Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 6

HIMENE 10 Arue ia Iehova to tatou Atua!

“A arue i te iˈoa o Iehova”

“A arue i te iˈoa o Iehova”

“A arue ia ˈna, outou te mau tavini a Iehova, a arue i te iˈoa o Iehova.”SAL. 113:1.

MANAˈO FAUFAA

Eaha te turai ia tatou ia arue i te iˈoa moˈa o Iehova i te mau taime atoa?

1-2. Eaha te tauturu mai ia taa i te huru o Iehova a faainohia ˈi to ˈna iˈoa?

 A FERURI na: Ua faainohia oe e te hoê taata ta oe i matau. Ua ite oe e e haavare tera, area vetahi ua vare ïa e ua haapurara i te reira, e mea rahi atu â tei vare. Eaha ïa to oe huru? Ia haapao oe i te parau a vetahi ê e i to oe roo, eita paha oe e mauruuru.—Mas. 22:1.

2 E tauturu mai tera hiˈoraa ia taa i to Iehova huru i te taime i faainohia ˈi to ˈna roo. Ua faahiti hoê o ta ˈna mau melahi i te haavare no nia ia ˈna i te vahine matamua ra o Eva e ua vare oia. Ei faahopearaa, orure hau atura na taata matamua ia Iehova e roohia ˈtura te huitaata i te hara e te pohe. (Gen. 3:1-6; Roma 5:12) No te mau haavare ta Satani i parau i te ô i Edene, ua tupu te fifi ati aˈe te ao nei mai te pohe, te tamaˈi e te mauiui. Papu maitai, te mauiui nei Iehova no ta tera pariraa haavare i faatupu. Aita râ oia e inoino ra. E “Atua oaoa” noa hoi oia.—Tim. 1, 1:11.

3. Eaha ta tatou fanaˈoraa taa ê?

3 E fanaˈoraa taa ê ta tatou e paturu i te iˈoa moˈa o Iehova ma te auraro i teie faaueraa: “A arue i te iˈoa o Iehova.” (Sal. 113:1) E na reira tatou ma te faaite i te parau mau no nia ia ˈna. E hiˈopoa anaˈe e toru tumu faufaa o te turai ia tatou ia arue i te iˈoa o te Atua ma to tatou aau atoa.

E OAOA IEHOVA IA ARUE TATOU I TO ˈNA IˈOA

4. No te aha Iehova e oaoa ˈi ia arue tatou ia ˈna? A horoa i te hiˈoraa. (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

4 E oaoa to tatou Metua i te raˈi ia arue tatou i to ˈna iˈoa. (Sal. 119:108) No to ˈna anei hinaaro i te faaitoitoraa, mai te taata tia ore, e ani ai oia ia aruehia o ˈna ei Atua Manahope? E ere! A feruri na i teie faahohoˈaraa: Te tauahi ra te hoê tamahine iti i to ˈna papa a parau ai, “O oe te papa maitai roa ˈ ˈe!” E oaoa roa ïa te papa, e putapû atoa. No te aha? E ere no to ˈna hinaaro i te faaitoitoraa e te haapopouraa a ta ˈna tamahine, no to ˈna râ here ia ˈna e no to ˈna mauruuru i te faaiteraa ta ˈna tamahine i to ˈna here e to ˈna aau mehara. Ua taa i te papa e faufaahia ta ˈna tamahine i taua mau huru maitatai ra a paari ai oia. No reira atoa Iehova, to tatou Metua i te raˈi, e oaoa ˈi ia arue tatou ia ˈna.

Mai te hoê papa e oaoa ra ia faaite ta ˈna tamarii i to ˈna here e mauruuru ia ˈna, te oaoa ra Iehova ia arue tatou i to ˈna iˈoa (A hiˈo i te paratarafa 4)


5. Ia arue tatou i te iˈoa o te Atua, eaha te parau ta tatou e haapapu e e haavare?

5 Ia arue tatou i to tatou Metua i te raˈi, e haapapu tatou e e haavare atoa ta Satani e parau ra no nia ia tatou. Ua parau hoi Satani e aita hoê aˈe taata e paturu i te iˈoa o te Atua ma te taiva ore. No ˈna e taiva tatou i mua i te tamataraa. Ua parau oia e e faaea tatou i te tavini i te Atua ia manaˈo tatou e mea maitai aˈe ia na reira. (Ioba 1:9-11; 2:4) Ua haapapu râ te tavini taiva ore ra o Ioba e e haavare Satani. E oe? E fanaˈoraa taa ê ta tatou tataitahi e paturu i te iˈoa o to tatou Metua e e faaoaoa ia ˈna ma te tavini ia ˈna ma te taiva ore. (Mas. 27:11) Mea fanaˈo mau â tatou.

