Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 6

HIVA 10 Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko Hotau ʻOtuá!

“Fakahīkihikiʻi ʻa e Huafa ʻo Sihová”

“Fakahīkihikiʻi ʻa e Huafa ʻo Sihová”

“Fai ha fakahīkihiki, ʻa kimoutolu ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová, fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.”SAAME 113:1.

TAUMUʻÁ

Ke fakamamafaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakahīkihikiʻi ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻi he faingamālie kotoa pē.

1-2. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo hono lauʻikovi loi hono huafá?

 SIOLOTO atu ki he meʻá ni: Ko ha taha ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo ia ʻokú ne leaʻaki ha meʻa fakalilifu fekauʻaki mo koe. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e loi ia; neongo ia, ʻoku tui ki ai ʻa e niʻihi. Ko e fakamamahi angé, ʻoku nau toe fakamafola atu ʻa e loí, pea ʻoku tui foki ki ai ʻa e tokolahi kehe. ʻE fēfē hoʻo ongoʻí? Kapau ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo e kakaí pea mo ho ongoongo leleí, ko e lauʻikovi loí te ne ʻai koe ke ke ongoʻi kovi, ʻikai ko ia?—Pal. 22:1.

2 Ko e fakatātā ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe fakameleʻi ai hono ongoongó. Ko e taha hono ngaahi foha laumālié naʻá ne loi fekauʻaki mo ia ki he ʻuluaki fefiné, ʻa ʻIvi. Naʻe tui ʻa ʻIvi ki he loí. Ko e loi ko iá naʻe taki atu ai ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ke angatuʻu kia Sihova. Ko hono olá, naʻe hoko mai ai ʻa e angahalá mo e maté ki he fāmili fakaetangatá. (Sēn. 3:​1-6; Loma 5:12) Ko e ngaahi palopalema kotoa ʻoku tau sio ai ʻi he māmaní—ʻa e maté, taú, mo e mamahí—kuo hoko mai ia koeʻuhi ko e ngaahi loi naʻe kamata ke fakamafola ʻe Sētane ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. ʻOku ongoʻi mamahi ʻa Sihova koeʻuhi ko e lauʻikovi loi peheé mo hono ngaahi olá? ʻAupito. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke loto-kona pe houhau ʻa Sihova. Ko hono moʻoní, ʻokú ne kei hoko pē ko e “ʻOtua fiefiá.”—1 Tīm. 1:11.

3. Ko e hā ʻa e monū ʻoku tau maʻú?

3 ʻOku tau maʻu ʻa e monū ke tokoni ki he fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻaki ʻa e talangofua ki he fekau faingofua ko ení: “Fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.” (Saame 113:1) ʻOku tau fai ia ʻaki ʻa e lea lelei fekauʻaki mo e Tokotaha ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e huafa māʻoniʻoni ko iá. Te ke fai pehē? Tau lāulea angé ki he fakaueʻiloto mālohi ʻe tolu te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakahīkihikiʻi loto-ʻaufuatō ʻa e huafa hotau ʻOtuá.

ʻOKU FIEFIA ʻA SIHOVA ʻI HEʻETAU FAKAHĪKIHIKIʻI HONO HUAFÁ

4. Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa Sihova ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi iá? Fakatātaaʻi. (Sio foki ki he fakatātaá.)

