Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 7

DYI 51 Ma bbʉ ma lu Yova dho!

Naziri njingʉe ná kpa dhó lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo

Naziri njingʉe ná kpa dhó lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo

“Ke kʉ takatifu Yova dho Naziri ndi nji ná ddo krʉ kana.”​—HES. 6:8.

RI NǍ LO

Ngbaribbai ma Naziri njingʉe ná kpa dhó lo ka ndi kó ko tsotso ko njínji Yova dho bbʉ ko bbʉ ko ro ndirigoti nga nǎ do ro nari.

1. Drrdrr ká Yova dzá njí dhi kpa ngʉe ngbá bblo kʉ ná ngaddidha na?

 NI KA adi ni kana nga kʉ chøchø Yova na nari nja mana na nì? Nio! Ni nga kʉ ddiro ri. Drrdrr nga djó ro, bí kʉ ná ndrŭ ngʉ adi ndima mbu ni bbai. (Zb. 104:33, 34) Bí kʉ ná ndrŭ bbʉngʉe ndima nja ndima bbʉ madha Yova dho d’e. Føri kʉ drrdrr le ngʉ adi nzi Wanaziri Waisraeli bbá ná kpa. Føri ká ngʉe ie ma ndirigoti ko ká ka ko ba ngbá somo kpadhó loroji nǎ ro?

2. (a) Naziri nji nari ká ngʉe ie ma? (Hesabu 6:1, 2) (b) Nja kʉ ná Waisraeli ká ngʉ adi Naziri nji addudho?

2 “Naziri” dhi fø dho si Kiebrania nǎ ro nari na mana kʉ “vʉ le vʉ ná ke,” “Ddikpa ngana le li ná ke,” inga “Bbʉbbʉ ndi pekee kʉ ná njí dho ná ke.” Fø lo na le dho nari kʉ bidii na ngʉe ná Waisraeli bbʉ ndima bbʉngʉe ndima Mungu dzá njí dho pekee kʉ ná chu nǎ ro. Musa dhó Sheria ungʉe ritso u ddikpa ke inga ddikpa le njí pekee kʉ ná tsodha ndiro ndi vʉri ndi njinjí Naziri nji ná ke bbai Mungu dho ddikpa saa dho d’e. a (Azø Hesabu 6:1, 2.) Fø tsodha tsungʉe ndi nǎ nari kʉ nja kʉ ná Waisraeli ka ndima njí e ná lo ró le le ronga tso cho nari. Nde, ddikpa Muisraeli ká ngʉ adi rivʉ ndi ngʉ Naziri nji ná ke bbai addudho? Njaro føri ngʉe ke inga le ji Yova bbo nari dho ndirigoti ke riji ndi dhǒ ndi nanga jini ngbà Yova bbʉ ndi dho ná kado dho nari dho.​—Kum. 6:5; 16:17.

3. Njʉ ká Mungu dzá njí dhi ndrŭ e Naziri ngʉ adi nji ná kpa bbai ngbá chu nǎ?

3 Naziri le ngʉ nji ná føri dhi sheria tso dyangʉeni Musa dhó Sheria thika “Kristo dhó sheria øngʉe ná saa na.” (Gal. 6:2; Ro. 10:4) Ro, Naziri njingʉe ná kpa bbai, Yova dzá njʉ kʉ ná njí dhi ndrŭ adi ndima nanga jini ngbà ndima njínji ke dho nari dhǒ ndima thí ma, ndima dhó nafsi ma, ndima dhó ngaddidha ma, ndima dhó kpakpanga ma na na krʉ ndima njínji ke dho nari chulu. (Mk. 12:30) Ko adi fø tsodha nji Yova dho, kodhó maisha ko bbʉ ke dho nari chulu. Fø tsodha ró njí le adi nji Yova ji ná lo dho le ngarr ndirigoti ke dho ko ko bbʉ ko njínji nari chulu. Ngbaribbai ma Naziri nji ná kpa ngʉ adi ndima tsoni djo ná lo nji nari djo ko lochu nari ka ndi kó ko tsotso ko chu ngbaribbai ma ko ka ko njí kodhó tsodha ró njí nari. b (Mt. 16:24) Akonja loroji ro di.