6. E nafea ia pee i te hiˈoraa o Davida e te ati Levi? (Nehemia 9:5)

6 E arue te feia e here ra i te Atua i to ˈna iˈoa ma to ratou aau atoa. Ua papai te arii Davida: “E arue au ia Iehova. E arue au i to ˈna iˈoa moˈa ma to ˈu aau atoa.” (Sal. 103:1) Ua taa ia Davida e ia arue tatou i te iˈoa o Iehova te arue ra ïa tatou ia ˈna. Inaha to ˈna iˈoa, to ˈna atoa ïa roo, oia hoi to ˈna mau huru maitatai e ta ˈna mau ohipa faahiahia atoa. Ua hinaaro Davida e haamoˈa e e arue i te iˈoa o to ˈna Metua ma to ˈna aau atoa. Ua arue atoa te ati Levi ia Iehova, ma te haehaa râ ua faˈi ratou e eita ta ratou mau parau e navai no te arue hope roa i te iˈoa moˈa ra o Iehova. (A taio i te Nehemia 9:5.) Papu maitai, ua oaoa roa Iehova i tera arueraa haehaa ma te aau atoa.

7. E nafea ia arue ia Iehova i roto i te pororaa e to tatou oraraa?

7 I teie mahana, e oaoa Iehova ia paraparau tatou no nia ia ˈna ma te mahanahana, te mauruuru e te here. Ta tatou fa matamua i roto i te pororaa, e tauturu i te taata ia faafatata ˈtu ia Iehova to tatou Metua here e ia ite o vai mau â oia. (Iak. 4:8) E oaoa tatou i te faaite i ta te Bibilia e parau ra no nia ia Iehova, to ˈna here, ta ˈna parau-tia, to ˈna paari, to ˈna puai e te tahi atu huru maitatai nehenehe mau. E arue atoa tatou ia Iehova ma te rohi i te pee i to ˈna hiˈoraa, a oaoa ˈtu ai oia. (Eph. 5:1) Ia na reira tatou, e taa ê mai tatou i teie nei ao ino, a uiui atu ai vetahi eaha te tumu. (Mat. 5:14-16) Na tatou ïa e faataa ˈtu i te mau taime atoa e paraparau ai tatou ia ratou. Ma te na reira, te arue ra tatou i te iˈoa o Iehova, to tatou Atua, a hinaaro atu ai te feia aau haavare ore e faafatata ˈtu ia ˈna. E oaoa mau â o ˈna.—Tim. 1, 2:3, 4.

E OAOA IESU IA ARUE TATOU I TE IˈOA O IEHOVA

8. Mea nafea Iesu i te faaiteraa e nafea ia arue i te iˈoa o Iehova?

8 Aita hoê aˈe i te raˈi e i te fenua tei ite maitai o vai Iehova maori râ o Iesu. (Mat. 11:27) Mea here na ˈna i to ˈna Metua, e ua faaite o ˈna e nafea ia arue i te iˈoa o Iehova. (Ioa. 14:31) A pure ai oia i to ˈna Metua i te po hopea o to ˈna oraraa, teie ta ˈna i parau no nia i ta ˈna taviniraa i te fenua nei: “Ua faaite au i to iˈoa ia ratou.” (Ioa. 17:26) Eaha te auraa o teie parau?

9. Eaha te parabole ta Iesu i faahiti no te faataa maitai i te huru o to ˈna Metua?

9 Aita noa Iesu i parau i te taata e o Iehova te iˈoa o te Atua. Ua ite aˈena hoi te ati Iuda i te reira. O ˈna râ te taata matamua tei “faataa . . . o vai te Atua.” (Ioa. 1:17, 18) Ei hiˈoraa, te faaite ra te mau Papai Hebera e Atua aroha hamani maitai Iehova e te aumihi. (Exo. 34:5-7) Ua faataa ˈtu â Iesu i taua parau mau ra i roto i te parabole o te tamaiti tei moˈe e to ˈna metua tane. “Tei te atea ê â” te tamaiti tei tatarahapa, ite maira te metua tane ia ˈna, horo maira, tauahi maira ia ˈna e faaore noa ihora i ta ˈna hara. Te ite maitai ra ïa tatou i te aroha hamani maitai e te aumihi rahi o Iehova. (Luka 15:11-32) Ua faaite Iesu o vai mau â to ˈna Metua.

10. (1) Eaha te haapapuraa e ua faaohipa Iesu i te iˈoa o to ˈna Metua e ua hinaaro oia ia na reira atoa vetahi ê? (Mareko 5:19) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.) (2) Te hinaaro atoa ra Iesu ia aha tatou?