4 ʻOku tau ʻai ke fiefia ʻetau Tamai fakahēvaní ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi hono huafá. (Saame 119:108) Ka ʻoku ʻuhinga ení, ko e ʻOtua māfimafi-aoniú ʻokú ne hangē ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku nau holi vavale ki ha fakahīkihiki koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi tuʻutāmaki pe tailiili? ʻIkai. Fakakaukau ki ha fakatātā. Ko ha kiʻi taʻahine ʻokú ne tāupe fiefia ʻi he kia ʻene tamaí peá ne pehē, “Ko koe ʻa e tamai lelei taha ʻi he māmaní!” ʻOku fiefia ʻa e tamaí, pea aʻu ʻo maongo kiate ia ʻa e tōʻonga loto-moʻoni ʻene kiʻi tamá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku totonu ke tau fakahuʻunga ʻokú ne tailiili ʻi hono tuʻunga ko ha tangata ʻo holi vavale, naʻa mo e fakafalala ki he fakahīkihiki mei heʻene kiʻi tamá? ʻIkai. ʻI hono kehé, ʻoku tau falala ko ha tamai loto-maʻu ia ʻokú ne fiefia ʻi he sio ki hono ʻofefiné ʻokú ne fakahāhā ʻa e ʻofa mo e houngaʻia. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e ʻulungaanga peheé ʻe tokoni ki heʻene fiefiá ʻi heʻene fuʻu lahí. ʻI ha ʻuhinga meimei tatau, ko Sihova, ʻa e Tamai lahi tahá, ʻokú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau fakahīkihikiʻi ai iá.

Hangē pē ko e fiefia ha tamai ʻi hono fakahāhā ange ʻe heʻene kiʻi tamá ʻa e ʻofa mo e houngaʻiá, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi hono huafá (Sio ki he palakalafi 4)


5. Ko e hā ʻa e loi ʻe lava ke tau tokoni ke fakahalaʻí ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

5 ʻI heʻetau fakahīkihikiʻi ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻoku tau tokoni ai ke fakahalaʻi ha loi ʻoku kaunga kiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku ʻikai ha tangata te ne taukapoʻi mateaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Kiate ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe anga-tonu. ʻOkú ne pehē te tau tafoki kotoa mei he ʻOtuá kapau ʻoku tau fakakaukau ʻe ʻaonga ʻetau fai peheé. (Siope 1:​9-11; 2:4) Ka naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he faitōnunga ko Siopé ko Sētane ko ha tokotaha loi. Kae fēfē koe? Ko kitautolu taki taha ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke taukapoʻi mateaki ʻa e huafa ʻetau Tamaí pea ʻai ia ke ne fiefia ʻaki ʻa e tauhi anga-tonu kiate ia. (Pal. 27:11) Ko ha lāngilangi moʻoni ia ke fai pehē.

6. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Tuʻi Tēvita pea mo e kau Līvaí? (Nehemaia 9:5)

6 Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne ueʻi ʻa e kakai faitōnungá ke fakahīkihikiʻi loto-ʻaufuatō hono huafá. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “Tuku ke u fakahīkihikiʻi ʻa Sihova; tuku ke fakahīkihikiʻi ʻe hoku ngaahi kupú kotoa ʻa hono huafa māʻoniʻoní.” (Saame 103:1) Naʻe mahinoʻi ʻe Tēvita ko hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ko hono fakahīkihikiʻi ai pē ia ʻo Sihova tonu. Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku kau ki ai hono ongoongó, ko ia ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e kotoa hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá mo ʻene ngaahi ngāue fakaofó. Naʻe loto ʻa Tēvita ke fakafeangai ki he huafa ʻene Tamaí ko ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni pea fakahīkihikiʻi ia. Naʻá ne loto ke fai ia ʻaki hono “ngaahi kupú kotoa”—ʻa ia, ko hono lotó kotoa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau Līvaí naʻa nau takimuʻa ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Naʻa nau fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ko ʻenau ngaahi leá heʻikai ʻaupito lava ke ne fakamatalaʻi kakato ʻa e fakahīkihiki ʻoku tuha mo e huafa toputapu ʻo Sihová. (Lau ʻa e Nehemaia 9:5.) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko ha fakahīkihiki anga-fakatōkilalo mo loto-moʻoni pehē, ʻokú ne ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia.

7. ʻE lava fēfē ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú pea ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó?