ADI NI BBɄBBɄ

4. Hesabu 6:3, 4 ridho nari bbai, Naziri nji ná ke ká ngʉ adi tsu mbudha kana ngbaribbai?

4 Azø Hesabu 6:3, 4. Naziri nji ná kpa dho ringangʉeni nzɨ ndima jø wa ndirigoti nzɨ ndima nyo nja kʉ ná ritsi. Nja ndrŭ nanga ngʉ adi jini ji fø ritsi nyodha dho ndirigoti føri le nyo nari ro ngangʉe che ri. Biblia pori “wa adi hwè bbʉ ndrŭ thí dho,” ri kʉ Mungu dhó ro si ná kado. (Zb. 104:14, 15) Nì mai føri ngʉe hwè ka ndi bbʉ ná ritsi ro, Naziri njingʉe ná kpa dho ringangʉeni ndima cho ndima ronga tso cho fø ritsi ró. c

Ni ká jiri ni bbʉ ni bbʉ ngbà Naziri nji ná kpa ngʉ adi rinji nari bbai? (Anja paragrafu 4-6)

5. Madián ma, Marcela ma na ká vʉngʉeri ndima njí addu ndirigoti addudho?

5 Naziri njingʉe ná kpa bbai, ko maddi ko ka ko bbʉ ko bbʉ ndiro ko njínji bbo Yova dho d’e. Anja Madián ma, Marcela ma na dhó loroji. d Wakristo kʉ ná fø dza dhi ndrŭ dhó maisha ngʉe bblo. Madián dhó ngʉe bblo kʉ ná njí nari ngʉ adi rili kpa di bblo kʉ ná dza nǎ. Ro, kpa jingʉeri ndima njínji bbo Yova dzá njí kana. Ndiro ndima tso si fø muradi djo d’e, kpa vʉngʉeri ndima ø ndima dhó nja kʉ ná lo thika ø. Kpa pori: “Ko bbangʉe bbo ko mbø sa nari tso bba. Ko rangʉe ngʉe di ddikpa re dza na ndirigoti ko dzingʉe kodhó motokari nanga dzi.” Madián ma, Marcela ma na nanga ro nzá fø lo ndima nji nari d’ongʉeri, kpa vʉngʉeri ndima njiri fø kpa jingʉeri ndima ndri lod’radha dhi njí nanga nari dho. Kpa mbungʉe ndima bblo ndirigoti kpa bangʉe hwè fø ndima vʉngʉe lo nanga nari dho.

6. Njʉ ká Wakristo adi ndima bbʉbbʉ Yova dzá njí dho addudho? (Anja ji maddi.)

6 Njʉ kʉ ná Wakristo nanga adi jini ji Yova dzá njí dho ndima ndima bbʉ nari dho. (1 Ko. 9:3-6) Yova nzɨ adi ko cho kpakpanga na ko njiri føri, ro fø le rinji nari ro ma nga ddi kʉ che ri. Loroji na, nja kpa bba ndima dhó njí ma, ndima dhó dzá ma na. Nja kpa vʉri ndima má nzá ndima chi ndoa ro inga nzɨ ndima ba nzø ndoa ndima chi nari goti. Nja kʉ ná kpa vʉri ndima rá njínji bbo uhitaji kʉ ná ngana, njati ri uri ndima ra di da ma ndima dhi ji ndima ji ná ndrŭ ró ro ró. Ko kana bí kʉ ná ndrŭ adi riji ndima bbʉ ndima føri bbai dhonalo ko riji ko njinjí Yova dho ko thí nǎ ro krʉ. Auri u nari kʉ, Yova adi ndi dho ni njinjí d’e ni nji ná kpakpanga nja mana na bbo, rie bbo ma, inga sese ma ró.​—Ebr. 6:10.

