1-2. Ino ty raha afake magnampe antika hahatakatse ty raha tsapa i Jehovah naho fa nisy nagnafa-baraka i tahina’ey?

 ANDAO hataontika tihoe misy ndaty tea’o mirehake raha raty miomba azo. Fanta’o fa vande zay faie misy ndaty ila’e mino aze. Fa ty tena raty, le aherenkere iareo rehafegne avao i vandey, le mihamaro ty ndaty lasa mino aze. Ino ty ho tsapa’o? Naho tea ndaty rehe sady te hanagne laza soa, le azo antoke fa halahelo naho fa misy magnaraty. Sa tsy izay?​—Ohab. 22:1.

² O ohatse iohoe le hagnampe antika hahatakatse ty raha nitsapa i Jehovah naho fa nivoaloto ty laza’e. Nisy raike tamo o anjelio nirehake vande miomba aze tamy i Eva, i ampela voaloha’ey. Nino ze vande zay ty Eva. Ze vande zay ty nahavy i rae aman-drenentika voaloha’e rey higoreve amy i Jehovah. Voka’e, le nanjare nilitse tamo o ndatio iaby ty ota naho ty fate. (Gen. 3:1-6; Rom. 5:12) Ze olagne iaby amy ty tontolo toy eto, zane hoe ty fate, ty aly, ty fahantragne, le vokatse ty vande nirehafe i Satana tamy tonda i Edenay ao. Nalahelo vao ty Jehovah noho ze vande rezay naho ty olagne natera izay? Azo antoke zay. Faie tsy nivignetse ty Jehovah ndra nitagne am-po. Naho ty maregne aza, le mbe “Andrianagnahare falefale” avao reke.​—1 Tim. 1:11.

3. Ino ty tombotsoa anagnantika?

³ Managne tombotsoa hagnamasigne ty tahina i Jehovah tika. Manao izay tika naho fa mankatò i lily tihoey: “Derao ty tahina i Jehovah.” (Sal. 113:1) Midera ty tahina i Jehovah tika naho fa mirehake raha soa amy ty hafa miomba i tahina’e masigney. Te hidera ty tahina i Jehovah vao rehe? Andao tika handineke anto’e telo hagnampe antika hidera ty tahina i Andrianagnaharentikagney amy ty fontika iaby.

 MAMPIFALE I JEHOVAH TIKA NAHO FA MIDERA TY TAHINA’E

4. Nagnino ro mampifale i Jehovah ty fideragne aze? Magnomeza ohatse. (Henteo i sarey.)

⁴ Mampifale i Raentika an-dagnitse agney tika naho fa midera ty tahina’e. (Sal. 119:108) Midika vao zay tie manahake o ndaty tsy voririkeo ty Jehovah le te ho deraegne satria mipay fampaherezagne boake amy ty hafa? Aha’a. Dineho ty ohatse toy. Milay mbaman-drae’e mbeo ty ajaja ampela kede raike, le mamihigne aze sady mirehake tie: “Tsy misy baba tena soa manahake azo ty ambone tane eto!” Somilake sady tena fale i raey noho ty raha natao i ana’ey. Nagnino? Tsy tihoe noho ireke mipay fampaherezagne naho dera boake amy i ana’ey ty mahavy aze ho fale. Fale reke satria noho ireke tena tea i ana’ey, le mahafale aze tihoe tea aze naho mankasitrake aze i ana’ey. Fanta’e fa naho fa bey i ana’ey le hanjare ndaty falefale satria bey hatea sady mahay mankasitrake. Manahake izay avao ka ty anto’e mahavy i Jehovah, i Rae fara izay ty amboney ho fale naho fa itika midera aze.

5. Ino ty vande voaporofo naho fa midera i Jehovah tika?

⁵ Naho fa itika midera i Raentika an-dagnitse agney, le atorontika amy izay fa vande ty raha rehafe i Satana miomba antika. Nirehake ty Satana fa tsy misy ndaty vognogne hiaro ty tahinan’Andrianagnahare naho fa misy fitsapagne mahazo aze. Nirehake reke fa hivalike aman’Agnahare tikagne iaby naho fa treantika tie izay ty hahasoa ty fiaignantika. (Joba 1:9-11; 2:4) Faie ty tsy fivaliha i Joba le afake nagnaporofo fa mpavande ty Satana. Akore ka ty ama’o? Itika tsikiraidraike le afake mifily ty hiaro ty tahina i Raentikay naho hanao ze raha mahafale aze amy ty fanompoagne aze avao.(Ohab. 27:11) Tena tombotsoa ho antika ty manao izay.

