Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 5

OCISUNGO 27 Oku Situluiwa Kuomãla va Suku

‘Ame Lalimue Eteke Ndu ku Yanduluka’!

‘Ame Lalimue Eteke Ndu ku Yanduluka’!

“Suku wa popia hati: ‘Ame lalimue eteke hu sia, ale oku ku yanduluka.’”VA HEV. 13:5b.

OVINA TU LILONGISA

Ocimãho cocipama cilo, oku lembeleka afendeli va Suku palo posi okuti, ka va ka yandulukiwa eci ocisupe cosi Cakristão olombuavekua ci ka ambatiwa kilu.

1. Otembo yipi olombuavekua viosi vi ka kala kilu?

 KANYAMO apita, afendeli va Yehova va enda oku lipula ndoco: ‘Otembo yipi ombuavekua ya sulako yi ka ambatiwa kilu?’ Olonjanja vimue tua simaile okuti vamue pokati kolombuavekua va laikele oku kala Vocumbo Celau palo posi okatembo kamue, noke liuyaki wo Harmagedo. Pole, vocipama Cutula Wondavululi 15 Yevambi Linene wo 2013, tua lilongisa okuti olombuavekua vina okuti vi kasi handi palo posi, vi kambatiwa kilu osimbu uyaki wo Harmagedo ka wa fetikile.—Mat. 24:31.

2. Epulilo lipi vamue pokati ketu va pondola oku linga kuenda nye tu kũlĩhĩsa vocipama cilo?

2 Vamue pokati ketu va pondola oku pula ndoco: Nye ci ka pita “lolomeme vikuavo” via Kristu vina vi ka vumba Yehova lekolelo palo posi vokuenda ‘kuohali ya piãla?’ (Yoa. 10:16; Mat. 24:21) Vamue pokati ka vamanji va panga onepa “kolomeme vikuavo” koloneke vilo, va pondola oku kuata esakalalo liokuti va ka yandulukiwa eci vamanji olombuavekua va ka ambatiwa kilu. Tu kũlĩhĩsi ovolandu avali Embimbiliya a pondola oku va kokela oku sima ndoco. Noke tu kũlĩhĩsa asunga eci ka ci sukilila oku sakalala.

NYE KA CI KA PITA LOLOMEME VIKUAVO?

3-4. Nye vamue va pondola oku li pula kuenda momo lie?

3 Vamue va pondola oku li pula nda olomeme vikuavo vi ka liwekapo oku vumba Yehova, eci ka ku kala vali vamanji olombuavekua va tiamẽla Kosungu Yolombangi Via Yehova oco va vi songuile. Ovo pamue va kuata ovisimĩlo viaco, omo liovolandu amue Embimbiliya. Tu konomuisi ovolandu avali. Watete, mua kongela Ocitunda Cinene Yehoyada. Eye wa kala ufendeli umue ukuekolelo wa Suku. Eye lukãi waye Yehoasiaveata, va teyuila umalẽhe Yoasi kuenda vo kuatisa oku linga osoma yiwa haeye ukuekolelo. Yehoyada wa kala ufendeli wa Yehova kuenda wa enda oku linga ovina viwa. Noke lia Yehoyada oku fa, Yoasi wa fetika oku linga ovina ka via sungulukile. Eye wa yevelela olombuale olondingaĩvi kuenda wa liwekapo oku fendela Yehova.—2 Asa. 24:2, 15-19.

4 Ulandu ukuavo, Wakristão vo kocita cavali. Upostolo wa sulako oku fa, Yoano. Osimbu a kala komuenyo wa kuatisa Akristão valua oku amamako lekolelo kupange wa Yehova. (3 Yoa. 4) Ndeci ovapostolo vakuavo va Yesu va linga, Yoano wa likolisilako calua oco a teyuile akongelo kunanguluke wa kala oku lisandula. (1 Yoa. 2:18; 2 Va Tes. 2:7) Pole, noke lia Yoano oku fa, valua vakongelo va linga olonanguluke. Vanyamo a kuamamo, olonanguluke viaco via kala oku longisa ovina vialua viuhembi, loku ecelela ovituwa ka via sungulukile vakongelo osi.

5. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku yuvula kovolandu a-a avali?