AVɄRI NI É NJONJO NJA NDRŬ RÓ RO

7. Naziri nji ná kpa ká ngʉ adi hwini ngbá kpakpalo tso ró? (Hesabu 6:5) (Anja ji maddi.)

7 Azø Hesabu 6:5. Naziri nji ná kpa ngʉ adi tsoni ndima nzɨ ndima djoka kpa ri. Føri na kpa ngʉ adi ndima djøni djø Yova dho nari dhǒ. Njati rie bicha ddo dho ma ddikpa mwisraeli nji Naziri ri ró, ke djoka ngʉ adi dhi dada ndirigoti nja ndrŭ dho ringʉe sʉsʉ ndima d’i fø ke utso. Njati nja ndrŭ jiri ndima kó ke tsotso kedhó Naziri dhi fø njí kana ró, ringʉe dhʉdhʉ ke dho ndi dhǒ ndi kʉ njonjo nja ndrŭ ró ro nari. Njedha dhi lo kʉ, Waisraeli bbá ddikpa saa na, nzɨ ndrŭ nanga ro ngʉ adi jini Naziri nji ná kpa dho inga kpa tsotsokodha dho ri. Nabi Amosi dhó saa na, tsatsa ngʉe ná Waisraeli “ngʉ adi wa bbʉ Naziri njingʉe ná kpa jø,” ndiri na ndima li kpa mbudha kana ndiro kpa ta wa jødha djo ndima njingʉe ná tsodha d’e. (Amo. 2:12) Nja saa na, ri ngʉ adi riu Naziri nji ná ke é nga nǎ do ro ndiro ndi tøni kprɨ ndi nji ná tsodha djo ndirigoti ndi é njonjo nja ndrŭ ró ro d’e.

Naziri nji ná ke dho ringʉ adi ngani ndi é njonjo nja ndrŭ ró ro (Anja paragrafu 7)


8. Benjamin da lu ná lo ká li ni kpakpa ngbaribbai?

8 Yova dhó le tsotsokodha chulu, ko maddi ko ka ko é njonjo nja ndrŭ ró ro, rie do ma adi pa ko djo nja lo dho ri ró. Anja Norvège nǎ jadda kʉ ná ddikpa Yova dzá Dimu Benjamin dhó loroji. Ke ma dhó darasa nǎ le kpengʉe ddikpa lo ndiri na kpa kó Ukraine nǎ vita dhi lo na ngʉ hwini ná ndrŭ tsotso. Darasa nǎ nzø tsó le nzingʉeri nzø ngo ddikpa dyi Ukraine nǎ ndrŭ adi thó ná rangi dhi ru ndima tho ro. Benjamin pingʉeri ndi nyi bba dho le madha bbʉ ná føri tso da ndi rangʉe di fø lo njini ná ngana ro nari na. Ro, ddikpa mwalimu njangʉe ke ndirigoti ke nzingʉe ke bbò ndi chu na ɨ: “Nidho ringani ni si ndirigoti ni gba ni tso ko na. Ko krʉ ni b’o!” Nga nǎ do ro Benjamin singʉe mwalimu dhi ngana ndirigoti ke pongʉeri ɨ: “Ma ro nga kʉ ngbá nga laidjo maddi ri, ndirigoti ma nzɨ gba ma tso ro politiki nǎ fø lo na ri. Bbʉbbʉ dhé, bí kʉ ná Yova dzá Dimu kʉ prizo nǎ kpa gʉ vita dhi ngana ndima ra nari gʉ nari djó.” Mwalimu ungʉe ke tu nanga ná fø lo u ndirigoti ke njingʉe Benjamin zø nji. Ro, ke lai darasa na nja nzø ngʉ ridhu, ká addudho ke ndi tso gba ndima na nzɨ. Benjamin djo do pangʉe kpø ke ngangʉe dzz ndi dzz nari tso; ro nga nǎ do ro ke ngʉngʉe ndima dhó mwalimu dho ndi pongʉe ná lo djolu dhé nzø dho. Føri goti Benjamin d’rangʉe ngbaribbai ma ndi mbue ndi Yova ko ndi tsotso ndi tøni chi ndidhó udha djo nari ndidzá gø dhi ndrŭ dho.