6. Akore ty fomba hanahafantika i Davida Mpanjaka naho o Levitao? (Nehemia 9:5)

⁶ Te hidera ty tahina i Jehovah amy ty fo’e iaby ty ndaty tena tea aze. Nanoratse hoe izao ty Davida Mpanjaka: “Lonike raho hidera i Jehovah! Sady lonike ze raha agnateko ato hidera ty tahina’e masigne.” (Sal. 103:1) Nihay i Davida soa fa midera i Jehovah reke naho fa midera ty tahina’e. Tafilitse amy ty tahina i Jehovah ty laza’e naho i toetse soa’e iaby rey vaho ty raha fanjaka atao’e. Nihevere i Davida ho masigne naho niderae’e i tahina i Jehovah-y. Tea’e hidera aze iaby “ze kila raha amy ty vata’e” zane hoe ty fo’e. Manahake izay avao ka fa o Levitao, le nanao voalohan-draha ty fideragne i Jehovah. Niambane iareo le nagneke tie tsy ampe mba hideragne i tahina i Jehovah masigney ty raha rehafe iareo.  (Vakio ty Nehemia 9:5.) Azo antoke fa nahafale ty arofo i Jehovah ty fiambanea iareo naho ty fideragne vokatse ty fo natao iareo.

7. Akore ty ahafahantika midera i Jehovah amy ty fanompoagne ataontika naho amy ty fiaignantika isan’andro?

⁷ Amy izao ka tika, le midera i Jehovah naho fa mirehake ty miomba aze sady mankasitrake aze naho tea aze. Naho fa manompo tika, le tadidientika avao fa ty hagnampe o ndatio hifandrambe amy i Jehovah naho hahatsapa manahake ty tsapantika miomba i Raentika bey hateay ty tena tanjontika. (Jak. 4:8) Mahafale antika ty manoro o ndatio ty raha rehafe ty Baiboly miomba i Jehovah, ty hatea’e, ty fanoa’e ty rare’e, ty fahendrea’e, ty heri’e naho ty toetse soa’e hafa. Midera i Jehovah naho mampifale aze ka tika naho mikezake mafe mitsikombe aze. (Efes. 5:1) Naho manao izay tika, le ho voamare o ndatio tie miambake amy ty ndaty amy ty tontolo raty toy eto. (Mat. 5:14-16) Naho fa mifandrambe amy iareo tika amy ty tolon-drahantika isan’andro, le afake hagnazava amy iareo ty anto’e mahavy antika miambake amy ty hafa. Voka’e, ho afake hiharine i Jehovah ty ndaty managne toe-po soa. Naho fa midera i Jehovah hoe izay tika le ho fale ty arofo’e.​—1 Tim. 2:3, 4.

MAMPIFALE I JESOSY TIKA NAHO FA MIDERA TY TAHINA I JEHOVAH

8. Nagnino ty Jesosy ro fitsikombe soa amy ty fideragne i Jehovah?

⁸ Amy ze kila raha managn’aigne an-dagnitse agne naho an-tane etoy, le tsy misy mahafantatse soa i Jehovah mandikoatse i Jesosy. (Mat. 11:27) Tena tea i Rae’ey ty Jesosy le natao’e voalohan-draha ty fideragne ty tahina’e. (Jaona 14:31) Tamy i halegne taloha ty nimateza’ey, le nivavake taman-dRae’e reke sady nirehafe’e ty raha lahibey natao’e. Hoe reke: “Fa nampahafantareko iareo ty tahina’o.” (Jaona 17:26) Ino ty dika izay?

9. Nagnino i fagnoharagne nirehafe i Jesosỳ ro magnazava soa ty miomba an-dRae’e?

⁹ Tsy tihoe nirehafe i Jesosy tamo o ndatio avao tie i Jehovah ty tahinan’Agnahare satria fa nahafantatse izay o Jiosy nampianare’e reo. Natao i Jesosy voalohan-draha avao ty “nagnazava ty miomba aze.” (Jaona 1:17, 18) Ty Soratse Masigne Hebreo ohatse, le mirehake fa i Jehovah le Andrianagnahare mamindra fo naho mitretré. (Eks. 34:5-7) Nagnazava soa ze hamarenagne zay ty Jesosy naho fa nirehake fagnoharagne miomba i anake minegney naho i rae’ey. Treantika ao fa “ndra tie mbe nilavitse” aza i ana’e nibebakey, le fa nitalaken-drae’e le nilay reke nanalaka aze, namihigne aze vaho namela aze tamy ty fo’e. Treantika boake amy izay fa mamindra fo naho mitretré ty Jehovah. (Lioka 15:11-32) Nampahafantare i Jesosy o ndatio mazava soa tie manao akore maregne ty Jehovah.

10. a) Akore ty ahafantarantika fa nampiasa i tahinan-dRae’ey ty Jesosy sady tea’e hanao izay ka ty hafa? (Marka 5:19) (Henteo i sarey.) b) Ino ty raha tea i Jesosy hataontika amy izao?

