Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 5

EKIZINA 27 Kwolekwa kw’Abaana ba Ruhanga

“Tindikuhemukira na Kake”!

“Tindikuhemukira na Kake”!

“[Ruhanga] akagamba ati tindikuleka na kake, kunu tindikuhemukira na kake.”BAHEB. 13:5b.

EBITURAYEGA

Ekicweka kinu nikiija kukonyera abaheereza ba Ruhanga ab’omu nsi kukigumya ngu Yahwe naija kugumizaamu nabebembera Abakristaayo boona abaseserweho amagita obubalitwarwa omu iguru.

1. Nidi abaseserweho amagita boona obubalitwarwa omu iguru?

 OMU myaka ey’enyuma, abaheereza ba Ruhanga baayekaguzaaga bati: ‘Abakristaayo abaseserweho amagita ab’okumalirra abali omu nsi balitwarwa di omu iguru?’ Twatekerezaaga ngu hanyuma ya Haramagedoni, Abakristaayo abamu abaseserweho amagita, nibaija kubanza kulindaho kutwarwa omu iguru kandi baikale omu nsi empyaka habw’akasumi. Baitu omu Watchtower eya Julaayi 15, 2013, tukeega ngu abaseserweho amagita boona abakyali omu nsi, balitwarwa omu iguru Haramagedoni etakatandikire.Mat. 24:31.

2. Kikaguzo ki ekitusobora kwekaguza, kandi kiki ekiturabazaaho omu kicweka kinu?

2 Baitu nitusobora kwekaguza tuti: Kiki ekirahika h’ab’entaama ezindi omu kasumi ‘ak’omuhito omwingi’? (Yoh. 10:16; Mat. 24:21) Abamu nibasobora kweralikirra ngu busaho arukwija kubaha oburagirizi, abaseserweho amagita boona obubaliba batwairwe omu iguru. Leka tubazeeho ebyokurorraho bibiri kuruga omu Baibuli, ebibaleetera kwehurra bati. Hanyuma nitwija kubazaaho ensonga habwaki tutasemeriire kweralikirra.

KIKI EKITARUKWIJA KUBAHO?

3-4. Abantu abamu nibasobora kwekaguza ki kandi habwaki?

3 Abamu beralikirra ngu ab’entaama ezindi nibasobora kuruga omu mananu, ab’oruganda abaseserweho amagita abali h’Akatebe Akalemi obubaliba batakyaroho kubaha oburagirizi. Obundi basigikirra ha bintu ebimu ebirukubazibwaho omu Baibuli. Leka tubazeeho ebyokurorraho bibiri. Eky’okubanza nikikwataho Nyakatagara Omukuru Yehoyada. Akaheereza Yahwe n’obwesigwa obwomeezi bwe bwona. Uwe na mukazi we Yehosabeasi, bakalinda Yoasi ow’akaba akyali muto kandi baamukonyera kufooka omukama omurungi kandi omwesigwa hali Yahwe. Yehoyada obw’akaba akyali mwomeezi, Yoasi akaikara naheereza Yahwe. Baitu Yehoyada obuyafiire, Yoasi akatandika kukora ebibi. Akahuliiriza abakuru abaali nibakora ebibi kandi yaleka kuheereza Yahwe.—2 Byom. 24:​2, 15-19.

4 Ekyokurorraho ekindi, nikyo aky’Abakristaayo ab’omu kyasa ekyakabiri. Yohana nuwe yabaire mukwenda w’okumalirra kufa. Obwakaba akyali mwomeezi, akakonyera Abakristaayo kugumiisiriza, n’okwikara nibaramya Yahwe omu mulingo oguhikire. (3 Yoh. 4) Yohana hamu n’abakwenda ba Yesu abandi abesigwa, bakaba bamazire akasumi nibateekamu amaani kulinda ekitebe kitataahwamu enyegesa ez’ebisuba ezajanjazibwaga abecwireho ekitebe. (1 Yoh. 2:18; 2 Bas. 2:7) Hanyuma ya Yohana kufa, Abakristaayo baingi bakatandika kuhondera enyegesa ez’ebisuba. Omu myaka eyahondireho, enyegesa ezi zikaijura ekitebe Ekikristaayo.