9. Ri ká kʉ ngbá chu nǎ ko ka ko bbʉ hwè Yova thí dho ri?

9 Ko adi rivʉ ko djøni Yova ji ná lo dho nari dho, ko adi ko dhǒ njonjo ko ishi na ná ndrŭ ró ro. Ringani ko é nga nǎ do ro ndiro ko d’ra ko kʉ Yova dzá Dimu nari njí dhi ngana inga darasa nǎ d’e. Ndirigoti ddiddi i dz’ djó lo gʉ ra che pli anzi nari bbai, njaro ko ka ko njari ri kʉ kpakpa le rrnga Biblia nǎ kanuni dho ndirigoti le d’ra hwè lo-i nja ndrŭ dho. (2 Ti. 1:8; 3:13) Krʉ ddo ró anonga nari kʉ ko “adi hwè bbʉ [Yova] thí dho” njonjo ko ko dhǒ nga nǎ do ro nzɨ njínji Yova dho ná ndrŭ ró ro ná saa na.​—Mez. 27:11; Mal. 3:18.

ALI YOVA ANZIRO NIDHÓ MAISHA NǍ

10. Hesabu 6:6, 7 nǎ le d’ra ná lo ká ngʉ adi Naziri nji ná kpa li mbudha kana ngbaribbai?

10 Azø Hesabu 6:6, 7. Naziri nji ná kpa dho nzá ri tso ungʉeni ndima ndrini bʉ kuso ri. Njaro nzá ni ka ni nja føri bbò lo ri. Anziro Naziri nji ná ke dho føri ngʉ adi si kpakpa kedhó familia nǎ le dhe ró. Fø saa na ngʉe ná desturi nǎ ringʉe le é chøchø dhedhe ná ke kuso. (Yoh. 19:39, 40; Mdo. 9:36-40) Ro, Naziri nji ná ke dho ringangʉeni nzɨ ndi dyø fø desturi. Vodha dhi fø lo tso ró ndi hwini nari kana, Naziri nji ná ke dho ringʉ adi ngani ndi dhǒ kpakpa kʉ ná udha ndiro ndi tøni kprɨ ndidhó tsodha djo. Bbʉbbʉ dhé, Yova lingʉe bbʉbbʉngʉe ndima ná fø kpa kpakpa ndiro kpa hwini fø lo tso ró d’e.

11. Mukristo dho ká ringani ndi vʉri ndi njí addu ndidhó familia djo ndi lonanga vʉ nari kana? (Anja ji maddi.)

11 Wakristo ko kʉ ro, ko adi Yova dho ko bbʉ ko ro, ko njingʉe ná tsodha nja mana na bbo. Føri ka ndi lø ko vʉ nanga ná lo ronga ma, kodhó familia lai djo ko nji ná lo ma na. Ko adi njínji kpakpangana ndiro ko gba kodhó familia dhó lo tso d’e, ro ko nzɨ adi kodhó familia ji ná lo li anziro Yova nzi ko tso ná lo djolu ri. (Mt. 10:35-37; 1 Ti. 5:8) Nja saa na ko vʉ nanga ná lo nzá ka ndi bbʉ hwè kodhó familia nǎ ndrŭ dho ri, ro Yova dho i ngbà.

Ni ká jiri ni li Yova anziro ngbà rie ngbá kpakpalo na ma ni bani ri ró? (Anja paragrafu 11) e


12. Ndidhó familia nǎ kpakpa kʉ ná lo na ndi hwini nari kana, Alexandru ká njingʉe addu ndirigoti nzá ke njingʉe nari ká kʉ ngbá lo?

