Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 6

WER 10 Wapeku Yehova Mungu mwa!

“Wupak nying’ Yehova”

“Wupak nying’ Yehova”

“Wupak, E wu jutic pa Yehova, wupak nying’ Yehova.”ZAB. 113:1.

I ADUNDO

Wabineno asagane thelembe ma cwaluwa nipaku nying’ Yehova ma leng’ saa moko ci ma kaka unen.

1-2. Ang’o ma copo konyowa ninyang’ i kite ma Yehova winjere ko i kum nyinge ma jucido?

 KEPAR nia ng’atu moko m’ibegwoko de in re m’uyero lembe ma rac lee ku nyingi. Ing’eyo nia lembe m’eyerone utie vupo; re jumoko giyiye. Lembe ma rac magwei zoo utie nia gicaku mewo vupone, man jumange dupa de giyiye. Iromo winjiri nenedi? Tek ibed imaru nia dhanu ging’ey piri ma ber, acidi maeno romo kieri lee akeca.—Rie. 22:1.

2 Lapor maeno copo konyowa ninyang’ i kite ma Yehova uwinjere ko kinde ma junyotho nyinge. Acel m’i kind wote mi tipo ugam ucwayu vupo i wiye ni Eva ma dhaku ma kwong’a. Eyiyo vupone ngbaku. Vupo maeno ucwalu Adamu giku Eva nijai i kum Yehova. Pieno, dubo man tho umondo i kind dhanu. (Tha. 3:1-6; Rum. 5:12) Peko ceke ma tin wabeneno iwi ng’om, nik’ebed tho, kadok lwiny, kadi can ma ngolo ngolo, ceke unyay nikum vupo ma Sitani ucaku mewo i podho mir Eden. Nyo vupone ku peko m’edaru kelo, ubenyayu can i Yehova de? Eyo, ubenyayu lee mandha. Re ekayu ngo lembene. Ento, ebemedere nibedo “Mungu ma jamutoro.”—1 Tim. 1:11.

3. Watie ku rwom ma kani?

3 Watie ku rwom mi diko cingwa pi nituco wi vupo ma Sitani ucwayu iwi nying’ Yehova. Watimo kumeno nwang’u wabeworo cik m’uwacu kumae: “Wupak nying’ Yehova.” (Zab. 113:1) Wapaku nyinge ke nwang’u wabeweco pire ma ber ni jumange. Nyo in de ibipaku nyingene? Wakewec iwi thelembe adek ma pigi tek ma cwaluwa nipaku nying’ Mungu mwa kud adundewa ceke.

KA WABEPAKU NYINGʼ YEHOVA, WANYAYU ANYONGʼA I IYE

4. Pirang’o wanyayu anyong’a i Yehova ka wabepake? Kemii lapor moko. (Nen bende cal.)

4 Wanyayu anyong’a i Wegwa m’i polo nwang’u wabepaku nyinge. (Zab. 69:30, 31) Re nyo eno ubenyutho nia Mungu ma jategokpo utie calu dhanu ma gitie ku dubalaga, ma giwagu nia jumange upakgi pilembe gitie ku yeny mi tielocwiny? Ungo. Wakemak lapor ma e: Nyathi nyaku moko umaku gok won ku mer man eyero ire kumae: “Baba, itie wego ma ber nisagu zoo iwi ng’om!” Lembuno unyayu anyong’a lee mandha i won. Pirang’o? Nyo utie pilembe erem ku piny moko man etie ku yeny mi pak pa nyathin pare pi nibedo kwo? Ungo. Ento pilembe emaru nyare man cwinye yom i kume nia en de emare, man nia etie dhanu ma nyutho foyofoc. Eng’eyo nia kurayung maeno biketho ebibedo jamutoro i dongo pare. Ka wabepaku Yehova m’utie Wego ma dit m’usagu zoo, en de anyong’a nege pi thelembe ma rom eno.