5 Ovolandu a-a avali Embimbiliya, a lekisa hẽ okuti ku ka pita ocina cimuamue lolomeme vikuavo via Kristu eci olombuavekua vi ka ambatiwa kilu? Anga hẽ ovio vi ka fetika oku linga ovina ka via sungulukile nda Yoasi, ale oku kala olonanguluke ndeci valua va linga noke liovapostolo oku fa? Etambululo lieli liokuti sio! Tua kolela okuti eci olombuavekua vi ka ambatiwa kilu, olomeme vikuavo vi kamamako oku vumba Yehova lonjila yimue ya sunguluka kuenda eye o kamamako oku vi tata. Momo lie tua ci kolelela?

AFENDELI VA YEHOVA VA KAMAMAKO OKU U FENDELA LONJILA EYE A YONGOLA

6. Apuluvi api atatu olotembo tu konomuisa?

6 Momo lie tua kolelela okuti afendeli va Yehova va kamamako oku u fendela lonjila eye a yongola, ndaño kotembo ka ya lelukile yi laika oku iya? Momo lieci tua lilongisa Vembimbiliya catiamẽla kotembo tu kasi. Otembo yilo ya litepa calua leyi ya va Isareli kosimbu kuenda Yakristão vo kocita cavali. Omo liaco, tu konomuisi apuluvi aco atatu otembo: (1) Otembo ya va Isareli kosimbu, (2) otembo noke liovapostolo oku fa, kuenda (3) kotembo yetu okuti, ‘otembo yoku tumbuluiwa kuovina viosi.’—Ovil. 3:21.

7. Momo lie va Isareli vakuekolelo ka va sukililile oku pumba elavoko eci olosoma kuenda omanu valua pokati kavo va nõlapo onjila yĩvi?

7 Otembo ya va Isareli kosimbu. Osimbu Mose ka file wa sapuila va Isareli hati: “Nda kũlĩha ciwa okuti, noke liolofa viange ene vu ka linga eci cĩvi kuenda vu ka yapuka vonjila nda ku handeleki.” (Esin. 31:29) Mose wa lungulavo va Isareli okuti nda va lekisa esino va laikele oku tualiwa kumandekua. (Esin. 28:​35, 36) Anga hẽ olondaka evi via tẽlisiwa? Oco. Vokuenda kuovita vianyamo, olosoma vialua via linga eci cĩvi kovaso a Yehova kuenda omanu va kuama efendelo liesanda. Omo liaco, Yehova wa kangisa omanu olondingaĩvi vo ko Isareli kuenda ka ecelele okuti olosoma vio ko Isareli vi va viala. (Esek. 21:25-27) Pole, eci va Isareli vakuekolelo va limbuka okuti eci Suku a popele ca tẽlisiwa, ca va ĩha utõi woku amamako oku u vumba lekolelo.—Isa. 55:10, 11.

8. Tu sukila hẽ oku komõha omo liekongelo Liakristão vo kocita cavali oku siapo oku fendela Yehova lonjila a yongola? Ci lombolola.

8 Otembo noke liovapostolo oku fa. Tu sukila hẽ oku komõha omo liekongelo Liakristão vo kocita cavali oku siapo oku fendela Yehova lonjila eye a yongola? Sio. Yesu wa popele okuti kua laikele oku kala unanguluke walua. (Mat. 7:21-23; 13:​24-30, 36-43) Upostolo Paulu, Petulu kuenda Yoano, va lekisile okuti ocitumasuku ca Yesu ca kala oku tẽlisiwa kocita catete K.K. (2 Va Tes. 2:3, 7; 2 Pet. 2:1; 1 Yoa. 2:18) Kocita cavali K.K. ekongelo Liakristão lia siapo oku fendela Yehova lonjila a yongola. Eci upostolo wa sulako a fa, kua molẽha Akristão olonanguluke kuenda veya oku panga onepa ko Bavulono Yinene, okuti Ocisoko catavo esanda voluali luosi. Yimue vali onjanja ocitumasuku Yesu a popele, ca tẽlisiwa.