12 Akonja Alexandru ma, ndibbá le Dorina ma na dhó loroji. B’lo fø dza dhi ndrŭ nji Biblia nǎ funzo bí ina nari goti, Dorina bbangʉe ngazødha tso bba, ndirigoti le jingʉeri Alexandru maddi bbá ri tso bba. Ro, ko ndi jotso ko ro ndirigoti nyodyu na ke pongʉeri le dho ndi ra anzi dhé funzo na. Dorina nyǒ ro nzá fø lo thongʉeri ndirigoti le ngʉ adi rimbu ndi cho ke tso nzɨ ke zønga ró. Alexandru pori ndi ngʉ adi rimbu ndi famu ledhó fø lo, ro ri nga ngʉe sʉsʉ ri. Nja saa na, Dorina ngʉ adi ke ʉʉ ndirigoti le ngʉ adi kedhó logoti ngʉ d’idhé, føri dho ke ngʉ adi ndi mbu bbá ka ndi bbá ri tso nari bbai. Ro, Alexandru rangʉe anzi dhé anziro ndi Yova li nari na, ndirigoti ke ngʉ adi jidha ma, heshima ma na bbʉ bbo le dho. Mwisho, kedhó bblo kʉ ná loroji kongʉe le tsotso le ngá Biblia ndi jifunza nari tso ki vi ndirigoti luti le bangʉe batiso.​—Jw.org djó anja video Alexandru ndirigoti Dorina Văcar: “Jidha e ngatsovedha na ndirigoti bblo” ɨ djo kʉ ná lo nǎ “Bbʉbbʉlo ndrŭ dhó maisha thika le nari.”

13. Ko ká adi jidha dhǒ Yova dho ndirigoti kodhó familia dho ngbaribbai?

13 Yova kʉ familia tso nga ná ke ndirigoti ke jiri ko é hwè na familia nǎ. (Efe. 3:14, 15) Njati ko jiri ko é bbʉbbʉ hwè na ró, ringani ko njí Yova ji ko njí ná lo. Auri u nari kʉ ni di njinjí Yova dho nì ni nidhó familia dhó lo tso gba ro ndirigoti jidha ma, heshima ma na ni bbʉ kpa dho ro ró, Yova adi føri nja mana na bbo.—Ro. 12:10.

ANILI NI KPAKPA NI KANA NJA NI É NAZIRI NJINGɄE NÁ NDRŬ BBAI D’E

14. Bbo pli ká ko ka ko li ie ma kpakpa ko tso nǎ lo chulu?

14 Yova dho madha bbʉ njʉ ná ndrŭ krʉ dho ringani ndima jʉ ndima tso jʉ nja ritsi ró, ndima ji ke ji nari djotsina. Nja saa na fø le rinji nari nga ka ndi é sʉsʉ ri. Ko ká ka ko kó ko tsotso ngbaribbai nja ko bbʉ ko Yova dho d’e? Kpakpa ko nja ndrŭ li kodhó lo chulu nari na. (Yob. 16:5) Nidhó kutaniko nǎ ká kʉ dhʉdhʉ ngʉ ndima dhó maisha tso ná ndrŭ ro ddi nja ndima njínji bbo Yova dho d’e? Ni ká chu njonjo kʉ ndima dhó darasa nǎ nzø ró ro ná jadda kpa ro ddi nì mai fø ndima rinji nari kʉ kpakpa ro? Ni ká chu Biblia jifunza na wanafunzi ma, kpakpa dho ri si ndima tøni chi ndima dhó familia dhó ro ndima upinzani ba nari dho ná Wakristo ro ddi? Avʉri ni njí ngbà ka ni dho ná lo ndiro ni li kpa kpakpa d’e, ndirigoti ad’ra kpa dho nari kʉ ni nanga adi jini ji kpa kʉ do na nga nari dho ndirigoti kpa adi nji Yova dho ná lo dho.​—Flm. 4, 5, 7.