Tap calu m’anyong’a nego wego ma dhanu kinde ma nyathin pare ubenyutho ire mer man foyofoc, anyong’a nego Yehova bende kumeno kinde ma wabepaku nyinge (Nen udukuwec mir 4)


5. Ka wabepaku nying’ Yehova, watuco wi vupo ma kani?

5 Ka wabepaku Wegwa m’i polo, watuco bende wi vupo ma Sitani ucwayu i wiwa. Sitani beparu nia ng’atu moko acel de mbe ma romo cero ba nying’ Mungu ku bedopwe man ma copo gwoko bedoleng’ pare ni Mungu i saa mir amulaic. Eyero nia wan ceke wabijai i kum Mungu tek wabeparu nia eno bimiyo iwa bero moko. (Yob 1:9-11; 2:4) Ento won bedopwe ma Yob unyutho ngbeng’ nia Sitani utie javupo. Ka in ke? Ng’atuman m’i kindwa utie ku rwom mi cero ba nying’ Wegwa ku bedopwe, man mi nyayu anyong’a i iye ma nwang’u ebetimo ire ku gwoko bedoleng’. (Rie. 27:11) Etie iwa lembe mi yung ma lee.

6. Wacopo lubo lapor p’ubimo Daudi man mi Julawi nenedi? (Nehemia 9:5)

6 Mer ma weg bedopwe gimaru ko Mungu cwalugi nipaku nyinge kud adundegi ceke. Ubimo Daudi ukiewo kumae: “Wek ng’eyong’ec para upak Yehova; wek gin ceke m’i iya upak nyinge ma leng’.” (Zab. 103:1, NWT.) Daudi unyang’ nia ka wabepaku nying’ Yehova, eno nwang’u wabepaku en ku kume. Nying’ Yehova nyutho nia etie ng’a i andha; epoyo wiwa i kum kite pare ma beco, man i kum tic pare ma wang’u ijo. Daudi umito etii ku nying’ Won ni gin ma leng’ man epake. Emito etim kumeno ku “gin ceke” m’i iye, niwacu kud adundene ceke. Kumeno bende, Julawi gibed gitelo wi tic mi paku Yehova. Re ku jwigiri, giyiyo nia wec migi romo miyo ngo tap tap pak ma nying’ Yehova uromo ko. (Som Nehemia 9:5.) M’umbe jiji, pak maeno ma ku jwigiri man m’uai i adunde, unyayu anyong’a lee i adunde Yehova.

7. Wacopo paku nying’ Yehova nenedi i tic mi lembanyong’a man i kwo mwa ma kubang’ ceng’i?

7 Tin waromo nyayu anyong’a i Yehova nwang’u wabefoye, wabeweco pire ku yaw yaw, man ku mer. Saa ma waberweyo lembanyong’a, lembakeca mwa ma pire tek bedo nikonyo dhanu gicor i vut Yehova man gimare calu wan. (Yak. 4:8) Wabedo kud anyong’a ninyutho igi gin ma Biblia ukoro iwi Yehova; kite m’ebenyutho ko mer, bedopwe, rieko, man tego pare, ku kurayung mange. Wanyayu bende anyong’a i Yehova nwang’u wabeii nilubo lapor pare. (Efe. 5:1) Ka wabetimo kumeno, wabedo bor ku ng’om ma rac maeni. Ento jumange giromo neno nia wakoc kugi man giromo penjiri ka nyo pirang’o kumeno. (Mat. 5:14-16) Saa ma wani karacelo kugi, waromo nyutho igi thelembe mi gin ma wabetimo. Adwogine tie nia, dhanu m’adundegi tie ayika gicoro ceng’ini i vut Mungu. Ka wabepaku Yehova i ayi maenogi, wanyayu anyong’a i adundene.—1 Tim. 2:3, 4.