10 Ua hinaaro atoa Iesu ia faaohipa vetahi ê i te iˈoa o to ˈna Metua. I tiaturi na vetahi mau tia faaroo e mea faatura ore ia faahiti i te iˈoa o te Atua. Aita roa ˈtu râ Iesu i pee i ta ratou mau tutuu aita e tuati ra i te mau Papai. Ua faahanahana oia i te iˈoa o to ˈna Metua. A hiˈo na i to ˈna faaoraraa i te hoê taata tei uruhia e te demoni i te tuhaa fenua o Geregasa. Ua riaria te taata e ua parau onoono ia Iesu ia faarue mai i to ratou fenua. Ua farii Iesu. (Mar. 5:16, 17) Tera râ, ua hinaaro o ˈna ia ite to reira mau taata i te iˈoa o Iehova. Faaue ihora ïa oia i te taata ta ˈna i faaora ia faaite haere eiaha ta ˈna i rave, ta Iehova râ i rave. (A taio i te Mareko 5:19.) a Te hinaaro atoa ra oia ia faaite tatou i te iˈoa o to ˈna Metua ati aˈe te ao nei. (Mat. 24:14; 28:19, 20) E oaoa o Iesu to tatou Arii ia na reira tatou.

Ua faaue Iesu i te taata tei uruhia na i te demoni ia faaite haere mea nafea Iehova i te tautururaa ia ˈna (A hiˈo i te paratarafa 10)


11. Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure no te aha, e eaha te faufaaraa o te reira? (Ezekiela 36:23)

11 Ua ite Iesu e te opuaraa a Iehova, e haamoˈa ïa i to ˈna iˈoa, oia hoi e haapapu e haavare anaˈe tei parauhia no nia ia ˈna. No reira to tatou Fatu i haapii ai i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure: “To matou Metua i te raˈi, ia moˈa to oe iˈoa.” (Mat. 6:9) Ua taa ia Iesu e teie te parau rahi roa ˈ ˈe tei faahapahia. (A taio i te Ezekiela 36:​23.) Aita hoê aˈe i te raˈi e i te fenua tei haamoˈa aˈenei i te iˈoa o Iehova mai ia Iesu. I to ˈna haruraahia, ua pari to ˈna mau enemi ia ˈna i te faatura ore i to ˈna Metua. Papu maitai, ua horuhoru roa Iesu. E hara rahi hoi no ˈna ia faaino i te iˈoa moˈa o to ˈna Metua. No reira Iesu i “ahoaho rahi” ai hou to ˈna haruraahia.—Luka 22:41-44.

12. Mea nafea to Iesu haamoˈaraa i te iˈoa o to ˈna Metua?

12 No te haamoˈa i te iˈoa o to ˈna Metua, ua faaoromai Iesu e rave rau haamauiuiraa, parau ino e pariraa haavare. Ua ite o ˈna e ua faaroo maite oia i to ˈna Metua. Aita ïa e tumu e haama ˈi oia. (Heb. 12:2) Ua ite atoa oia e te aro ra Satani ia ˈna i taua taime fifi ra. (Luka 22:2-4; 23:33, 34) Ua manaˈo paha Satani e taiva Iesu. Ua hape roa râ o ˈna. Ua haapapu maitai Iesu e haavare ino mau Satani, e e tavini taiva ore ta Iehova o te tapea i to ratou hapa ore i roto i te mau tamataraa ino roa ˈ ˈe.

13. E nafea oe e faaoaoa ˈi i to oe Arii e faatere ra?

13 E hinaaro anei oe ia oaoa to oe Arii e faatere ra? A tamau ïa i te arue i te iˈoa o Iehova, ia ite hoi vetahi ê o vai mau â to tatou Atua. Ia na reira oe, te pee ra ïa oe i to Iesu taahiraa avae. (Pet. 1, 2:21) Mai ia Iesu, te faaoaoa ra oe ia Iehova e te haapapu ra e haavare haama ore o Satani to ˈna enemi.

E ORA MAI TE TAATA IA ARUE TATOU I TE IˈOA O IEHOVA

14-15. Eaha te mau mea faahiahia ta tatou e ite a haapii ai i te taata no nia ia Iehova?

14 E ora mai te taata ia arue tatou i te iˈoa o Iehova. Ua haapoiri hoi Satani i te feruriraa o te feia aita e tiaturi ra ia Iesu. (Kor. 2, 4:4) Ei faahopearaa, ua vare ratou i ta ˈna mau haavare: Aita e Atua, ua atea ê te Atua ia tatou, aita o ˈna e tâuˈa ra i te huitaata, mea ino te Atua, e haamauiui o ˈna i te feia ohipa ino e a muri noa ˈtu. Te fa, e faaino i te iˈoa e te roo o Iehova, ia ore te taata e hinaaro e faafatata ˈtu ia ˈna. Maoti râ te ohipa pororaa, eita ta ˈna opuaraa e manuïa. Te haapii ra tatou i te taata i te parau mau no nia i to tatou Metua e Atua, a arue ai i to ˈna iˈoa. Eaha ïa tei itehia mai?

