Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 6

DYI 10 Akoma kodhi Mungu Yova!

“Anibbʉ madha Yova ró dho dho”

“Anibbʉ madha Yova ró dho dho”

“Anibbʉ madha, ni Yova dzá njí dhi ndrŭ, anibbʉ madha Yova ró dho dho.”​—ZB. 113:1.

RI NǍ LO

I lo si loti addu ma adi ko ronga cho ko má Yova ró takatifu dho krʉ saa ró nari djo.

1-2. Addui ká ka ndi kó ko tsotso ko famu ngbaribbai ma Yova mbungʉe ndi ndi ró dho djo ndrŭ shangʉe kali ro nari d’e?

 ADDINGA i lo djo: Ji ni jirie ná ddikpa ke ra kali dhi loti ni djo. Ni chu ke kali sha nari chu, ro nja ndrŭ u ke po ná lo u. Che pli na ri si nari kʉ, fø ndrŭ ra fø lo ki d’ra nja d’i ndrŭ dho ndirigoti bí kʉ ná nja ndrŭ ma uri u ddi. Ni ká ka ni mbue ni ngbaribbai? Njati rie nì ni ngaddi nja ndrŭ ma, nidhó sifa ma na djo ró, fø kali ka ndi liri ni mbu ni che bbo.​—Mez. 22:1.

2 Fø lo ka ndi kó ko tsotso ko famu ngbaribbai ma Yova mbungʉe ndi ndi ró dho nanga sangʉeni ro nari. Kedzá nzø kana ddikpa ngba changʉe kali ke djo ya kwanza isɨle Eva dho. Goti le ungʉe fø lo u. Fø kali lingʉeri kodhi ya kwanza gø dhi ndrŭ tsatsa Yova ro. Føri lingʉeri dhe ma, chenga ma na tsu ndrŭ kana. (Mwa. 3:1-6; Ro. 5:12) Njʉ ko nja dz’ djó ná kpakpalo kʉ, dhe ma, lɨ ma, njedha ma na krʉ si Shetani shangʉe Edeni nǎ í nǎ ná kali nǎ ro. Nde, fø kali ma, ri nǎ ro si ná matokeo ma na dho ká Yova mbungʉe ndi che ddi? Ddio. Ro, Yova nzá ngʉngʉe che inga ndi li lo ndi thí nǎ ri. Føri rɨngana ke e “hwè dhi Mungu dhé.”​—1 Ti. 1:11.

3. Ko ká ba ngbá pendeleo?

3 Ko ba pendeleo ko tilo Yova ró dho djo, kedhó i yadha dho ko ngarr nari chulu: “Anima Yova ró dho.” (Zb. 113:1) Ko adi ke ró dho má bblo lo ko ti nja ndrŭ dho ke djo nari chulu. Nde, ni ká si Yova ró dho ma nì? Akonja ko ronga ka ndi cho ko bbʉ madha kodhi Mungu dho ko thí nǎ ro krʉ d’e ná gbo kʉ ná lo di.

KO ADI HWÈ BBɄ YOVA DHO KE RÓ DHO KO MÁ NARI NA

4. Madha ko bbʉ Yova dho nari ká adi hwè bbʉ ke dho addudho? Abbʉ loroji. (Anja ji maddi.)

4 Ko adi hwè bbʉ kodhi ra nǎ Baba dho ke ró dho ko má nari na. (Zb. 119:108) Nde, føri na mana ká kʉ ritsi krʉ na ka ná Mungu adi madha ne nzá kaka ná ndrŭ adi rine le má ndima nari bbai? Nga. Akonja ddikpa loroji di. Addinga ndidzá baba dhi ngana ra ná ddikpa singba ngba djo ngba mbʉ ke goti ngba pori, “Ni dada dz’ djó kʉ ná nzø bbai krʉ djolu!” Ngba po ná fø lo bbʉ hwè ke dho. Ká addudho? Ko ká ka ko pori fø ngba ba dhó lo ue ndidzá ngba dhó madha? Nga. Føri rɨngana, ko ka ko uri nari kʉ fø ngba ba nanga jini ji ndidzá ngba jidha dhǒ ndi dho, goti ngba mbai po ndi dho nari dho. Ke churi chu nari kʉ fø di ná sifa ka ndi si rili ngba é hwè na dhi ngba si dhi ná saa djo. Føri bbai, kodhi Baba Yova nanga adi jini bbo madha ko di bbʉ ndi dho ná saa na.