5. Kiki ekitutasemeriire kutekereza omu byokurorraho bibiri?

5 Ebyokurorraho ebi nibimanyisa ngu, eki nikyo kirihika h’ab’entaama ezindi hanyuma y’abaseserweho amagita kutwarwa omu iguru? Tugambe ngu kasumi ako, Abakristaayo balireka okutendekwa okubahairwe, batandike kukora ebibi nka Yoasi, rundi batandike kuhondera ebisuba nk’oku baingi baakozere omu kyasa kyakabiri Y.A.K.? Eky’okugarukamu kiri ngu nangwa! Nitukigumiza kimu ngu hanyuma y’abaseserweho amagita kuruga omu nsi, Yahwe naija kugumizaamu nakonyera abaheereza be kandi baikale nibamuramya omu mananu. Habwaki nitugamba tuti?

OKURAMYA OKW’AMANANU KULIIKARAHO

6. Busumi ki obw’emiringo esatu obuturukwija kubazaaho?

6 Habwaki nitukigumya ngu okuramya okw’amananu kuliikaraho n’omu bwire obugumire obulibaho? Habwokuba Baibuli n’eyoleka ngu akasumi akaturumu nikahukanira kimu h’akasumi aka Isaleri eyakara hamu n’akasumi abakwenda obubaafiire. Hati leka tubazeeho embaganiza ey’eri hagati y’obusumi bunu obw’emirundi esatu: (1) Akasumi aka Isaleri eyakara, (2) akasumi abakwenda obubaafiire, hamu (3) n’akasumi akaturumu, akarukwetwa ‘ak’ebiro ebyokugarraho byona.’—Eng. 3:21.

7. Omu Isaleri eyakara, habwaki Abaisaleri abesigwa batarahoirwemu amaani abakama n’Abaisaleri abandi obubaakozere ebintu ebibi?

7 Akasumi aka Isaleri eyakara. Musa obwakaba ali haihi kufa, akagambira Abaisaleri ati: “Manyire nti hanyuma yokufa kwange mulisisikarra kimu, kandi mulihaba okuruga omu muhanda ogunabaragiire.” (Bir. 31:29) Musa akongera yagamba ngu ihanga lya Isaleri obulyakujemiire Yahwe, lyakusindikirwe omu bunyagwa. (Bir. 28:​35, 36) Ebigambo ebi bikahikirra? Ego. Kumara emyaka nyingi, abakama ba Isaleri baingi bakajeemera Yahwe kandi baahabisa n’abantu be. Yahwe akafubira ihanga lyona kandi yayemereza n’entekaniza ey’okuba n’abakama omu Isaleri. (Ez. 21:​25-27) Baitu Abaisaleri obubaarozere ebigambo bya Yahwe nibihikirra, kikabaha obumanzi obw’okweyongera kumuheereza n’obwesigwa.—Is. 55:​10, 11.

8. Habwaki kitasemeriire kutuhuniiriza ngu ekitebe Ekikristaayo eky’omu kyasa eky’okubanza kikaijwamu enyegesa ez’ebisuba? Soborra.

8 Akasumi abakwenda obubaafiire. Kisemeriire kutuhiniiriza kukimanya ngu ekitebe Ekikristaayo eky’omu kyasa ekyakabiri kikaijwamu enyegesa z’ebisuba? Nangwa. Yesu akaranga ngu bamu h’Abakristaayo baakutandikire kwegesa ebisuba. (Mat. 7:​21-23; 13:​24-30, 36-43) Ekindi, omukwenda Paulo, Petero, na Yohana bakakigumya ngu obunabbi bunu bukaba butandikire kuhikirra omu kyasa eky’okubanza. (2 Bas. 2:​3, 7; 2 Pet. 2:1; 1 Yoh. 2:18) Omu kyasa ekyakabiri Y.A.K., ekitebe Ekikristaayo kikaijura enyegesa ez’ebisuba. Hanyuma y’omukwenda ow’okumalirra kufa, Abakristaayo abaali nibegesa ebisuba bakafooka kicweka kya Baburoni Orukuru kandi ago nugo amadiini goona ag’ebisuba. Nahabweki obunabbi bwa Yesu bukahikirra.