KA WABEPAKU NYING’ YEHOVA, WANYAYU ANYONG’A I YESU

8. Pirang’o wabeyero nia Yesu ubino ma kwong’a i lembe m’uneno paku nying’ Yehova?

8 I kind giracwiya ceke ma riek mi polo ku mi ng’om zoo, ng’atu moko mbe m’ung’eyo Yehova cuu nisagu Yesu. (Mat. 11:27) Yesu umaru Won, man ebino ma kwong’a i lembe m’uneno paku nying’ Yehova. (Yoh. 14:31) Saa m’eberwo i bang’ Won i uthieno m’i wang’ tho pare, eyero pi tic ma pire tek m’etimo iwi ng’om kumae: “Aketho [jung’eyo] nyingi.” (Yoh. 17:26) Eno emito yero ang’o?

9. Yesu utiyo ku lembabola ma kani pi nikoro lembe terere mandha iwi Woni?

9 Yesu ujik ungo niyero kende kende ni dhanu nia nying’ Mungu tie Yehova. Nwang’u dong’ Juyahudi m’ebino ponjo ging’eyo nying’ Mungu. Ento ebino ma kwong’a nikoro ‘nia Mungu utie ng’a’ i andha. (Yoh. 1:17, 18) Ku lapor, Lembagora mi Juebrania ubenyutho nia Yehova tie jakisa man jabero. (Ai 34:5-7) Yesu uketho junyang’ i lemandha maeno terere nisagu zoo kinde m’ekoro lembabola m’uweco iwi wod m’urwinyo ku won. Ka wabesomo nia saa ma wego maeno uneno wode m’uloko cwinye “kinde ma fodi eni bor,” eringo pi nicirombo kude, egwake, man eweko ire ku cwinye ceke, wanyang’ cuu mandha i kisa man bero pa Yehova. (Luka 15:11-32) Yesu ukonyowa ninyang’ nia i andha Won utie Ng’atu ma nenedi.

10. (a) Wang’eyo nenedi nia Yesu ubed utiyo ku nying’ Won ma Yehova man nia ebed emito jumange de gitim kumeno? (Marko 5:19) (Nen bende cal.) (b) Yesu ubemito nia watim ang’o tini?

10 Nyo Yesu umito nia jumange de gitii ku nying’ Woni? Eyo, cuu dit. Copere nia judong dini moko mi rundi pare gibed giparu nia nying’ Mungu tie leng’ dit, ma mito ngo julwong’e. Ento eweko ngo nia lemsuru maeno m’ujengere ngo iwi Lembagora ucere niyungo nying’ Won. Wakewec iwi lembe m’utimere kinde m’ekeyo kum ng’atu moko mi ng’om mi Jugeraza, ma pajogi ukeumondo i iye. Lworo umaku dhanu man gikwayu Yesu nia eai cen, e ebedo ngo i ng’ombe. (Mark. 5:16, 17) Re asu ebino mito nia nying’ Yehova ung’eyere keca. Pieno eyero ni ng’atu m’ekeyo kumene nia ecidh ekor ni dhanu gin ma Yehova re m’utimo, ento ungo gin ma en e Yesu re m’etimo. (Som Marko 5:19.) a Tin de ebemito watim lembe ma rom eno; ebemito waketh nying’ Won ung’eyere i wang’ ng’om ngung’! (Mat. 24:14; 28:19, 20) Ka wabetimo kumeno, wanyayu anyong’a i Yesu m’Ubimo mwa.

Yesu ukwayu ng’atu ma pajogi ukeumondo i iye nia ecidh ekor ni dhanu kite ma Yehova ukonye ko (Nen udukuwec mir 10)