Nzø bbai nanga adi jini ji nzø di jidha ma, mbai ma na po ndima dho ró nari bbai, Yova nanga maddi adi jini bbo ko di ndi ró dho má ró (Anja paragrafu 4)


5. Mungu dho ko madha bbʉ nari na ká ko adi ngbá lo dhǒ?

5 Njati ko di kodhi ra nǎ Baba má ró, føri na ko adi ridho Shetani pongʉe ke djo nari kʉ kali. Shetani adi ripo ddikpa le ro ma nzá ka ndi ti bblo lo ro Mungu djo chi ndi tøni ro ri. Goti ddikpa le ro ma nzá ddi ka ndi tøni Mungu dho chi mbudha kana ri. Ke adi ripo ko nzá ka ko njínji ro Mungu dho rie nzɨ ke ko ronga lelé dhé ró ri. (Yob. 1:9-11; 2:4) Ro, Yobu tøngʉeni chi Mungu dho goti ke dhongʉeri nari kʉ Shetani kʉ kali ba. Ni ká si tøni chi nì? Ko krʉ kʉ pendeleo na ko ti kodhi Baba ró dho djó lo ndirigoti ko bbʉ hwè ke dho chi ko tøni ro ko njínji ke dho nari chulu. (Mez. 27:11) Bbʉbbʉ dhé, føri kʉ bbò pendeleo.

6. Ko ká ka ko dyø Daudi ma, Walawi ma na ngbaribbai? (Nehemia 9:5)

6 Mungu ndima ji nari adi chi kʉ ná ndrŭ ronga cho ndima njínjí ke dho ndima thí nǎ ro krʉ. Pi Daudi ndingʉeri: “Abbari ma má Yova; abbari ma má ke ró takatifu dho ma thí nǎ ro krʉ.” (Zb. 103:1) Daudi chungʉeri nari kʉ Yova ró dho le má ná føri kʉ ke nganga le má ri. Yova ró dho tsu ndi nǎ nari kʉ, kedhó bblo pli e ná sifa ma, ke adi nji ná ddù dhi lo ma na. Daudi jingʉeri ndi di ndidzá Baba ró dho nja takatifu ndirigoti ndi di madha bbʉ ri dho. Ke jingʉeri ndi di føri nji ndi “thí nǎ ro krʉ.” Føri bbai, Walawi ngʉ chutso ddá nja ndrŭ dho nja ndima má Yova d’e. Nyenyenga na kpa ungʉeri u nari kʉ ndima tso nǎ lo na dhé nzá ndima ka ndima má Yova ro ke ró dho dho ringani le má ndi nari bbai ri. (Azø Nehemia 9:5.) Bbʉbbʉ dhé, nyenyenga na goti le thí nǎ ro si ná fø di ná madha adi hwè bbʉ Yova dho.