15 E mana rahi to te pue parau mau Bibilia. Ma te haapii i te taata no nia ia Iehova e to ˈna huru mau, e ite tatou i te hoê ohipa faahiahia. Eita te taata e vare faahou i te mau haavare a Satani e e ite ratou i te mau huru maitatai o Iehova. E faahiahia roa ratou i to ˈna puai mure ore. (Isa. 40:26) E tiaturi ratou ia ˈna no ta ˈna parau-tia. (Deut. 32:4) E mauruuru ratou i to ˈna paari rahi. (Isa. 55:9; Roma 11:33) E tamahanahana-atoa-hia ratou a ite ai e here te Atua. (Ioa. 1, 4:8) A faafatata noa ˈi ia Iehova, e papu atu â to ratou tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu ei tamarii na ˈna. Auê ïa fanaˈoraa taa ê ia tauturu i te taata ia faafatata ˈtu ia Iehova! Ia na reira tatou, e hiˈo mai ïa Iehova ia tatou ei “hoa ohipa” no ˈna.—Kor. 1, 3:5, 9.

16. Eaha te huru o vetahi a haapii ai i te iˈoa o te Atua? A horoa i te hiˈoraa.

16 I te omuaraa, e haapii paha tatou i te taata o Iehova te iˈoa o te Atua. E nehenehe te reira e taui roa i to ratou oraraa. Teie te hiˈoraa o Aaliyah, b tei paari i roto i te hoê utuafare aita e tiaturi ra i te Bibilia. Aita oia i mauruuru i ta ˈna haapaoraa e aita i hinaaro e faafatata ˈtu i te Atua. Ua taui râ oia i to ˈna haapiiraa na muri i te mau Ite no Iehova. Ua riro mai te Atua ei hoa no ˈna. Ua huru ê atoa o ˈna i te iteraa e ua tatarahia te iˈoa o te Atua i roto e rave rahi Bibilia e ua monohia te reira e te tahi mau tiaraa mai ‘te Fatu.’ Ia ˈna i haapii i te iˈoa o Iehova, ua parau oia: “Ei iˈoa to to ˈu hoa!” Eaha tei tupu i muri mai? Te faatia ra o ˈna: “Ua fanaˈo vau i te hau. Auê ïa haamaitairaa rahi!” Teie te hiˈoraa o Steve, hoê taata hauti upaupa tei paari i roto i te hoê utuafare ati Iuda etaeta. Ua faaatea ê oia ia ˈna i te mau haapaoraa no te mea ua ite oia i te tahi ohipa tano ore. Tera râ, i te poheraa to ˈna mama, ua farii oia i te apiti i te hoê haapiiraa Bibilia e te hoê Ite no Iehova. Ua putapû roa o ˈna i te iteraa i te iˈoa o te Atua. Te na ô ra o ˈna: “Aita vau i haapiihia aˈenei e iˈoa to te Atua. A tahi ra vau a ite ai e te vai mau ra te Atua. Taa ˈtura ia ˈu e ua itehia mai ia ˈu te hoê hoa.”

17. No te aha outou e tamau ai i te arue i te iˈoa o Iehova? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

17 I roto i te ohipa pororaa e haapiiraa i te taata, e faaite anei outou i te iˈoa moˈa o Iehova? Te tauturu ra anei outou ia ratou ia ite eaha mau na te huru o te Atua? Ma te na reira, te arue ra ïa outou i te iˈoa o te Atua. A tamau ïa i te arue i te iˈoa moˈa o Iehova ma te tauturu i te taata ia ite o vai mau na oia. E ora mai hoi te taata ia na reira outou. E pee outou i te taahiraa avae o te Arii e faatere ra o Iesu Mesia. Te mea faufaa roa ˈtu â, e faaoaoa outou i to outou Metua î i te here, Iehova. Ia arue ïa outou i to Iehova iˈoa “e a muri noa ˈtu”!—Sal. 145:2.

E arue tatou i to Iehova iˈoa ma te faaite i to ˈna iˈoa i te taata e ma te haapii ia ratou o vai mau na oia (A hiˈo i te paratarafa 17)

E NAFEA TE ARUERAA I TE IˈOA O TE ATUA . . .

  • e faaoaoa ˈi ia Iehova?

  • e faaoaoa ˈi ia Iesu Mesia?

  • e faaora ˈi i te taata?

HIMENE 2 O Iehova to oe iˈoa

a E tumu papu ia tiaturi e ua faaohipa Mareko i te iˈoa o te Atua i roto i teie irava. Ua faahoˈihia mai te reira i roto i Te Bibilia, Huriraa o te ao apî.

b Ua tauihia te mau iˈoa.