9. Otembo tu kasi ya litepa ndati leyi ya va Isareli vo kosimbu kuenda lotembo Yakristão vokocita cavali?

9 ‘Otembo yoku tumbuluiwa kuovina viosi.’ Otembo yetu ya litepa calua leyi ya va Isareli vo kosimbu kuenda lotembo eci unanguluke wa lisanduile kocita cavali K.K. Otembo tu kasi yi tukuiwa ndati? Tu tukula otembo tu kasi okuti “oloneke via sulako” violuali lulo lua vĩha. (2 Tim. 3:1) Pole, Embimbiliya li lekisa okuti otembo yaco yaluapo vali kuenda ya fetika kotembo yimuamue. Oyo yi kamamako toke eci Uviali wa Mesiya u ka tuala omanu koku lipua kuenda oku pongolola ongongo oco yi linge ocumbo celau. Otembo yaco yi tukuiwa hati, ‘otembo yoku tumbuluiwa kuovina viosi.’ (Ovil. 3:21) Otembo yaco ya fetika kunyamo wo 1914. Oco hẽ nye ca tumbuluiwa? Yesu wa tumbikiwa komangu Yusoma kilu. Lonjila eyi, Yehova wa kuata vali ombiali yimue oco yi kale onumiwa Yaye okuti, kapiñala ka Soma ukuekolelo Daviti. Pole, hacoko lika Yehova a tumbulula. Eye wa kuatisavo afendeli vaye palo posi oku u fendela vali lonjila eye a yongola! (Isa. 2:2-4; Esek. 11:17-20) Anga hẽ afendeli va Yehova vo koloneke vilo, va ka siapo oku u fendela lonjila eye a yongola?

10. (a) Nye Embimbililiya li popia catiamẽla kefendelo liocili koloneke vilo? (Isaya 54:17) (b) Momo lie ovitumasuku viaco vi lembelekela?

10 Tanga Isaya 54:17. Sokolola kocitumasuku eci: “Lacimue ocimalẽho ca pangiwila oku ku katukila ci ku linga cimue”! Olondaka evi vi kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo. Olondaka vimue vi lembeleka okuti vi tiamisiwilavo kokuetu viti: “Omãla vove vosi va ka longisiwa la Yehova, kuenda ombembua yomãla vove yi ka lua. Ove o ka sevetiwa vesunga. . . . Ku ka kuatela usumba cimue kuenda ku ka kuata esunga lioku kuata usumba.” (Isa. 54:17) Ndaño muẽle “osuku yoluali lulo,” Satana, ka pondola oku tateka upange afendeli va Yehova va kasi oku linga woku longisa omanu catiamẽla ku Yehova. (2 Va Kor. 4:4) Efendelo liocili lia tumbuluiwa kuenda lalimue eteke li ka tatekiwa. Olio li ka kala otembo ka yi pui. Lacimue ocimalẽho ca pangiwila oku tu katukila ci tu linga cimue!

NYE CI KA PITA?

11. Nye ci tu vetiya oku kolela okuti owiñi wakahandangala ka u ka yandulukiwa eci olombuavekua vi enda kilu?

11 Nye ci ka pita eci olombuavekua vi ka ambatiwa kilu? Ivaluka okuti Yesu eye Ungombo wetu. Eye utue wekongolo Liakristão. Yesu wa popia hati: “Usongui wene umosi lika, Kristu.” (Mat. 23:10) Yesu okuti eye Soma yetu, lalimue eteke a ka liwekapo oku linga upange waye. Omo okuti Kristu eye o kasi oku songola, olondonge viaye palo posi ka vi sukila oku kuatela usumba ocina cimue. Ocili okuti, ka tua kũlĩhĩle ovina viosi ndomo Kristu a ka songuila afendeli vaye kepuluvi liaco. Omo liaco, tu konomuisa ovolandu amue Embimbiliya a pondola oku tu ĩha ekolelo.

12. Yehova wa tata ndati afendeli vaye (a) Noke lia Mose oku fa? (b) Noke lia Eliya oku tambula ocikele cikuavo? (Talavo ociluvialuvia.)

