Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 6

OTYIIMBO 10 Hilivikei Jeova Huku Yetu!

“Hivilikei Enyina lya Siovaa”

“Hivilikei Enyina lya Siovaa”

“Mupei omunkhima vaundapi va Siovaa, Hivilikei enyina lya Siovaa.”OVII. 113:1.

ETYI MATYIPOPIWA-MO

Mamupopiwa etyi tyitwavela ononkhono opo apeho tuhilivike enyina likola lya Huku, Siovaa.

1-2. Oityi tyitukwatesako okunoñgonoka oñgeni Siovaa akalele etyi enyina liae liasiliswa?

 SOKA vala ñgeno omunthu umwe uhole, ukutendeleya otyipuka tyimwe otyivi. Ove utyii umwe okuti wakemba vala, mahi vamwe avetyitavela etyi apopia, pahe otyipuka otyo avetyihahanesa umwe movanthu, ovanthu avetyitavela. Ukala-vo ñgeni? Ine usuka umwe neevi ovanthu vapopia, tupu wahanda apa uli ñgeno ovanthu vekupopia nawa, otyipuka tyalinga omunthu oo matyikunumanesa unene. Hatyili? — Omih. 22:1.

2 Otyipuka otyo tyitukwatesako okunoñgonoka oñgeni Siovaa akala, etyi enyina liae liasiliswa. Povana vae keulu, pena umwe wapopile nomukai wo tete Eva, atendeleya Huku. Eva etavela etyi apopilwa. Omatutu oo, aatwala umwe ovo Andau na Eva kokwaanya ku Siovaa. Otyo atyieta onkhali nononkhia kovanthu vatyo aveho. (Ehim. 3:​1-6; Loma 5:12) Tyaeta emone mouye, ononkhia, ovilwa, oluhepo. Ovio viatuka umwe komatutu oo a Satanasi, ahimbikila motyitaka tyo Endene. Okuti omatutu oo, Siovaa emwihamene? Unene-ale. Mahi Siovaa otyipuka otyo katyemupolele ehambu. Na hono nkhele “o Huku wehambu.” — 1 Tim. 1:11.

3. Otyilinga patyi otyiwa tuna-tyo?

3 Onthwe tuna otyilinga tyimwe otyiwa tyokukwatesako ovanthu vetyimone okuti, etyi Satanasi liapopia Siovaa hatyilo. Otyo tutyilinga vala tyina tutavela otyitumino etyi tyokwati: “Hivilikei enyina lya Siovaa.” (Ovii. 113:1) Tuhilivika vala enyina lya Siovaa, tyina tumupopia nawa movanthu. Okuti noove mohilivika enyina lya Siovaa? Matupopi ovipuka vitatu vitutwala kokuhilivika enyina lya Huku yetu nomutima auho.

TYINA TUHILIVIKA ENYINA LYA SIOVAA NAE UHAMBUKWA

4. Oityi Siovaa ahambukilwa putyina onthwe tumuhilivika? Tutyeeleka natyi.

4 Tyina tuhivilika enyina lya Tate yetu keulu Siovaa, nae uhambukwa. (Ovii. 119:108) Okuti otyo tyilekesa okuti Huku yetu omukulami, ukahi ngovanthu vesukisa okuhilivikwa, opo vakale nawa? Au. Otyo tupondola okutyieleka nomona, vepumphi na tate yae, pahe omona atale motyipala tya he ati: “Tate ndyikuhole onene, mouye petupu vali ou ndyihole tyipona ove.” Omukulu oo uhambukwa, omutima ukala nawa, okwiiva onondaka ngoombo mbutunda momona wae. Omokonda yatyi? Okuti ukala nawa mokonda ehambu liae litei kokuhilivikwa nomona wae? Au. Ukala nawa mokonda uhole omona wae, ya uhambukwa tyina atala omona wae upopia-vo evi vilekesa okuti nae umuhole ya umupandula. Utyii okuti omona wae ine otyo ekula ngootyo, mekekula nehambu. Na Tate yetu Siovaa haityo ñgoo, uhambukwa putyina onthwe tumuhilivika.