7. Ko ká ka ko má Yova lod’radha dhi njí kana ndirigoti nja ndrŭ na ko di nari kana ngbaribbai?

7 Njʉ, ko ka ko bbʉ hwè Yova dho, ke djo ko loti nja ndŭ dho hwè na goti jidha na nari chulu. Lo ko d’ra ná saa djo, ko adi ronga b’o ko djǒ nǎ ná bbo na mana kʉ ná lo kʉ, ko kó ndrŭ tsotso ndrŭ ndrini chøchø Yova ro ndirigoti ko kó kpa tsotso kpa di kodhi jidha dhi Baba nja ko adi ke nja nari bbai. (Yak. 4:8) Ko adi riji ko dhŏ ngbaribbai ma Biblia tilo Yova ma, kedhó jidha ma, chølo ma, nyodyu ma, kpakpanga ma, kedhó bblo pli e ná nja sifa ma na djo nari ndrŭ dho. Føri kina ko adi Yova má ndirigoti hwè bbʉ ke dho kpakpanga ko nji ko dyø ke nari chulu. (Efe. 5:1) Fø ko rinji nari na, ko adi tøni chi Yova dho che kʉ ná i dz’ djó. Ndrŭ ka ndima njari ko kʉ njonjo nja ndrŭ ró ro, ná føri ka ndi cho kpa ndima dhuri fø ká ko kʉ addudho? (Mt. 5:14-16) Kpa na ko di nari kana ko ka ko tu fø ká ko njini addudho ma nari nanga kpa dho. Føri ka ndi liri nì thí kʉ bblo ná ndrŭ ndrini chøchø Mungu ro. Njati ko di Yova má fø chu na ró, ko adi hwè bbʉ ke thí dho.​—1 Ti. 2:3, 4.

KO ADI HWÈ BBɄ YESU DHO YOVA RÓ DHO KO MÁ NARI NA

8. Yesu ká kʉ bblo loroji Yova ró dho le má nari kana addudho?

8 Nì kʉ akili na ra nǎ ndirigoti dz’ djó ná nononi ná ritsi kana ddikpa ri ma nzá ddi chu Yova ro kedzá Ngba djolu ri. (Mt. 11:27) Yesu jirie ndidzá Baba ji, goti ke i ngangʉe Yova ró dho madha tso. (Yoh. 14:31) Ndidhó dhe njí da ná kuna ke nzingʉe nga ndidzá Baba tsó, ro ke pongʉeri dz’ djó ndi nji ná njí djo dʉ chu nǎ ɨ: “Ma liri ni ró dho chuni chu.” (Yoh. 17:26) Ke ká ngʉ riji ndi pori ngbǎ?

9. Yesu ká njingʉe njí ngbá loroji na ndiri na ndi tu lonanga ndidzá Baba djo pʉlʉpʉlʉ d’e?

9 Yesu nzɨ ngʉ adi rid’ra ndrŭ dho nari kʉ Mungu ró dho kʉ Yova dhé ri. Dhonalo longa ke ngʉ ddi dho ná Wayahudi chungʉe Mungu ró dho b’lo. Ro, Yesu kʉ ya kwanza “tungʉe lonanga . . . Mungu djo ná ke.” (Yoh. 1:17, 18) Loroji na, Kiebrania nǎ maandiko adi ripo Yova kʉ zølo dhi ke. (Kut. 34:5-7) Yesu tungʉe fø bbʉbbʉlo nanga pʉlʉpʉlʉ vi dzá ngba vingʉe ná ke ma, kedzá ngba ma na dhó loroji chulu. Ko di lo zø fø ngba ba njangʉe ndidzá ngba “da ngana ro ro,” ke d’angʉe ngba dhi ngana, ke mbʉngʉe ngba, ndirigoti ke njingʉe ngba zø ndi thí nǎ ro krʉ nari djo ró, ko adi ngbá ngatsi ma Yova e zølo na nari famu bblo pli. (Lu. 15:11-32) Yesu kongʉe ndrŭ tsotso ndima famu ndidzá Baba ká e ngbǎ di ná ke ma nari.

10. (a) Yesu ngʉ adi njínji ndidzá Baba ró dho na ndirigoti ke jingʉeri nja ndrŭ ma churi ddi nari ká ko chu ngbaribba? (Marko 5:19) (Anja ji maddi.) (b) Njʉ ká Yesu adi riji ko njiri ngbǎ?

