake pē kinautolu ke moʻui ʻi hēvaní, te nau hoko ko e ngaahi meʻamoʻui mālohi mo taʻefaʻamate, ʻo vaheʻi ke nau faitau fakataha mo honau Tuʻi Pāteʻi Taú, ʻa Sīsū Kalaisi. Hili ʻa e faitau ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné, te nau kau ʻi hono tataki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he haohaoá. ʻOku ʻikai ha veiveiua, te nau fai ʻi he taimi ko iá mei hēvani ʻa e meʻa lelei lahi ange ia maʻa honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofeina ʻi he māmaní ʻi he meʻa ʻe faifai ange ʻo lava ke nau fai ʻi honau tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá!

17. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá te nau malu lolotonga ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné?

17 ʻOkú ke kau ʻi he fanga sipi kehé? Ko e hā leva ʻe fiemaʻu ke ke fai ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e tau mātuʻaki mahuʻinga ʻo ʻĀmaketoné? Ko eni pē: Falala kia Sihova, pea muimui ki heʻene tatakí. Ko e hā nai ʻe kau ki aí? ʻOku peheni ʻa e tali fakafiemālie ʻoku ʻomi ʻe he Tohi Tapú: “Hū ki ho ngaahi loki ʻi lotó, pea tāpuni ho ngaahi matapaá. Toi ʻi ha kiʻi mōmeniti kae ʻoua ke mavahe atu ʻa e houhaú.” (ʻAi. 26:20) Ko e kotoa ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá, ʻi hēvani pea ʻi māmaní, te nau malu lolotonga ʻa e taimi ko iá. Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku tau tuipau ʻoku ʻikai malava ʻe he “ngaahi puleʻanga pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí ni pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai . . . ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:​38, 39) Manatuʻi maʻu pē: ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe, pea heʻikai ʻaupito te ne liʻaki koe!

ʻI HONO ʻOHAKE KI HĒVANI ʻA E TOKOTAHA PANI FAKAMUIMUÍ,

  • ko e hā ʻe ʻikai hokó?

  • ko e hā ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi ko e lotu maʻá heʻikai ke fakameleʻi?

  • ko e hā ʻe lava ai ke tau falala pau ʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻene kakaí?

HIVA 8 Sihova ko Hotau Hūfanga