Ngeetyi he ahambukwa tyina apopilwa nomona wae okuti ndyikuhole, na Siovaa uhambukwa tyina tuhilivika enyina liae. (Tala opalangalafu 4)


5. Tyina tuhilivika enyina lya Huku ngootyo tuli nokukembulula omatutu patyi?

5 Tyina tuhilivika Tate yetu keulu, ovanthu vetyimona okuti, etyi Satanasi apopia omatutu. Satanasi liati petupu-ale omunthu metyivili umwe okukakatela mu Huku, aamene enyina liae. Liati petupu-ale omunthu metyivili okukakatela vala mu Huku naapa amoneswa emone. Liati atuho vala ine tutala ñgana, okuyeka-po Huku ngoti matyitweetela vali oviwa, opo matumuyeke-po. (Som. 1:​9-11; 2:4) Mahi Sombe wakakatelele umwe mu Huku atyimoneka okuti Satanasi liakemba. Ya pahe ove molingi ñgeni? Onthwe atuho, munthu na munthu mwene upondola okukoya okuhula ku Tate yetu keulu, okulinga evi vimuhambukiswa, okwaamena enyina liae nokumufenda. (Omih. 27:11) Otyo otyipuka tyimwe otyiwa tuna okulinga.

6. Oityi tuna okulinga tuhetekele Ohamba Ndaviti no vokwatuka mu Levii? (Neemiya 9:5)

6 Ovanthu vokuhole enyina lya Huku, velihilivika nomutima auho. Ohamba Ndaviti wahoneka okuti: “Ndyihivilike Siovaa. Atyiho tyili mwaame tyinkhimaneke enyina liae likola.” (Ovii. 103:1) Ndaviti ankho utyii okuti okuhilivika enyina lya Huku Siovaa, tyihambukiswa Siovaa yatyo. Enyina olio Siovaa, lipopia etyi ekahi, novipuka vihuvisa alinga. Evi Ndaviti ahandele okulinga, ovievi vilekesa okuti una onthilo nenyina lya Tate yae likola. Ankho uhanda atyiho tyili mokati kae, otyo okuti omutima wae auho ngako umwe vala uyemba oko. No vokwatuka mu Levii haityo ñgoo, vakalelele vakwavo komutwe pokuhilivika Siovaa. Veliolele omutima avati, vetupu-ale onondaka mavapopi mbupa umwe nawa omunkhima enyina likola lya Huku, Siovaa. (Tanga Neemiya 9:5.) Tyotyili, ovanthu ngo ovo veliola omutima, vahilivika Siovaa nomutima auho, vemuhambukiswa.

7. Oityi tuna okulinga tuhilivike Siovaa movilinga viokwivisa, nomweevi tulinga nthiki na nthiki?

7 Hono onthwe tuhambukiswa Siovaa tyina tumupopia movanthu nehambu, evi tupopia vilekesa umwe okuti tumupandula, tumuhole. Tyina tuli movilinga viokwivisa, etyi tusuka natyo okukwatesako ovanthu veye noku Siovaa, nokuvekwatesako vanoñgonoke nawa Tate yetu utuhole navo avemuhumbu umwe ngeetyi onthwe tumuhole. (Tia. 4:8) Onthwe tyituhambukiswa okulekesa ovanthu m’Ombimbiliya evi viyemba ku Siovaa, olwembia lwae, nokuviukisa kwae, nounongo wae, nononkhono ena-mbo, novipuka ovikwavo vali oviwa alinga. Tuhilivika Siovaa atumuhambukiswa, tyina tulikwatehila tumuhetekele. (Efe. 5:1) Tyina tulinga ngootyo, katulifu novanthu vomouye, ya matyimoneka umwe okuti twelikalela. Vamwe vapondola okupula avati, oityi twelikalelela? (Mat. 5:​14-16) Pahe tyina tuna-vo matutyivili okuvepopila omokonda yatyi onthwe twelikalelela. Tyina tulinga ngootyo, tuli nokuhilivika enyina lya Huku, Siovaa. Otyo tyipondola umwe okweeta vomutima omuwa noku Huku yetu. Tyina tuhilivikila Tate yetu Siovaa movipuka ngoovio, nae uhambukwa. — 1 Tim. 2:​3, 4.