¹⁰ Tea i Jesosy hampiasa ty tahinan-dRae’e ka vao ty ndaty hafa? Mazava ho aze. Ty ila’e amo o mpitarike fivavahagneo, le mino fa tsy mete ty manognogne i tahinan’Andrianagnaharey. Faie tsy nenga i Jesosy hikalagne aze tsy hagnomey voninahitse ty tahinan-dRae’e ze fombafomba tsy arake ty Soratse Masigne zay. Dineho moa ty raha nisy naho fa nagnasitragne lahilahy raike nisy demonia tamy ty faritse o Gerasianao agne reke. Natahotse o ndatio le nasae iareo hiala ty ao ty Jesosy, hafara’e reke nandeha. (Mar. 5:16, 17) Faie mbe tea i Jesosy ho fanta ty ndaty agne avao ty tahina i Jehovah. Nagnirake i lahilahy nisitragne’ey mba hirehake amy ty ndaty agne ty  raha natao i Jehovah tama’e ty Jesosy fa tsy ty raha natao’e tamy i lahilahỳ. (Vakio ty Marka 5:19.) a Hoe izay avao ka fa tea’e hampahafantarentika magneran-tane i tahina i Jehovah-y ty amy izao! (Mat. 24:14; 28:19, 20) Naho fa manao izay tika, le mampifale i Jesosy i Mpanjakantikagney.

11. Ino ty vavake nampianare i Jesosy i mpiana’e rey, le nagnino zay ro lahibey? (Ezekiela 36:23)

¹¹ Fanta i Jesosy fa ty fikasà i Jehovah le ty hagnamasigne i tahina’ey, zane hoe hagnaporofo fa diso ty vande iaby nirehafegne miomba aze. Izay ty nahavy i Tompontikagney nampianatse o mpiana’e reo hivavake hoe izao: “Rae’ay amy i lagnitsey ao, hohamasinegne abey ty tahina’o.” (Mat. 6:9) Nifanta i Jesosy fa voakasike amy ze raha zay iaby ze kila raha finorogne. (Vakio ty Ezekiela 36:23.) Tsy misy amo o raha finorogneo nahavita nagnamasigne ty tahina i Jehovah mandikoatse ty natao i Jesosy. Naho fa tsinepake ty Jesosy, ino hoe rehe ty raha nagnameloha i fahavalo’e rey aze? Mpanivetive an’Agnahare! Nifanta i Jesosy fa ota tsy ahazoagne famelan-keloke ty fagnambaneagne ndra fandratiratiagne ty tahina i Rae’e masigney. Tena nalahelo areke reke naho fa nasara ho nanao ze raha raty zay. Izay ty anto’e lahibey nahavy i Jesosy ‘nitsemboke’ mafe taloha kede i fotoagne hitsepahagne azey.​—Lioka 22:41-44.

12. Akore ty natao i Jesosy mba hagnamasinagne i tahinan-dRae’ey?

¹² Mba hagnamasinagne i tahinan-dRae’ey, le niaretse fampijaleagne, fagnambaneagne naho ty fandratiratiagne natao tama’e ty Jesosy. Nifanta’e fa nankatò an-dRae’e tamy ze kila raha reke, le tsy nampagnino aze ty niafa-baraka. (Heb. 12:2) Nifanta’e ka fa nanafike aze mivantagne ty Satana tamo o fotoagne iohoe. (Lioka 22:2-4; 23:33, 34) Nitamà ty Satana fa ho vita’e ty hampivalike i Jesosy faie le ninaoke avao zay! Niporofoe i Jesosy areke fa mpavande ty Satana sady afake tsy mivalike amy i Jehovah o mpanompo’eo ndra tie agnate ty raha fara izay ty sarotse aza.

13. Akore ty ahafaha’o mampifale i Mpanjaka’oy?

¹³ Tea’o vao ty hampifale i Jesosy Mpanjaka? Derao avao areke ty tahina i Jehovah  sady ampeo ty hafa mba hahafantatse ty maregne miomba i Andrianagnaharentikagney. Naho fa manao izay rehe le mitsikombe i Jesosy. (1 Pet. 2:21) Manahake i Jesosy, le hampifale ty arofo i Jehovah rehe sady hagnaporofo fa mpavande biby raty ty Satana, i fahavalo’ey!

HAGNAVOTSE TY FIAY TY HAFA TIKA NAHO FA MIDERA TY TAHINA I JEHOVAH

14-15. Ino ty raha fanjaka hiseho naho fa ampianarentika ty miomba i Jehovah o ndatio?