10 Yesu ká jingʉeri nja ndrŭ ma njínji ndidzá Baba ró dho na ddi? Ddio. Dini nǎ nja bbobbonga adi riddi Mungu ró takatifu dho le ti ná føri kʉ nga ledhó heshima kʉ ri. Ro, Yesu nzá bbangʉeri nga kʉ maandiko nǎ ná fø di ngaddidha cho ndi ronga tso ro ndidzá Baba ró dho dho ndi madha bbʉ nari ró ri. Addinga Wagerasene bbá eneo nǎ ke pʉngʉe gó ddikpa ke nǎ ro ná saa djo. Ndrŭ do løngʉe bbo nari dzá, ndrŭ pongʉeri ke rá ra ndima bbá ro, føro ke rangʉe ra. (Mk. 5:16, 17) Føro mai, Yesu jingʉeri fø eneo nǎ ndrŭ chu ndidzá Baba ró dho chu dhé. Føri dzá, ke pongʉeri gó ndi pʉ nǎ ro ná ke dho, ke pori ndrŭ dho Yova pʉ gó ndi nǎ ro. (Azø Marko 5:19.) a Njʉ maddi ke adi riji ko d’ra ndidzá Baba ró dho ndrŭ dho dz’ djolu gble. (Mt. 24:14; 28:19, 20) Fø ko rinji nari na, ko adi hwè bbʉ kodhi Pi Yesu dho.

Yesu gó ndi pʉ nǎ ro ná ke chó ndi rá ngbaribbai ma Yova ko ndi tsotso nari d’ra ndrŭ dho (Anja paragrafu 10)


11. Yesu ká pongʉeri ndi unakpa nzinga ngbá lo djo ndirigoti føri na mana ká kʉ bbo addudho? (Ezekieli 36:23)

11 Yesu chungʉeri Yova jiri ndi ró dho tsetse, goti ri djó chelo tuni tu. Føri dho kodhó Bbòke ddingʉeri ndi unakpa di nganzi ɨ: “Kodhi ra nǎ Baba, abbari ni ró dho tsetse.” (Mt. 6:9) Yesu chungʉe føri na mana kʉ bbo nononi ná ritsi krʉ dho nari chu. (Azø Ezekieli 36:23.) Nononi ná nì dhó akili kʉ ná ritsi krʉ kana ddikpa ri ma nzá ddi d’erie rinji Yova ró dho tsetse Yesu njingʉeri ná nga djolu ri. Føro mai Yesu ndima lø nari goti, ká kedhó mbubai bbøngʉe ke ngbá lo na? Kpa pongʉeri ke dhu Mungu! Bbʉbbʉ dhé, Yesu ngʉ adi rinja chelo ma, kali ma na le sha ndidzá Baba ró takatifu dho djo ná føri kʉ bbo pli kʉ ná chenga. Fø lo tso i ndrŭ dyangʉe ke djo ná føri bbʉngʉe njedha ke dho bbo pli. Njaro ri kʉ fø lo djotsina i Yesu ngʉe “njedha na bbo” ndi kpa si lø nari njí dangʉe ná saa kana ri.​—Lu. 22:41-44.

12. Yesu ká lingʉeri ndidzá baba ró dho tsetse bbo pli kʉ ná chu nǎ ngbaribbai?

12 Ndiro ndi liri ndidzá Baba ró dho tsetse d’e, Yesu vengʉe nzadha ma, dhú ma, kali ndrŭ sha ndi djo nari ma na tso. Ke chungʉeri ndi rrnga ndidzá Baba dho krʉ kʉ ná lo kana, føri dzá do pa dho ndi djo ná lo ro nga ngʉeri. (Ebr. 12:2) Ke chungʉe ndi Shetani ngʉ nzá kpakpa tso ngʉ o ná fø saa na nari chu. (Lu. 22:2-4; 23:33, 34) Shetani ngʉ rine ndi liri nzɨ Yesu tøni chi; ro, Shetani dho nzá føri ro kangʉeri. Yesu dhongʉeri Shetani kʉ pá kʉ ná kali ba, ndirigoti chi dhé adi tøni Yova dho kpakpalo kana ma ná ndrŭ ro kʉ nì!