9. Akasumi akaturumu nikahukana kata h’akasumi aka Isaleri eyakara n’akasumi ak’Abakristaayo ab’omu kyasa kyakabiri?

9 Akasumi ‘ak’ebiro ebyokugarraho byona.’ Akasumi akaturumu nikahukanira kimu h’akasumi aka Isaleri eyakara, hamu n’akasumi abegesa ab’ebisuba obubaataahire omu kitebe Ekikristaayo omu kyasa kyakabiri Y.A.K. Akasumi akaturumu tukira kuketa “ebiro ebya hanyuma” rundi eby’empero. (2 Tim. 3:1) Baitu Baibuli eyoleka ngu ha murundi nugwo gumu tuli omu kasumi akarukukirayo obukuru kandi akarukwija kuraiha muno. Nikaija kugumizaamu kuhikya Obukama bwa Ruhanga oburukulemwa Masiya obubulifoora abantu abahikiriire kandi bukahindura ensi orugonjo orurungi. Akasumi kanu Baibuli ekeeta “ebiro ebyokugarraho byona.” (Eng. 3:21) Akasumi kanu kakatandika omu 1914. Kiki ekyagarwirweho omu mwaka ogu? Yesu akafoorwa Omukama omu iguru. Nahabweki, Yahwe akongera yatunga omulemi ow’arukumukikirra kandi ow’akaba ali mwijukuru w’Omukama Daudi. Baitu Yahwe atagarreho omukama kyonka. Hanyuma y’akasumi kake, okuramya okw’amananu kandi okurukwera kukatandika kugarurwaho. (Is. 2:​2-4; Ez. 11:​17-20) Okuramya okw’amananu kulyongera kuhweho?

10. (a) Baibuli ebazaaho ki okuramya okw’amananu okw’omu kasumi kaitu? (Isaya 54:17) (b) Habwaki obunabbi obu nibutugarramu amaani?

10 Soma Isaya 54:17. Tekerezaaho obunabbi bunu: ‘Ekyokurwanisa ekirukukorwa okurwanisa iwe tikiribona omugisa na kake! Ebigambo ebi nibihikirra kasumi kanu. N’ebigambo binu ebirukuhonderaho ebirukuhuumuza nibihikirra omu kasumi kanu: “Nabana bawe balyegesebwa [Yahwe]; nobusinge bwabana bawe buliba bwingi. Omu kuhikirra nuho oligumwa . . . Tolitina; kandi nokwekanga kuliba hara.” (Is. 54:​13, 14) Na Sitaani, “ruhanga owobusinge bunu,” tasobora kutanga omulimo ogw’okwegesa ogurukukorwa abantu ba Yahwe. (2 Kol. 4:4) Okuramya okw’amananu kugarwirweho, tikulyongera kusiisikara, kandi nikwija kwikaraho ebiro n’ebiro. Mali, busaho eky’okurwanisa ekirikorwa kuturwanisa ekiribona omugisa!

KIKI EKIRIBAHO?

11. Habwaki nitukigumya ngu Yahwe tarukwija kulekaho ab’ekitebe ekingi abaseserweho amagita obubalitwarwa omu iguru?

11 Kiki ekiribaho hanyuma y’abaseserweho amagita boona kutwarwa omu iguru? Ijuka ngu Yesu nuwe Muliisa waitu. Nuwe mutwe gw’ekitebe Ekikristaayo. Yesu akagamba ati: “Omukama wanyu ali omu, nuwe Kristo.” (Mat. 23:10) Omukama waitu Yesu Kristo, tarukwija kulemwa kukora omulimo gwe. Nahabweki abahondezi ba Kristo omu nsi tibalitiina kintu kyona, habwokuba Yesu nuwe mwebembezi wabo. Titumanyire omulingo gwonyini Kristo alyebemberamu abantu be omu kasumi ako. Hati leka turole ebyokurorraho kuruga omu Baibuli ebirukugumya ngu mali Kristo naija kwebembera abantu be.

12. Yahwe akafaaho ata abantu be (a) hanyuma ya Musa kufa? (b) hanyuma ya Eriya kutwarwa omu kiikaro ekindi? (Rora ekisisani.)