¹⁴ Naho fa midera ty tahina i Jehovah tika, le hagnavotse ty fiay ty hafa. Fa nagnino? Satria ty Satana “magnagoa ty say ty tsy mpino.” (2 Kor. 4:4) Voka’e le manjare mino ty vande i Satana retoa iareo: Tsy misy ze o Andrianagnahare zao, lavitse antika ty Andrianagnahare sady tsy midare antika, masiake reke sady hampijale’e nainai’e o raty fagnahio. Mirehake o vande reo ty Satana satria te hagnafa-baraka ty tahina i Jehovah reke sady te hanimba ty laza’e, amy izay o ndatio tsy te hagnatogne Aze. Faie naho fa mitory tika le mikalagne i Satana tsy hahatratse ze tanjo’e zay. Mampianatse o ndatio ty maregne miomba i Raentikagney tika sady midera i tahina’e masigney. Ino ty voka izay?

¹⁵ Tena misy heri’e ty hamarenagne boake amy ty Saontsin’Agnahare ao. Naho fa mampianatse o ndatio miomba i Jehovah naho ty maregne miomba aze tika, le hahatrea raha fanjaka. Tsy magnagoa o ndatio sasa ty vande i Satana sady afake mahatrea ty toetse soa i Raentikay iareo. Mahalatsa iareo ty hery tsy misy hoe’e anagna’e. (Isaia 40:26) Manjare matoky iareo fa manao ty rare’e reke. (Deot. 32:4) Naharey raha maro miomba ty fahendrea’e ka ireo. (Isaia 55:9; Rom. 11:33) Nahazo fampionognagne ka iareo naho fa nahay tie hatea reke. (1 Jaona 4:8) Noho izay, le manjare magnarine i Jehovah iareo sady mitamà fa hiaigne nainai’e. Tena managne tombotsoa miambake tika noho itika magnampe o ndatio hagnatogne i Rae iareoy! Naho fa manao izay tika le hevere i Jehovah ho “mpiara-miasa” ama’e.​—1 Kor. 3:5, 9.

16. Ino ty voka’e tamy ty ndaty ila’e naho fa nahay ty tahinan’Agnahare iareo? Magnomeza ohatse.

 ¹⁶ Amy ty voaloha’e, le va’e hampianatse o ndatio miomba i tahinan’Andrianagnahare tihoe Jehovah-y avao heike tika. Faie tena misy voka’e amy iareo zay. Nitezaegne tamy ty fivavahagne tsy Kristiana ohatse ty ampela raike tanora atao tihoe Aaliyah. b Faie tsy nahatsapa reke tie nifandrambe taman’Agnahare. Niova zay tafara tatoy naho fa nanomboke nianatse Baiboly tamy ty Vavolombelo i Jehovah reke. Nanomboke nihevetse an’Andrianagnahare ho nama’e reke. Nigaga reke naho fa nifanta’e tie nisy nagnafake boake agnate Baiboly ao ty tahinan’Andrianagnahare, le nisoloagne agnaram-boninahitse hafa agnisa izay tihoe Tompo. Ty fahafantara’e ty tahina i Jehovah ty raha tena lahibey tamy ty fiaigna’e. Izao ty nirehafe’e: “Managne agnaragne i namakoy!” Ino ty voka’e? Hoe reke: “Milamin-tsaigne raho amy hinane zao sady mahatsapa ho sarobily.” Misy lahilahy raike zay atao tihoe Steve. Manam-pahaiagne miomba ty mozike reke sady agnisa ty Jiosy mpagnorike fomban-drazagne. Tsy niliagne amo o fikambanagne ara-pivavahagneo reke satria nitrea’e tie manao soa miatreke avao iareo. Faie tafara ty nimateza i rene’e, le nagneke hianatse Baiboly amo o Vavolombelo i Jehovah-o reke. Nanohigne ty fo’e ty fahafantara’e ty tahinan’Agnahare. Hoe reke: “Mbe liako naho naharey ty tahinan’Agnahare. Sambako nahafantatse tie misy ze o Andrianagnahare zao! Nahita namagne raho.”

17. Nagnino rehe ro tapa-kevetse ty hidera i tahina i Jehovah-y avao? (Henteo i sarey.)

¹⁷ Naho fa mitory naho mampianatse rehe, le rehafe’o amo o ndatio vao i tahinagne masigne tihoe Jehovah-y? Ampea’o vao iareo hahafantatse tie manao akore ze o Andrianagnahare zao? Midera i tahinan’Agnaharey rehe naho fa manao izay. Lonike rehe hidera i tahina i Jehovah masigney avao, le hagnampe o ndatio hahafantatse tie manao akore maregne reke. Hagnavotse ty fiay ty hafa rehe naho manao izay sady hitsikombe i Mpanjaka’oy, le i Kristy Jesosy. Ambone izay iaby, le hampifale i Jehovah, i Rae’o bey hateay rehe. Lonike areke rehe ‘hidera ty tahina’e nainai’e!’​—Sal. 145:2.