13. Ni ká ka ni bbʉ hwè nidzá Pi dho ngbaribbai?

13 Ni ká jiri ni bbʉ hwè nidzá Pi dho ngbà? Ara anzi Yova ró dho ni má nari na, goti adi nja ndrŭ tsotso kó ndima nja kodhi Mungu ká kʉ ngbadi ná ke ma nari. Føri na, ni adi Yesu kó wu dyø. (1 Pe. 2:21) Yesu bbai, ni adi hwè bbʉ Yova dho goti ni adi ridho kedhó mbuba Shetani kʉ kali ba!

KO ADI SHINGA GØ YOVA KO MÁ NARI NA

14-15. Yova djo ko di longaddi ndrŭ dho ró ká bblo pli kʉ ná ngbá lo adi njini?

14 Yova ró dho ko ma nari na ko adi shinga gø. Ká ngbaribbai? Bbʉbbʉ dhé, Shetani “chirie nga kʉ udha na ná ndrŭ dhó akili tso chi.” (2 Ko. 4:4) Føri djotsina ndrŭ adi Shetani dhó i kali u: Mungu ro nga kʉ ri, Mungu kʉ da ndrŭ ró ro goti ke nzɨ adi ngaddi ndrŭ djo ri, Mungu kʉ che ndirigoti ke adi chelo dhi ndrŭ nzá cho ró nŭnŭ. Shetani adi fø kali krʉ sha dho ná lo kʉ: Ndi sa na Mungu ró dho nanga, ndiro nzɨ ndrŭ ndrini chøchø ke ro ró. Ro, kodhó njí chulu ko adi Shetani dhó kali djonga nyanya. Ko adi bbʉbbʉlo ngaddi ndrŭ dho kodhi ra nǎ baba djo, ko adi kodhi Mungu ró takatifu dho má ma. Føri ká adi ngbá matokeo bbʉ?

15 Mungu dzá lo nǎ bbʉbbʉlo kʉ kpakpanga na bbo. Yova ma, ngbaribbai ma ke kʉ nari ma na nga ko ddi ndrŭ dho nari kana, ko adi bblo pli kʉ ná lo nja. Shetani dhó kali chirie dhó akili tso ná ndrŭ dhó akili tso adi kloni klo ndirigoti fø ndrŭ adi Yova dhó sifa njadha tsonga ko adi ri nja nari bbai. Kpa nanga adi jini bbo ndima di kedhó nzá tso d’ø ná kpakpanga nja ró. (Isa. 40:26) Kedhó chølo adi kpa li kpakpa. (Kum. 32:4) Kpa adi hwè ba bbo kedhó bbo pli kʉ ná nyodyu dzá lo dho. (Isa. 55:9; Ro. 11:33) Ndirigoti kpa iso adi pɨni pɨ ke kʉ jidha nari ndima chu nari dho. (1 Yo. 4:8) Chøchø kpa ndrini Mungu ro nari bbai, kpa adi rib’o ndima si di cho ró nŭnŭ Mungu dzá nzø ndima kʉ ro. Ndrŭ tsotso ko kó ndima ndrini chøchø ndima dhi Baba ro, ná føri kʉ bbo pli kʉ ná pendeleo! Ko di rinji fø ró, Yova adi ko nja ndi “lai njí dhi kpa” bbai.​—1 Ko. 3:5, 9.