12 Abaisaleri obubakaba bali haihi kutaaha omu Ensi ey’Ekaba Eraganiziibwe, Musa akafa. Kiki ekyahikire h’abantu ba Ruhanga? Yahwe akaleka kukonyera abantu be hanyuma y’omusaija onu omwesigwa kufa? Nangwa. Obubaikaraga bali besigwa, Yahwe yagumizaamuga kubakonyera. Musa obwakaba atakafiire, Yahwe akamuragira kukoma Yosuha kwebembera abantu be. Musa akaba amazire emyaka nyingi natendeka Yosuha. (Kurug. 33:11; Bir. 34:9) Ekindi, hakaba haroho abasaija abandi abaali baine obusobozi obw’okwebembera abantu. Abamu baayebemberaga guruupu ezirumu abantu rukumi, kikumi, makumi ataano, rundi ikumi. (Bir. 1:15) Abantu ba Ruhanga bakatunga obukonyezi obubakaba nibetaaga. Ekyokurorraho ekindi ekirukusisana na kinu nikyo ekya Eriya. Akaba amazire emyaka nyingi nayebembera Abaisaleri omu kuramya okw’amananu. Baitu hanyuma, Yahwe akamutwara kuheereza omu kiikaro ekindi omu masirimuka ga Yuda. (2 Bakam. 2:1; 2 Byom. 21:12) Abaheereza ba Ruhanga abesigwa ab’omu nganda ikumi eza Isaleri bakasigara bataine bukonyezi? Nangwa. Eriya akaba amazire emyaka nyingi natendeka Erisa. Ekindi, hakaba haroho ‘abaana ba banabbi’ abaali batendekerwe. (2 Bakam. 2:7) Nahabweki, hakaba haroho abasaija baingi abesigwa abaakwebembiire abantu ba Ruhanga. Yahwe akagumizaamu nahikiiriza ekigendererwa kye kandi nakonyera abaheereza be abesigwa.

Musa (ekisisani ha mukono gw’emoso) hamu na Eriya (ekisisani ha mukono gw’obulyo) buli omu akatendeka ayakumugarukire omu bigere (Rora akacweka 12)


13. Kusigikirra ha Abaheburaniya 13:5b, kiki Yahwe ekyarukuturaganiza? (Rora ekisisani.)

13 Kusigikirra ha byokurorraho binu, notekereza kiki ekiribaho abaseserweho amagita abokumalirra obubalitwarwa omu iguru? Amananu gali titusemeriire kweralikirra. Wetegereze ebigambo binu ebirukugarramu amaani; Yahwe talihemukira abantu be ab’omu nsi n’akake. (Soma Abaheburaniya 13:5b.) Kusisanaho Musa, hamu na Eriya, guruupu entaito ey’Abakristaayo abaseserweho amagita abarukwebembera kasumi kanu bakimanyire ngu kikuru kutendeka abandi. Kumara emyaka nyingi, ab’oruganda abali h’Akatebe Akalemi baikaire nibatendeka ab’oruganda ab’entaama ezindi kwebembera. Ekyokurorraho, batekaniize amasomero maingi kutendeka abagurusi, abaroleerezi b’ebicweka, abali ha Butebe bw’Amataagi, abaroleerezi ba ha Bbeseri, hamu n’abandi. Ab’oruganda abali h’Akatebe Akalemi batendeka ab’oruganda abakonyezi omu butebe bw’Akatebe Akalemi oburukwahukana. Abakonyezi banu bahikiiriza obujunanizibwa bwingi. Kandi betekaniize kurolerra entaama za Kristo hanyuma y’abaseserweho amagita kugenda omu iguru.

Akatebe Akalemi kekambire kutendeka abakonyezi n’okutekaniza amasomero ag’okutendeka abagurusi, abaroleerezi b’ebicweka, abali ha Butebe bw’Amataagi, abaroleerezi ba ha Bbeseri, hamu n’abamiisani omu nsi yoona (Rora akacweka 13)


14. Kiki ekitusemeriire kwikara nitwijuka?

14 Enu niyo ensonga enkuru eitusemeriire kwikara nitwijuka. Abaseserweho amagita ab’okumalirra obubalitwarwa omu iguru omuhito omwingi obuguliba guli haihi kuhwaho, okuramya okw’amananu kandi okurukwera nikwija kugumizaamu hanu omu nsi. Habw’obwebembezi bwa Kristo, abantu ba Ruhanga nibaija kwikara baine obukonyezi obubarukwetaaga. Ky’amananu ngu, nibaija kutahirirwa Gogi wa Magogi aganyakuli amahanga ageteraniize hamu. (Ez. 38:​18-20) Baitu tigalisobora kuhikyaho abantu ba Ruhanga akabi rundi kubalemesa kugumizaamu nibamuramya. Yahwe naija kubajuna! Omu kwolekwa, omukwenda Yohana akarora “ekitebe kingi” eky’abahondezi ba Kristo ab’entaama ezindi. Yohana akahurra iraka nirimugambira ngu “ekitebe kingi,” nubo “barugire omu muhito omwingi.” (Kus. 7:​9, 14) Nahabweki, nitukigumiza kimu ngu Yahwe naija kubalinda!