15. Nja ndrŭ ká ka ndima kó krʉ saa ró njínji Mungu dho ná kpa tsotso ngbaribbai?

15 Nja saa na, ri ka ndi kaka ko kó krʉ saa ró Mungu dzá njínji ná ko lai Wakristo tsotso. (Mez. 19:17; Ebr. 13:16) Føri kʉ Sri Lanka nǎ ngʉ di ná chi ngʉ tøni ná ddikpa ngó le-ve jingʉe ndi njí ná lo. Le dhó pasio dhi mbø le ndringʉe ndri ndirigoti le jingʉeri ndi kó painia kʉ ná aro kʉ ná le-vei tsotso nja kpa ra ndima dhó njí na anzi nì mai mbø dhi kpakpalo ngʉe ro. Føri dho le vʉngʉeri ndi di mbø chó krʉ bi ró kpadhó telefone dhi depase dho. Fø le-ve dhoe ná føri ngʉe bblo kʉ ná le thí.

16. Ko ká ba ngbá somo drrdrr ngʉ adi Naziri nji ná kpa dhó lo nǎ ro?

16 Ko ka ko ba bí kʉ ná somo Naziri njingʉe ná ndrŭ dhó loroji nǎ ro. Ro, Naziri njingʉe ná kpa dhó lo djo ko ngazø nari nja kʉ ná longaddi ko dho kodhi ra nǎ Baba Yova djo. Ke churi nari kʉ ko jiri ko bbʉ hwè ndi dho ndirigoti ko adi kpakpanga nji nja ko njí kodhó tsodha ró njí d’e. Ke nja ko mana na bbo ke bbari ko vʉri ko dhǒ jidha ndi dho nari chulu. (Mez. 23:15, 16; Mk. 10:28-30; 1 Yo. 4:19) Naziri njingʉe ná kpa dhó lo ridho nari kʉ, Yova adi ko ko bbʉ ko njínji ndi dho nari nja mana na bbo. Føri dho, akovʉri ko rá anzi Yova dho ko njínji nari na, bbʉ ko ko bbʉ ngbà ri ka ko dho ná ngatsi ro.

NI KÁ KA NI NGɄ I LOGOTI NGBARIBBAI?

  • Naziri nji ná kpa ká ngʉ adi ndima bbʉ ndima bbʉ ndirigoti ndima kʉ nga nǎ do ro nari dhǒ ngbaribbai?

  • Ko ká ka ko li ko kpakpa ko kana nja ko é Naziri njingʉe ná kpa bbai d’e ngbaribbai?

  • Naziri njingʉe ná kpa dhó lo ká Yova adi ndi thí lili ndidzá njí dhi ndrŭ djó nari dhǒ ngbaribbai?

DYI 124 Tukuwe Washikamanifu

a Ngbà mai Yova vʉngʉe nja kpa ndima é Wanaziri ro, bí kʉ nari ngʉe ndimaro vʉngʉeri ndima é Wanaziri ddikpa saa ro dho ná kpa.—Anja kisanduku “ Yova vʉngʉe ndima é Wanaziri ná kpa.”

b Nja saa na, kodhó vichapo adi Naziri nji ná kpa ddi krʉ saa ró adi njínji Yova dzá njí kana ná ndrŭ na. Ro, i lo nǎ, ko si loti ngbaribbai ma bbʉbbʉ ndima Yova dho ná ndrŭ krʉ ka ndima é Wanaziri dhó nganjadha na nari djo.

c Ri ngʉ adi njani nzɨ Munaziri d’i njí ro nji, ndidhó njí ma, ndidhó tsodha ró njí ma na ró ro nari bbai.

d Anja ɨ djǒ ripo ná lo jw.org djó “Tuliamua Kufanya Maisha Yetu Ikuwe Mwepesi” seri “Ushuhuda wa Mashahidi wa Yehova” nǎ.

e JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Dikpa dza djó ro, Naziri nji ná ddikpa ke ndidhó familia nǎ ddikpa le dzá bʉ le ra d’ø nari nja. Ke nji ná tsodha cho ke ronga tso føga ke si chøchø nari ró.