16. Mungu ró dho ndima chu nari ká adi nja ndrŭ ronga lø ngbaribbai? Abbʉ loroji.

16 Ya kwanza ko adi riddi ndrŭ dho Mungu ró dho kʉ Yova. Føri dhé kʉ bbo adi nì thí kʉ bblo ná ndrŭ ronga lø ná lo. Loroji na, Aaliyah b ró dho kʉ ná jadda isɨle dhingʉe nga kʉ Wakristo ná ndrŭ dhó dza nǎ. Le nzá jingʉe ndima dhó dini ro ri, ndirigoti le ngʉ adi ndi mbu nga kʉ chøchø Mungu ró nari bbai. Yova dzá Dimu na le ma nga ngazødha tso ro fø lo thika øngʉeni ø. Le ngangʉe Mungu njadha tso ndidzá kau bbai. Ndirigoti Mungu ró dho ndrŭ turie tu bí kʉ ná Biblia nǎ ro nari thika ndrŭ ørie heshima dhi dho na, ná fø dho ro i kʉ Bboke mai nari le chu nari kengʉe le nanga bbo. Yova ró dho ndi chu nari øngʉe le dhó maisha thika ø. Le pongʉeri: “Madzá kau kʉ ndi ró dho na!” Føri nǎ ro ká ngbá lo singʉe? Le pori: “Njʉ ma e ngoi na ma thí nǎ ndirigoti ma adi ma mbu madha le bbʉ dho nari bbai.” Steve ró dho kʉ ná ke ngʉ adi miziki ngo Wayahudi bbá bbo ndrŭ tsɨ sangʉeni ná ngana. Ke tungʉeni tu dini nǎ ro dini nǎ ndrŭ nji ná lo djotsina. Ro, kedzá mama dhe nari goti ddikpa cha, ke singʉe di Yova dzá Dimu Biblia nǎ longaddi ndrŭ dho ná ngana. Mungu ró dho ndi rr nari løngʉe ke thí ronga bbo. Ke pori: “Ma nzá d’engʉe Mungu ró dho ro rr ri.” Ke ndri ri ki: “Ya kwanza ma famungʉeri nari kʉ, Mungu kʉ nì kʉ ná ke. Ma njangʉe ke bbʉbbʉ kʉ ná ke bbai. Fønga djó ro ma chungʉeri ma ba kau.”

17. Ni ká vʉri ni rá anzi Mungu ró dho ni má nari na addudho? (Anja ji maddi.)

17 Lo ni d’ra ndirigoti longa ni ddi nari kana, ni ká adi Mungu ró takatifu dho ddi nì ndrŭ dho? Ni ká adi kpa tsotso kó kpa nja ngbà di ná ke ma ke kʉ nari nì? Fø ni rinji nari na, ni adi Mungu ró dho má. Anira anzi Yova ró takatifu dho ni má ndirigoti nja ndrŭ dho ni longaddi ngbadi ke ma ke kʉ nari djo nari na. Fø chu nǎ, ni si shinga gø. Ni si kʉ nidzá Pi Yesu dyø. Ndirigoti føri djolu pli ni si hwè bbʉ nidzá Baba Yova dho. “Anima [ke] cho ró nŭnŭ ndirigoti theinga dho”!​—Zb. 145:2.

Ko adi Yova ró dho má longa ko ddi ndrŭ dho ndirigoti ngbadi ná ke ma Yova e nari ko dhǒ kpa dho nari chulu (Anja paragrafu 17)

YOVA KO MÁ NARI NA . . .

  • ká ko adi hwè bbʉ ke dho ngbaribbai?

  • ká ko adi hwè bbʉ Yesu Kristo dho ngbaribbai?

  • ká ko adi shinga gø ngbaribbai?

DYI 2 Ni ró dho kʉ Yova

a Ko kʉ bblo kʉ ná sababu na ko uri nari kʉ iga Marko ndi Mungu ró dho nari ke rrngʉe Yesu dhó ro. Føri dzá Io dho i le tsungʉe ri Biblia Takatifu Tafsiri ya Ulimwengu Mupya na.

b Nja dho thika øni ø.