7 ʻI he ʻahó ni ʻe lava ke tau ʻai ke fiefia ʻa Sihova ʻaki ʻa e lea fekauʻaki mo ia ʻi he loto-māfana, houngaʻia, mo e ʻofa. ʻI he taimi ʻoku tau ʻi he ngāue fakafaifekaú aí, ʻoku tau manatuʻi ko ʻetau taumuʻa tefitó ke tohoakiʻi ʻa e kakaí kia Sihova, ke tokoniʻi kinautolu ke vakai ki heʻetau Tamai ʻofá ʻo hangē ko ʻetau vakaí. (Sēm. 4:8) ʻOku tau fiefia ke fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e anga hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihová, fakaeʻa mai ʻene ʻofá, fakamaau totonú, potó, mālohí, pea mo hono ngaahi ʻulungaanga fakamānako kehé. ʻOku tau toe fakahīkihikiʻi ʻa Sihova pea ʻai ia ke fiefia ʻaki ʻetau feinga ke faʻifaʻitaki kiate ia. (ʻEf. 5:1) ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau hoko ai ʻo makehe ʻi he māmani fulikivanu ko ení. ʻE fakatokangaʻi nai ʻe he kakaí ʻetau kehé pea fifili nai pe ko e hā hono ʻuhingá. (Māt. 5:​14-16) ʻI heʻetau feangainga mo kinautolu ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻe malava nai ai ke tau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tōʻonga pehē aí. Ko hono olá, ko e faʻahinga loto-moʻoní ʻoku nau ongoʻi ʻoku tohoakiʻi kinautolu ki hotau ʻOtuá. ʻI heʻetau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi founga ko ení, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia ʻa hono lotó.—1 Tīm. 2:​3, 4.

ʻOKU FIEFIA ʻA SĪSŪ ʻI HEʻETAU FAKAHĪKIHIKIʻI ʻA E HUAFA ʻO SIHOVÁ

8. Kuo anga-fēfē takimuʻa ʻa Sīsū ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová?

8 ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻi hēvani mo e māmaní, ʻoku ʻikai ha taha ʻokú ne ʻiloʻi lelei ange ʻa e Tamaí ka ko e ʻAló. (Māt. 11:27) ʻOku ʻofa ʻa Sīsū ʻi heʻene Tamaí, pea kuó ne takimuʻa ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. (Sione 14:31) ʻI ha lotu ki heʻene Tamaí ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻá ne fakamāʻopoʻopo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní ʻi he foungá ni: “Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá.” (Sione 17:26) Ko e hā ʻene ʻuhingá?

9. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ke fakamatalaʻi ʻene Tamaí ʻi he founga mahino taha ʻe ala lavá?

9 Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tala pē ki he kakaí ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. Ko e kau Siu naʻe akoʻi ʻe Sīsuú naʻa nau ʻosi ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe takimuʻa ʻa Sīsū ʻi he hoko ko e “tokotaha . . . [naʻá ne] fakamatalaʻi Iá.” (Sione 1:​17, 18) Ko e fakatātaá, ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku fakahaaʻi ai ko Sihová ʻoku mohu meesi mo manavaʻofa. (ʻEki. 34:​5-7) Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e moʻoni ko iá ke mātuʻaki mahino ange ʻi he taimi naʻá ne lave ai ki he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha talangataʻá mo ʻene tamaí. ʻI heʻetau lau fekauʻaki mo e fakatokangaʻi atu ʻe he tamai ko ení ʻa hono foha fakatomalá “lolotonga ʻene kei mamaʻó,” ʻo ne lele ke fakafetaulaki kiate ia, fāʻofua kiate ia, pea fakamolemoleʻi loto-ʻaufuatō iá, ʻoku tau sio ai ki ha fakatātā mātuʻaki mahino ʻo e meesi mo e manavaʻofa ʻa Sihová. (Luke 15:​11-32) Naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo ʻEne Tamaí.

10. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻene Tamaí pea loto ke fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻa tatau? (Maʻake 5:19) (Sio foki ki he fakatātaá.) (e) Ko e hā ʻoku loto ʻa Sīsū ke tau fai ʻi he ʻaho ní?