11. Yesu uponjo julub pare nia gibed girwo pi girang’o, man nimakere ku Ezekiel 36:23, pirang’o pi lembuno utie tek lee?

11 Yesu ugam ung’eyo nia lembakeca pa Won utie nidwoko nyinge udok leng’, niwacu nikabu acidi ceke kud i kume. Pi thelembe maeno, Rwoth mwa uponjo julub pare nia gibed girwo kumae: “Wegwa ma n’i polo, nyingi bed leng’.” (Mat. 6:9) Egam enyang’ nia eno utie lembe ma dit nisagu zoo m’umulo kum giracwiya ceke. (Som Ezekiel 36:23.) I polo ku ng’om zoo, giracwiya ma riek mange acel de mbe m’udwoko nying’ Yehova udok leng’ nisagu ma Yesu utimo. Re kinde ma jutwiye, judegi pare gidote nia ecido nying’ Won ku racu. Yesu ugam ung’eyo cuu mandha nia nicido nying’ Won kunoke nicaye utie dubo ma pek m’usagu zoo, uketho wiye ujebere lee pilembe jubidote de tap pi dubo maeno. Copere nia eno re m’ubino thelembe m’uketho “can ubino nege lee akeca” i kind saa m’udong’ i wang’ twic pare.—Luka 22:41-44.

12. Pirang’o wabeyero nia Yesu udwoko nying’ Won udok leng’ i mukero ma lee akeca?

12 Pi nidwoko nying’ Won udok leng’, Yesu uciro masendi, ayany, man cac ceke m’enwang’ere ko. Egam eng’eyo nia etuc niworo Won i lembe ceke; ebino mbe ku thelembe mi bedo ku lewic. (Ebr. 12:2) Egam eng’eyo bende nia Sitani en gire de uketho wang’e tingili i kume i kind saa ma tek maeno. (Luka 22:2-4; 23:33, 34) Sitani ugeno nia Yesu bigwoko ngo bedoleng’ pare; ento ewalu ku rac! Yesu unyutho kamaleng’ nia Sitani utie javupo man nia Yehova konyo jutic pare ma gibemediri nigwoko bedoleng’ migi, eno ke kadok kud i kind amulaic ma tek.

13. Icopo nyayu anyong’a nenedi i Ubimo peri m’ubebimo?

13 Nyo ibemito inyay anyong’a i Ubimo peri m’ubebimo? Pieno mediri nipaku nying’ Yehova; kony jumange ging’ey kite pare ma beco. Kan ibetimo kumeno, nwang’u ibekwanyu ba tiend Yesu. (1 Pet. 2:21) Calu en, ibenyayu anyong’a i Yehova man ibenyutho nia jadhoge ma Sitani utie javupo ma rac dit.

KINDE MA WABEPAKU NYING’ YEHOVA, ENO KONYOWA NIBODHO KWO

14-15. Lembe mi wang’uic ma kani ma romo timere kinde ma wabeponjo dhanu ku lemandha iwi Yehova?

14 Kinde ma wabepaku nying’ Yehova, eno konyowa nibodho kwo. Nenedi? Sitani “uumo wang’ pidoic” mi dhanu ma juyic ungo. (2 Kor. 4:4) Adwogi mi lembene utie nia giyiyo vupo pare ma calu ma e: Mungu mbe, Mungu ni bor dit man edieng’ ungo ku dhanu, Mungu tie ng’atu ma kwiny man ma miyo matira ma rondo ku rondo ni jutimrac. Lembakeca mi vupo maeno zoo utie nicido nying’ Yehova man nicero dhanu ku coro ceng’ini i vute. Ento kinde ma waberweyo, wacere nitundo i kum lembakeca parene. Waponjo dhanu ku lemandha iwi Wegwa man wapaku nying’ Mungu mwa ma leng’. Eno bedo kud adwogi ma kani?

15 Lemandha mi Lembe pa Mungu utie ku tego ma lee dit. Ka wabeponjo dhanu ku lemandha iwi Yehova man wabenyutho igi nia etie Ng’atu ma nenedi i andha, lembe moko mi wang’uic timere: Nok nok, wang’gi yabere i kum vupo pa Sitani, man gicaku neno kite ma beco pa Wegwa m’i polo. Tego pare m’ajikine mbe wang’u igi lii. (Isa. 40:26) Giponjo nigene pilembe yo pare zoo utie pwe. (Poy. 32:4) Rieko pare ma lee yabu wang’gi. (Isa. 55:9; Rum. 11:33) Man ginwang’u jukocwiny ka giponjo nia en zoo etie mer. (1 Yoh. 4:8) Ka gibemediri nicoro ceng’ini i vut Yehova, genogen migi mi kwo rondo ku rondo calu awiya pare, doko igi ni piny m’unuti andha. Etie rwom ma lee nikonyo dhanu gicor ceng’ini i vut Wegwa m’i polo! Ka wabetimo kumeno, Yehova nenowa calu “jutic m’ubetimo karacelo” kude.—1 Kor. 3:5, 9.