TYINA TUHILIVIKA SIOVAA, SESUSI UHAMBUKWA

8. Oityi tutila Sesusi uhilivika vali unene enyina lya Siovaa?

8 Ovanthu aveho veli pano pohi, nonoandyu mbuli keulu, kutupu ou wii vali nawa Siovaa tyipona Omona wae Sesusi. (Mat. 11:27) Sesusi uhole Tate yae, mwene nae wetyikalela umwe komutwe tyokuhilivika enyina lya Huku, Siovaa. (Swau 14:31) Melikwambelo alingile monthiki maipawa, wapopile vala monondaka mbehehi otyilinga aendelele pano pohi, watile: “Ame nevenoñgonokesa enyina liove.” (Swau 17:26) Oityi apopila ngootyo?

9. Omuhe patyi Sesusi apopile, upopia umwe nawa oñgeni He ekahi?

9 Sesusi kapopilile vala ovanthu okuti enyina lya Huku o Siovaa. Ova Sundaa alongaisile, enyina lya Huku ankho veliyale. Mahi Sesusi oe umwe watetekela ‘okumupopia’ movanthu. (Swau 1:​17, 18) Nkhele tala vala, Ovihonekwa vyo Hembeleu vipopia okuti Siovaa una okankhenda, weevela. (Oku. 34:​5-7) Sesusi otyipuka otyo etyiyandyulula umwe vali nawa etyi apopia omuhe womona omupeseli na tate yae. Tutyimona umwe nawa okuti, Siovaa una okankhenda, weevela, tyina tutanga etyi tyalingile he yomona oo welivela. “Kehikilia-le meumbo he kuna wemuliako-ale,” ahateka avahonyenena, emuhumbakana, emweevela umwe nomutima auho. (Luka 15:​11-32) Sesusi wakwatesileko vakwavo vanoñgonoke umwe nawa oñgeni Tate yae ekahi.

10. (a) Oityi tutila Sesusi ankho utumbula enyina lya Tate yae, ya wahandele novanthu velitumbule? (Maluku 5:19) (b) Sesusi wahanda onthwe tulinge-tyi?

10 Okuti na Sesusi ankho wahanda na vakwavo vatumbule enyina lya Tate yae? Yoo. Omalombe amwe omomakapela ankho vapopia okuti okutumbula enyina lya Huku tyapenga, ngootyo utupu onthilo na Huku. Mahi Sesusi kalandulile otyiso otyo tyeheli-ale movihonekwa tyityika ovanthu kokuhilivika enyina lya Tate yae. Tala vala etyi alingile pweetyi apola omulume umwe ovilulu motyilongo tyo Ngelasenu. Otyipuka otyo ovanthu atyivetilisa owoma avapopila Sesusi potyilongo atundepo. Ahakalapo-ale ehimbwe atundupo umwe. (Malu. 5:​16, 17) Mokonda Sesusi wahandele ovanthu vo potyilongo vanoñgonoke umwe enyina lya Siovaa, atumu omulume oo ahakula, eketyipopie movanthu etyi Siovaa emulingila. (Tanga Maluku 5:19.) a Na hono otyo ñgoo ahanda, wahanda onthwe tupopie mouye auho enyina lya Tate yae! (Mat. 24:14; 28:​19, 20) Tyina tulinga ngootyo, tuhambukiswa Ohamba yetu Sesusi.

Sesusi watumine omulume wokwali novilulu okuti, kapopile ovanthu etyi Siovaa ekulingila. (Tala opalangalafu 10)


11. Sesusi walongesa ovalongwa vae vaite-tyi melikwambelo, ya omokonda yatyi tyesukisila? (Isekiyele 36:23)

11 Sesusi ankho utyii okuti omphango Siovaa ena-yo, oyo kusukula enyina Liae, asukuke umwe kovipuka aviho apopaiwa viehe viotyotyili-ale. Otyo alongesila ovalongwa vae okuti likwambelei ñgaa: “Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe.” (Mat. 6:9) Sesusi ankho utyii okuti otyo otyipuka ovanthu aveho, no noandyu tuna okusuka natyo. (Tanga Isekiyele 36:23.) Petupu nawike tyilinge keulu tyilinge pano pohi, wetyivila-le okunkhimaneka enyina lya Siovaa tyipona Sesusi. Mahi no ngootyo etyi Sesusi akwatwa, onondyale mbemutendeleyile ambuti walinga omutomba Huku. Sesusi ankho utyii okuti okulinga omutomba enyina likola lya Tate yae onkhali. Tyemukalele unene omapita mokonda ankho utyii okuti ovanthu vapondola okumutendeleya, avati walinga onkhali yatyo oyo. Mokutala otyo umwe tyemwiihamene unene otyo, etyi ankho kwakambela vala katutu ovanthu veye okumukwata. — Luka 22:​41-44.