10 Naʻe toe loto ʻa Sīsū ke ngāueʻaki ʻe he niʻihi kehé ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻene Tamaí? ʻAupito. Ko e kau taki lotu fakangalingali ʻe niʻihi ʻi hono taimí naʻa nau taku ʻoku fuʻu toputapu ke leaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa e ngaahi talatukufakaholo taʻefakatohitapu peheé ke taʻofi ia mei hono fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻene Tamaí. Fakakaukau ki he taimi naʻá ne fakamoʻui ai ha tangata naʻe uluisino ai ha tēmeniō ʻi he feituʻu ʻo e kau Kēlasá. Naʻe manavahētuʻu ʻa e kakaí pea kōlenga kia Sīsū ke ne mavahe, ko ia naʻe ʻikai ke ne toe nofo ʻi he feituʻu ko iá. (Mk. 5:​16, 17) Ka naʻe kei loto pē ʻa Sīsū ke ʻai ʻa e huafa ʻo Sihová ke ʻiloa ʻi he feituʻu ko iá. Ko ia naʻá ne fekau ki he tangata naʻá ne fakamoʻuí ke tala ki he kakaí, ʻo ʻikai ko e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú, ka ko e meʻa naʻe fai ʻe Sihová. (Lau ʻa e Maʻake 5:19.) a ʻOkú ne loto ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻahó ni—ʻa ia ko ʻetau ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí ʻi he kotoa ʻo e māmaní! (Māt. 24:14; 28:​19, 20) ʻI heʻetau fai ʻetau tafaʻakí, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia hotau Tuʻí, ʻa Sīsū.

Naʻe fekau ʻe Sīsū ʻa e tangata naʻe uluisino ai ʻa e tēmenioó ki muʻá ke tala ki he kakaí ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihová (Sio ki he palakalafi 10)


11. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke lotu fekauʻaki mo iá, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá? (ʻIsikeli 36:23)

11 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e taumuʻa ʻa Sihová ke fakamāʻoniʻoniʻi Hono huafá, ke fakaʻataʻatā ia mei he luma kotoa pē. Ko e ʻuhinga ia naʻe akoʻi ai ʻe hotau ʻEikí ʻa hono kau muimuí ke lotu: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.” (Māt. 6:9) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ko e ʻīsiu lahi taha eni ʻoku fehangahangai mo e meʻa fakatupu kotoa pē. (Lau ʻa e ʻIsikeli 36:23.) ʻOku ʻikai ha meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻi he ʻunivēsí kuó ne fai ha meʻa lahi ange ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ka ko Sīsū. Neongo ia, ʻi hono puke ʻo Sīsuú, ko e hā ʻa e angahala naʻe tukuakiʻi ia ki ai ʻe hono ngaahi filí? Ko e lea fieʻotua! Naʻe ongoʻi moʻoni ʻe Sīsū ko hono ngāuehalaʻaki pe lauʻikovi loi ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo ʻene Tamaí ko e angahala fakalilifu tahá ia. Naʻá ne hohaʻa lahi naʻa tukuakiʻi pe fakahalaiaʻi ia ki he hia ko ení. Ko e ʻuhinga tefito nai eni naʻe hokosia ai ʻe Sīsū ha “langa lahi” ʻi he ngaahi houa ki muʻa ke puke iá.—Luke 22:​41-44.

12. Naʻe anga-fēfē hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí ʻi he founga lahi taha naʻe ala lavá?

12 Ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí, naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa e mamahi, leakovia, mo e lauʻikovi loi kotoa pē naʻe fai kiate iá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne talangofua ki heʻene Tamaí ʻi he meʻa kotoa pē; naʻe halaʻatā ha meʻa ke ne mā ai. (Hep. 12:2) Naʻá ne toe ʻiloʻi ko Sētane naʻá ne ʻohofi fakahangatonu ia ʻi he taimi faingataʻa ko iá. (Luke 22:​2-4; 23:​33, 34) Naʻe fakaʻamu moʻoni ʻa Sētane ke ne maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa Sīsuú; neongo ia, naʻe taʻelavameʻa fakaʻaufuli ʻa Sētane! Naʻe mātuʻaki fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ko Sētané ko ha tokotaha loi anga-fakamamahi pea ko Sihova ʻoku ʻi ai ʻene kau sevāniti mateaki, ʻa ia ʻoku nau tauhi maʻu ʻenau anga-tonú naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi ʻahiʻahi kakaha tahá!

13. ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke fiefia ho Tuʻi lolotongá?

13 ʻOkú ke loto ke ʻai ke fiefia ho Tuʻi lolotongá? Hanganaki fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi hotau ʻOtuá ʻi hono tuʻunga moʻoní. ʻI hoʻo fai peheé, ʻokú ke muimui ofi ai ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú. (1 Pita 2:21) Hangē ko Sīsuú, ʻokú ke ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia pea fakamoʻoniʻi ko Hono filí, ʻa Sētane, ko ha tokotaha loi fakamā!

TOKONI KE FAKAHAOFI ʻA E MOʻUÍ ʻI HEʻETAU FAKAHĪKIHIKIʻI ʻA E HUAFA ʻO SIHOVÁ

14-15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻe hoko nai ʻi heʻetau akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihová?

14 ʻI heʻetau fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻoku tau tokoni ai ke fakahaofi ʻa e moʻuí. Anga-fēfē? Ko hono moʻoní, kuo fakakuihi ʻe Sētane ʻa e “ʻatamai ʻo e kau taʻetuí.” (2 Kol. 4:4) Ko hono olá, kuo nau tui ki he ngaahi loi fakasētane hangē ko ení: ʻOku ʻikai ʻi ai ha ʻOtua, ko e ʻOtuá ʻokú ne mamaʻo pea ʻoku ʻikai ke ne tokanga mai ki he tangatá, ko e ʻOtuá ʻoku anga-kakaha pea ʻokú ne fakamamahiʻi taʻengata ʻa e kau faihalá. Ko e ngaahi loi ko iá ko hono taumuʻá ke fufū pe ke fakameleʻi ʻa e huafa ʻo Sihová mo hono ongoongó, koeʻuhí ke ʻoua ʻe ʻi ai ha holi ʻa e kakaí ke ʻunuʻunu ofi kiate ia. Ka ko ʻetau ngāué ʻokú ne ikuʻi ʻa e taumuʻa ʻa Sētané. ʻOku tau akoʻi ki he kakaí ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻetau Tamaí, ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e huafa māʻoniʻoni hotau ʻOtuá. Ko e hā hono olá?

15 Ko e ngaahi moʻoni ʻi he Folofolá ʻoku ʻi ai hono mālohi lahi. ʻI hono akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihova pea mo hono tuʻunga moʻoní, ʻoku lava ai ke tau sio ki ha meʻa fakaofo. ʻOku kamata ke fakaeʻa māmālie hake ʻa e ngaahi loi fakasētané, pea ko e faʻahinga tāutaha ko ení ʻoku kamata ke nau vakai ki heʻetau Tamai ʻofá ʻo hangē ko ʻetau vakaí. ʻOku nau mātuʻaki ofoofo ʻi hono mālohi taʻefakangatangatá. (ʻAi. 40:26) ʻOku nau tui fakapapau ki heʻene fakamaau totonu haohaoá. (Teu. 32:4) ʻOku fakamaama kinautolu ʻe hono poto kāfakafá. (ʻAi. 55:9; Loma 11:33) Pea ʻoku nau fiemālie ke ako ko ia ʻa e fakasino ʻo e ʻofá. (1 Sio. 4:8) ʻI heʻenau ʻunuʻunu ofi kia Sihová, ko ʻenau ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ko ʻene fānaú ʻoku hoko ʻo papau. He monū fakaofo ē ʻoku tau maʻu ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke ʻunuʻunu ofi ki heʻenau Tamaí! ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku lau kitautolu ʻe Sihova ko hono “kaungāngāue.”—1 Kol. 3:​5, 9.