16. Jumoko giwinjiri nenedi kinde ma giponjo nying’ Mungu? Kemii lapor moko.

16 Ku kwong’a, waromo ponjo dhanu kende kende ku nying’ Mungu ma Yehova. Eno ci romo mulo adunde ng’atu m’atira. Ku lapor, dhaku moko m’aradu ma nyinge Aaliyah b udongo i dini ma jutiyo ngo ku Biblia i iye. Ento lembe mi dini parene ubed unyang’e ngo, man ebed enwang’u nia eni bor ku Mungu. Re lembuno zoo ulokere saa m’ecaku ponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova. Ekwong’o neno Mungu calu Jarimbe. Man ebino ire lembe mi zungo niponjo nia karaman juwodho nying’ Mungu kud i Biblia ma pol man juwile ku nying’ mi dito, ma calu Rwoth. Ning’eyo nying’ Yehova uloko kwo pare. Ekoro kumae: “Karaman Jarimba mandha utie ku nyinge!” Lembuno umiyo adwogi ma kani? Emedo kumae: “Kawoni dong’ atie ku kwiyocwiny lee mandha i adundena. Anwang’u nia etie mugisa ma lee ning’eyo nying’ Yehova.” Jalwo moko ma nyinge Steve m’ubino jarawer, unyolere i kind juruot ma gimoko kikiki i kum lemsuru mi Juyahudi. Emito ngo ebed i dini moko ci pilembe ebed eneno umbili lee akeca i igi. Ento saa ma min utho, eyiyo nidikere i ponji mi Biblia ma Jamulembe pa Yehova moko ubino telo wiye. Nying’ Mungu m’eponjo umulo adundene lee dit. Eyero kumae: “Nwang’u fodi aponjo ngo nia nying’ Mungu utie ng’a.” Emedo kumae: “Ebino ira wang’ ma kwong’a ninyang’ nia Mungu unuti andha! Acaku nene ni Ng’atu ma zoo. E atuc ninyang’ nia anwang’u Jarimo.”

17. Pirang’o ikeco nia ibimediri nipaku nying’ Yehova? (Nen bende cal.)

17 Kinde ma in’i tic mi lembanyong’a man mi ponji, nyo ibed inyutho nying’ ma leng’ ma Yehova ni dhanu? Nyo ibed ikonyogi ginen nia i andha Mungu mwa utie Ng’atu ma nenedi? Kan ibed itimo kumeno, nwang’u ibepaku nying’ Mungu. Pieno mediri nipaku nying’ Yehova ma leng’ kinde m’ibekonyo dhanu ging’ey nia etie ng’a i andha. I ayi maeno, ibibodho kwo, ibiworo telowic p’Ubimo peri ma Kristu Yesu, man m’usagu zoo, ibinyayu anyong’a i Wuru ma jamer ma Yehova. Dong’ ‘ipak nyinge nja ku nja’!—Zab. 145:2.

Wapaku nying’ Yehova nwang’u wabeponjo dhanu ging’ey nyinge man wabenyutho igi nia etie Ng’atu ma nenedi (Nen udukuwec mir 17)

KA WABEPAKU NYING’ YEHOVA, ENO . . .

  • nyayu anyong’a i iye nenedi?

  • nyayu anyong’a i Kristu Yesu nenedi?

  • ketho wabodho kwo nenedi?

WER 2 Nyingi tie Yehova

a Thelembe tie dupa m’ubenyutho nia kinde ma Marko ubekiewo wec maeno ma Yesu uyero, etiyo ku nying’ Mungu. Pieno, judwoko nying’ne kubang’e i Biblia—Lok mi ng’om ma nyen.

b Juloko nying’ moko.