12. Oityi Sesusi alingile asukule enyina lya Tate yae?

12 Opo Sesusi asukukise enyina lya Tate yae, wakoleleyile ovipuka ovinyingi akondyele navio, okulingwa onya, okupopiwa omapita, nokutendeleywa. Ankho utyii okuti una kutavela ku Tate yae movipuka viatyo aviho, petupu natyike ankho tyipondola okumukundisa. (Hemb. 12:2) Tupu ankho utyii okuti movitateka ovio ena nokukondya navio, omo Satanasi maendelela. (Luka 22:​2-4; 23:​33, 34) Ngwe Satanasi tyili wesukile umwe natyo, tyokuyapula Sesusi ku Huku, mahi nii ketyivilile. Etyi Sesusi alinga, tyilekesa umwe okuti Satanasi onkhembi onene, kuna ovanthu vahayeke-po Siovaa, vakoleleya na tyina vakondya novitateka ovinene.

13. Oityi una okulinga uhambukiswe Ohamba yetu ilia-le nokutumina?

13 Wahanda okuhambukiswa Ohamba yetu ilia-le nokutumina keulu? Ine otyo wahanda otyo, wahayeke-po okukwatesako vakwenyi vanoñgonoke umwe nawa Huku yetu. Mokonda tyina ulinga ngootyo uli nokuhilivika enyina liae, tupu uli nokulandula monomphai mba Sesusi. (1 Pet. 2:21) Molingi nga Sesusi, ohambukiswa Siovaa, olingi evi tupu vilekesa okuti ondyale yae Satanasi onkhembi onene.

OKUHILIVIKA ENYINA LYA SIOVAA MATYIHUPISA VAKWETU

14-15. Ovipuka patyi oviwa vituka kokulongesa vakwetu vanoñgonoke Siovaa?

14 Tyina tuhivilika enyina lya Siovaa, tukwatesako vakwetu vakahupe. Ñgeni ngootyo? Satanasi, ‘liahika konondunge mbaava vehevataveli.’ (2 Kol. 4:4) Pahe vetavela komatutu atuka kulio okuti: Kouye kutupu Huku, Huku uli kokule noonthwe, kesukile-ale novanthu, una onya, umonesa emone ava valinga ovivi na tyina umwe vamankhi. Omatutu oo aeho liahinda, opala umwe vala okusilisa enyina ewa lya Siovaa, opo ovanthu vehesuke nokufwena kwe. Mahi pahe onthwe ovilinga tuna-vio viokwivisa, vihanya-po omphango oyo ya Satanasi. Tyina tulongesa ovanthu otyili tyiyemba ku Tate yetu, ngootyo tuli nokuhivilika enyina liae likola. Oviwa patyi vituka-ko?

15 Otyili Tyondaka ya Huku tyina ononkhono onene. Tyina tulongesa ovanthu otyili, avanoñgonoka nawa Siovaa neetyi ngwe ahanda, tumona otyipuka tyimwe tyihuvisa unene. Omatutu ana a Satanasi ankho evehika, ahimbika umwe okuvehikuluka, pahe navo avanoñgonoka Tate yetu wolwembia, ngeetyi onthwe tumwii. Vahuva tyina vasoka kononkhono onene Siovaa Huku ena-mbo. (Isa. 40:26) Vahimbika okumuyumba onthumbi mokonda ngwe kokuviukisa waoya. (Epal. 32:4) Vanoñgonoka ounongo wae omunene. (Isa. 55:9; Loma 11:33) Vapama omutima okunoñgonoka okuti Huku olwembia. (1 Swau 4:8) Tyina vanoñgonoka vali nawa Siovaa, vetyimona okuti naina ovana vae, ya vayumba-ko onthumbi okuti, tyotyili mavakakala-ko apeho. Otyo otyilinga otyiwa tuna-tyo, okukwatesako vakwetu vakale omapanga a Tate yetu navo. Ine otyo tulinga otyo, Siovaa wati ngootyo ‘tuli nokuundapa nae.’ — 1 Kol. 3:​5, 9.