12 Osimbu va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo Mose wa fa. Nye ca pita lafendi va Suku? Yehova wa liwekapo hẽ oku kuatisa afendeli vaye noke liulume waco ukuekolelo oku fa? Sio. Osimbu ovo va kala oku amamako lekolelo, Yehova wa va kuatisa. Eci handi Mose ka file, Yehova wo sapuila oco a nõle Yehosua okuti o songuila afendeli vaye. Mose wa pindisa Yehosua vokuenda kuanyamo alua. (Etu. 33:11; Esin. 34:9) Handi vali, kua kala alume valua vakuavo va loñoloha va ponduile oku kala asongui, ndeci asongui volohulukãi, asongui vocita, asongui vakũi atãlo kuenda asongui vekũi. (Esin. 1:15) Afendeli va Suku va tatiwa ciwa. Tu kuete ulandu umuamue lowu wa Eliya. Eye wa songuila efendelo liocili pokati ka va Isareli vokuenda kuanyamo alua. Pole, noke Yehova wo wĩha ocikele cikuavo kombuelo yo Yuda. (2 Olos. 2:1; 2 Asa. 21:12) Anga hẽ omanu vakuekolelo vuviali wo Isareli muna mua tiamẽlele apata ekũi va yandulukiwile? Sio. Eliya wa pindisa Elisia vokuenda kuanyamo alua. Kua kalavo “Omãla vovaprofeto,” vana va tambuilevo epindiso. (2 Olos. 2:7) Kuenje alume valua vakuekolelo va pongiyiwile oco va kuatise oku songuila afendeli va Suku. Yehova wamamako oku tẽlisa ocipango caye kuenda oku tata afendeli vaye vakuekolelo.

Mose (kelitalatu liepĩli) kuenda Eliya (kelitalatu liondio), omunu lomunu pokati kavo o pindisa umue wa laikele oku songuila afendeli va Suku noke (Tala ocinimbu 12)


13. Elembeleko lipi tu sanga ku Va Heveru 13:5b? (Talavo ociluvialuvia.)

13 Lovolandu a-a, nye o sima okuti oco ci ka pita eci olombuavekua via sulako vi kambatiwa kilu? Ka tu sukila oku komõha. Embimbiliya li situlula ocili cimue ca leluka haico ci lembeleka cokuti: Yehova lalimue eteke a ka yanduluka afendeli vaye palo posi. (Tanga Va Heveru 13:5b.) Ndeci ca linga Mose la Eliya, ocisupe Cakristão olombuavekua vana va kuete ocikele coku songola koloneke vilo, va limbuka esilivilo lioku pindisa vakuavo. Vokuenda kuanyamo alua, Vamanji va Panga Onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova va siata oku pindisa alume pokati kolomeme vikuavo oco va kale asongui. Ndeci, ovo va sokiya olosikola vioku pindisa akulu vekongelo, vakuakunyula akongelo, Akulu vo Filiale, asongui vo Betele kuenda vakuavo. Osungu Yolombangi Via Yehova ya siata oku pindisavo oloñuatisi viavo kovikele vialua viatimẽla kovimunga Viosungu Yolombangi Via Yehova. Oloñuatisi viaco, vi kasi oku tẽlisa lekolelo ocikele caco ka ca lelukile vocisoko. Ovo va pongiyiwa ciwa, oco vamameko lupange woku songuila olomeme via Kristu.

Osungu Yolombangi Via Yehova ya siata oku likolisilako oku pindisa olonuatisi kuenda oku sokiya olosikola vioku pindisa akulu vekongelo, vakuakunyula akongelo, Akulu vo Filiale, asongui vo lo Betele kuenda olomisionaliu voluali luosi (Tala ocinimbu 13)


14. Etosi lipi lia velapo tua konomuisa vulandu owu?

14 Kaliye tua sanga etosi lia velapo liulandu tu kasi oku konomuisa, olio liti: Eci olombuavekua via sulako vi ka ambatiwa kilu koku panda kuesulilo liohali ya piãla, afendeli va Yehova palo posi va kamamako oku u vumba lekolelo. Lekuatiso lia Yesu Kristu, afendeli va Suku lalimue eteke va ka liwekapo oku vumba Yehova. Ocili okuti, kotembo yoco ocimunga cimue colofeka Embimbiliya li tukula hati, Goge ya Magoge ci ka ñualelapo afendeli va Suku. (Esek. 38:18-20) Pole, uyaki waco ka u ka kuata onima yiwa; owo ka u ka tateka afendeli va Suku oku u vumba. Yehova o ka va yovola! Vocinjonde cimue upostolo Yoano wa mola “owiñi wakahandangala” wolomeme vikuavo via Kristu. Yoano vo sapuila okuti “owiñi wakahandangala” wa tunda “kohali ya piãla.” (Esit. 7:9, 14) Kuenje tua kolela okuti Yehova o ka va popela!