15-16. Kusigikirra ha Okusuku’rwa 17:​14, kiki abaseserweho amagita ekibarukwija kukora omu kasumi ak’obulemu bwa Haramagedoni, kandi habwaki nikitugarramu amaani?

15 Baitu nabwo, abamu nibasobora kwekaguza: ‘Abaseserweho amagita bali kora ki hanyuma y’okutwarwa omu iguru? Baibuli egarukamu kurungi ekikaguzo eki. Eyoleka ngu abalemi hamu n’abakama ab’ensi “balirwana Nomwana Gwentama.” Amananu gali ngu tibalisingura. Orukarra rugumizaamu nirugamba ngu: “Omwana Gwentama alibasingura.” Nibaha abalimukonyera? Baibuli egarukamu eti. Abo nubo ‘abayeserwe,’ “abakomerwemu,” kandi “abokwesiga.” (Soma Okusuku’rwa 17:14.) Banu nubo baha? Nubo abaseserweho amagita abahumbwirwe baatwarwa omu iguru! Nahabweki abaseserweho amagita abali omu nsi obubalitwarwa omu iguru haihi n’okumalirra okw’omuhito omwingi, obujunanizibwa obw’okubanza obubaliheebwa nubwo obw’okurwana. Mali bunu nibwija kuba bujunanizibwa obw’amaani! Bamu halibo bakaba bali barwani batakafookere bamu h’Abakaiso ba Yahwe. Kandi abandi bakaba bali baserikale omu mahe ga gavumenti ez’ensi enu. Hanyuma, obubaafookere Bakristaayo, bakeega kuba bantu b’obusinge. (Bag. 5:22; 2 Bas. 3:16) Bakaleka kurwana. Baitu hanyuma y’okutwarwa omu iguru, nibaija kukwataniza na Kristo hamu n’abamalaika be kurwanisa abanyanzigwa ba Yahwe omu bulemu obw’okumalirra.

16 Kitekerezeeho! Abaseserweho amagita abakyali omu nsi, bamu halibo bakuzire omu myaka, kandi abandi baceke muno. Baitu obubahumbuurwa bakatwarwa omu iguru, bafooka b’amaani kandi batunga obwomeezi obutafa. Ekindi, baheebwa obujunanizibwa obw’okurwana bali hamu n’Omukama wabo kandi Omurwani ow’amaani, Yesu Kristo. Hanyuma y’okurwana obulemu bwa Haramagedoni, nibaija kukorra hamu na Yesu omu kukonyera abantu kufooka abahikiriire. Hataroho kugurukyagurukya, balikorra abaheereza ba Ruhanga ebintu ebirukukira hali ebi ebibaabakoliire obubakaba bakyali omu nsi kandi bali bantu abatahikiriire.

17. Nitumanya tuta ngu Ruhanga naija kulinda abaheereza be boona omu kasumi ak’obulemu obwa Haramagedoni?

17 Oli omu h’ab’entaama ezindi? Olikora ki obulemu obwa Haramagedoni obubulitandika? Kinu nikyo osemeriire kukora: Wesige Yahwe kandi ohondere oburagirizi bwe. Eki nikisobora kutwarramu ki? Kinu nikyo Baibuli eky’erukutugambira kukora: “Mutahe omu bisika byanyu, mwekingireho enyigi zanyu: mwesereke akacu kake, okuhikya okubihirwa kunu obukulihwaho.” (Is. 26:20) Omu kasumi ako, Ruhanga alirinda abaheereza be ab’omu iguru n’omu nsi. Kusisanaho n’omukwenda Paulo, nitukigumya ngu ‘ab’obusobozi, nobubyakuba ebiroho, nobubyakuba ebirukugenda okubaho . . . tibirisobora okubaganiza itwe omu kugonza kwa Ruhanga.’ (Bar. 8:​38, 39) Ikara noijuka ngu Yahwe, n’akugonza kandi talikuhemukira n’akake!

ABASESERWEHO AMAGITA AB’OKUMALIRRA OBUBALITWARWA OMU IGURU,

  • kiki ekitarukwija kubaho?

  • habwaki nitukigumya ngu okuramya okw’amananu tikulihwaho?

  • habwaki nitukigumya ngu Yahwe naija kurolerra abantu be?

EKIZINA 8 Yahwe Nuwe Bwirukiro Bwaitu