16. Oñgeni vamwe vakala tyina vanoñgonoka enyina lya Huku? Popia oñgeni tyakalele ovo Aaliyah na Steve.

16 Otyipuka tyo tete tupondola okulinga, okulongesa vala omunthu okuti enyina lya Huku o Siovaa. Otyo mwene natyo tyina-le ononkhono momutima womunthu wokwesuka umwe. Tala vala etyi tyalingile omukainthu umwe utiwa o Aaliyah. b Meumbo liavo ankho venda umwe kokapela, mahi mokapela kavo kavalongeswa etyi tyili m’Ombimbiliya. Mahi ankho ovipuka alongeswa mokapela kavo kavimukululukisa-le nawa omutima, nii ketyimwene-ale okuti una oupanga na Huku. Pahe akala nawa etyi ahimbika okulongeswa Nonombangi mba Siovaa. Ngapo pahe etyimona okuti, Huku epanga liae. Atyimuhuvisa etyi anoñgonoka okuti enyina lya Huku mo n’Ombimbiliya ononyingi liapolwa-mo, apapakwa ondaka Tatekulu, nonondaka ononkhwavo vali. Etyi anoñgonoka okuti enyina lya Huku o Siovaa, atyimukalesa nawa. Ati: “Epanga liange enene vali, lina enyina!” Ouwa patyi apola-ko? Wati: “Pahe omutima upumphi umwe nawa, eli elao onene ndyina-lio.” Omukwendye umwe omu Sundaa ankho omwiimbi utiwa Steve, ankho kahande okukala melongeso nalike, mokonda yokumona ovipuka viahaviukile vomomakapela valinga. Etyi mee yae anyima, nthiki imwe etavela okukala pu umwe uli nokulongehiwa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa. Ahambukwa unene etyi anoñgonoka enyina lya Huku. Wati: “Nkhele nali hineive enyina lya Huku, opo umwe opo netyimona okuti naina Huku tyili okweeli. Andyimono umwe okuti kouye kuna Huku, pahe navasa epanga.”

17. Oityi wahandela okutwalako okuhilivika enyina lya Huku?

17 Movilinga viokwivisa, na tyina ulongesa ovanthu Ombimbiliya, okuti uvepopila enyina lya Huku, Siovaa? Okuti uvekwatesako vanoñgonoke nawa Huku? Tyina ulinga ngootyo, uli nokuhilivika enyina lya Huku. Wahayeke-ko okukwatesako vakwenyi okunoñgonoka umwe nawa Huku nenyina liae, mokonda tyina ulinga ngootyo, uli nokuhilivika enyina liae likola. Tyina ulinga ngootyo moyovola vakwenyi, molandula monomphai Mbohamba yetu, Kilisitu Sesusi. Mahi otyipuka otyinene vali molingi, okuhambukiswa Tate yetu wolwembia Siovaa. Naina, ‘hivilika enyina lya [Huku] apeho-apeho’! — Ovii. 145:2.

Tuhilivika enyina lya Siovaa tyina tulongesa vakwetu, natyina tuvenoñgonokesa umwe oñgeni Siovaa ekahi. (Tala opalangalafu 17)

OITYI TUTILA OKUHILIVIKA ENYINA LYA SIOVAA. . .

  • tyihambukiswa Siovaa?

  • tyihambukiswa Kilisitu Sesusi?

  • tyiyovola vakwetu?

OTYIIMBO 2 Enyina Liove o Jeova

a Kuna ovipuka ovinyingi vilekesa umwe nawa okuti, Maluku pokwahonekele tete, wapopile umwe enyina lya Huku, pokwapopia onondaka ombu mba Sesusi. Otyo m’Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe liakondolelwa-po. Tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa.

b Omanyina amwe apilululwa.