15-16. Ndomo ca tangiwa Kesituluilo 17:​14, nye olombuavekua via Kristu vi ka linga vokuenda kuyaki wo Harmagedo kuenda momo lie ci lembelekela?

15 Pamue, vamue va pondola oku lipula vali ndoco: Nye ci popiwa catiamẽla kolombuavekua? Nye olombuavekua vi ka linga noke lioku enda kilu? Embimbiliya li eca etambululo kapulilo a-a, lonjila yimue ya suapo. Li situlula okuti olombiali violuali lulo “vi ka linga uyaki la Kameme.” Pole, ovio ka vi ka yula. Tu tanga doco: “Kameme o ka vi yula”. Helie o ko kuatisako? Ocinimbu ci eca atambululo. Okuti vana, “va kovongiwa kuenda va nõliwa, haivo vakuekolelo.” (Tanga Esituluilo 17:14.) Velie? Olombuavekua via Pinduiwa! Kuenje eci olombuavekua via sulako viambatiwa kilu oku panda kesulilo liohali ya piãla, ocikele catete va ka tambula oku yaka. Ocikele cimue ci komõhisa! Akristão vamue olombuavekua va kala asualali osimbu ka va lingile Olombangi Via Yehova. Toke muẽle vamue va talavaya kupange wusualali voluali lulo. Pole, noke ovo va linga Akristão vocili kuenda va lilongisa onjila yombembua. (Va Gal. 5:22; 2 Va Tes. 3:16) Ovo va liwekapo oku kuatisa kuyaki. Kuenje eci va ka ambatiwa kilu, va ka likongela ku Kristu lovangelo va kola, kuyaki wa sulako va ka linga lovanyãli va Suku.

16 Sokolola ndoco! Palo posi, Akristão vamue olombuavekua va kuka kuenda va hongua. Pole, eci va ka pinduiwila omuenyo kilu, va ka kala oviluvo viespiritu vakuonene haivo ka va fi okuti, va nõliwa oku yaka konele ya Soma yavo Ukuavita Yesu Kristu. Noke liuyaki wo Harmagedo oku pita, ovo va ka panga onepa koku songuila omanu koku lipua. Ka kuli atatahãi, ovo va ka lingila eci ca velapo vamanjavo palo posi poku va kuatisa, okuti eci va kala vetimba ka lia li puile ci sule!

17. Tua kũlĩha ndati okuti Afendeli vosi va Suku va ka kolapo vokuenda kuyaki wo Harmagedo?

17 Ove hẽ wa tiamẽla kolomeme vikuavo? Nye ove o ka sukila oku linga eci uyaki wo Harmagedo u ka fetika? Ci sukiliwa ceci: Kolela ku Yehova kuenda kuama olonumbi viaye. Nye ca kongelamo? Embimbiliya li eca evetiyo liokuti: “Iñili volohondo viene, kuenda yiki apito konyima yene. Lisalami vokuenda kuokatembo kamue toke eci onyeño yi pita.” (Isa. 26:20) Afendeli vosi va Suku kilu kuenda palo posi, vokuenda kuotembo yaco va ka kolapo. Ndeci ca pita lupostolo Paulu, tua kolela okuti, ndaño “olombiali pamue ovina via cilo, ale ovina vi laika oku iya . . . [lacimue] ci ka tẽla oku tu tepa kocisola ca Suku.” (Va Rom. 8:38, 39) Olonjanja viosi ivaluka okuti: Yehova oku sole kuenda lalimue eteke a ka ku yanduluka!

ECI OMBUAVEKUA YA SULAKO YAMBATIWA KILU,

  • nye ka ci ka pita?

  • momo lie tu kolelela okuti efendelo liocili ka li ka tatekiwa?

  • momo lie tu kolelela okuti Yehova o kamamako oku tata afendeli vaye?

OCISUNGO 8 Yehova Eye Ocitililo Cetu