16. Kuo anga-fēfē hono tākiekina ʻa e niʻihi ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá? ʻOmai ha fakatātā.

16 ʻI he kamatá, te tau akoʻi pē nai ki he kakaí ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. Ko e meʻa ko iá ʻiate ia pē ʻe lava ke maongo tuʻuloa ki ha tokotaha loto-totonu. Ko e fakatātaá, ko ha finemui ko Aaliyah b naʻe ʻohake ia ʻi ha ʻapi ʻikai lotu faka-Kalisitiane. Ka naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai haʻane kaunga moʻoni ki heʻene lotú pe ko e ʻOtuá. Naʻe liliu ia hili ʻene kamata ako mo e Kau Fakamoʻoní. Naʻe kamata ke ne vakai ki he ʻOtuá ko hono Kaumeʻa. Pea naʻá ne ʻohovale ke ako ko e huafa ʻo e ʻOtuá kuo toʻo ia mei he ngaahi Tohi Tapu lahi pea fetongiʻaki ia ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga, hangē ko e ʻEikí. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e huafa Sihová naʻe hoko ia ko ha liliuʻanga ki heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē: “Ko hoku Kaumeʻa lelei tahá ʻoku ʻi ai hono huafa!” Ko e hā ʻa e olá? ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou maʻu ʻa e nonga lahi ʻi hoku lotó he taimí ni. ʻOku ou ongoʻi lāngilangiʻia moʻoni.” Ko ha tangata ko Steve ko ha tokotaha mūsika naʻá ne haʻu mei ha puipuituʻa faka-Siu mālohi. Naʻá ne fakamavaheʻi ia mei ha kautaha lotu pē koeʻuhí ko ʻene sio ki he lahi fau ʻa e mālualoí. Kae kehe, lolotonga ha taimi fakamamahi, naʻá ne loto ke kau ʻi ha ako Tohi Tapu naʻe fakahoko ʻe he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe maongo loloto kiate ia ʻene ako fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne pehē: “Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá.” ʻOkú ne toe pehē: “Ko e fuofua taimi ia, ke u mahinoʻi ʻoku ʻi ai ha ʻOtua! Naʻá ku vakai kiate ia ko ha Tokotaha. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá kuó u maʻu ha Kaumeʻa.”

17. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ai ke hokohoko atu hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 ʻI hoʻo ngāue fakamalangá mo e faiakó, ʻokú ke vahevahe atu ʻa e huafa toputapu ʻo Sihová ki he kakaí? ʻOkú ke tokoniʻi kinautolu ke vakai ki he tuʻunga moʻoni hotau ʻOtuá? ʻI hono fai iá, ʻokú ke fakahīkihikiʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOfa ke ke hanganaki fakahīkihikiʻi ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻaki hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke ʻiloʻi ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e huafa ko iá. ʻI he founga ko iá, te ke fakahaofi ai ʻa e moʻuí. Te ke muimui ai ʻi he tataki ʻa ho Tuʻí, ʻa Kalaisi Sīsū. Pea hiliō he meʻa kotoa, te ke fakahīkihikiʻi ai hoʻo Tamai ʻofá, ʻa Sihova. Fakatauange ke ke “fakahīkihikiʻi [hono] huafá ʻo taʻengata pea taʻengata”!—Saame 145:2.

ʻOku tau fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻaki hono akoʻi ia ki he kakaí pea fakahaaʻi ange kiate kinautolu ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo Sihová (Sio ki he palakalafi 17)

ʻI HONO FAKAHĪKIHIKIʻI ʻA E HUAFA ʻO E ʻOTUÁ ʻOKU ANGA-FĒFĒ ʻENE . . .

  • ʻai ʻa Sihova ke fiefiá?

  • ʻai ʻa Kalaisi Sīsū ke fiefiá?

  • iku ki hono fakahaofi ʻa e moʻuí?

HIVA 2 Sihova Ho Huafá

a ʻOku fakahaaʻi mālohi ʻe he fakamoʻoní ko Maʻake naʻá ne muʻaki ngāueʻaki ʻa e huafa fakaʻotuá ʻi he toʻo-lea ko eni mei he lea ʻa Sīsuú. Kuo toe fakafoki ia ki he Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.