1. Otyipuka patyi otyiwa ovanthu va Siovaa valinga-linga?

 OKUTI uhole Siovaa? Tutyii okuti umuhole! Mahi have vala, nkhele tyakohale ovanthu ovanyingi-ale vakalele ngeetyi ove ukahi, vehole Siovaa. (Ovii. 104:​33, 34) Ovanyingi vayeka-yeka-po ovipuka ovinyingi na vetyivile okufenda Siovaa. Otyo tyalingile ngootyo ovanthu vamwe ankho vakala mo Isilayeli yokohale vatiwa ova Nasileu. Ova Nasileu ankho ovanthu patyi? Oityi tulilongesila kuvo?

2. (a) Ova Nasileu ankho ovanthu patyi? (Onombalulo 6:​1, 2) (b) Oityi ankho tyitwala ova Isilayeli vamwe kokulinga omphango yokukala ova Nasileu?

² Ondaka “Nasileu,” yatuka mondaka yo Hembeleu ipopia okuti “Omunthu Wakoywa-po, Wapungwa ku Vakwavo, Wapakulwa.” Ondaka oyo ankho ipopia umwe ovanthu vamwe ova Isilayeli, vena onduvia novilinga vya Siovaa, velipola-pola ovipuka vimwe velipake umwe vala movilinga vya Siovaa. Ovitumino vya Mwisesi ankho vipopia okuti omunthu tyilinge omukai tyilinge omulume, upondola okulinga omphango oyo ikola, akoyo okukala omu Nasileu akala umwe ononthiki motyilinga otyo. a (Tanga Onombalulo 6:​1, 2.) Omphango oyo ankho omunthu alinga, omphango imwe ikola, mokonda ngootyo ankho uli nokuti malandula ovitumino vimwe ova Isilayeli vakwavo vahalandula. Oityi ankho tyitwala omu Isilayeli okulinga omphango oyo yokukala omu Nasileu? Ankho tyivetwala kokulinga ngootyo okuhole unene Siovaa, nokuhanda okupandula nomutima auho oviwa eli nokuvepa. — Epal. 6:5; 16:17.

3. Oityi tutila ovanthu va Huku hono valinga umwe ngeetyi ankho tyilinga ova Nasileu?

 ³ Tyomunthu okulipakula alinge omu Nasileu, tyapwa etyi otyitumino tya Mwisesi tyapingwa ‘notyitumino tya Kilisitu.’ (Ngal. 6:2; Loma 10:4) Mahi novanthu va Siovaa vo hono vekahi ngova Nasileu, vesuka nokumulingila nomutima auho, nohande aiho, nonondunge ambuho, nononkhono ambuho. (Malu. 12:30) Tulinga omphango ngo yova Nasileu tyina tupakula omwenyo wetu ku Siovaa. Opo tulinge etyi twapopia pokwelipakula, tuna okulinga etyi Siovaa ahanda, nokuyeka-po umwe ovipuka vimwe. Matutale etyi ankho ova Nasileu valinga vetyivile okulinga etyi vapopia pokwelipakula, novipuka oviwa onthwe hono tulilongesilako. b (Mat. 16:24) Pahe matutale ovipuka vimwe.

TUTUMBA ULIPOLE OVIPUKA VIMWE

4. Ngeetyi tyipopia Onombalulo 6:​3, 4, omokonda yatyi ankho tyipwiyila ova Nasileu okulipola ovipuka vimwe?

⁴ Tanga Onombalulo 6:​3, 4. Ova Nasileu ankho kavapondola okunwa ovikunwa vipialukisa, nii ankho kavapondola okulia onouva, tyilinge ombu mbatalala tyilinge ombu mbakukuta. Ovakwavo ankho valia ovipuka ovio, mokonda viliwa umwe hatyivi-ko okuvilia. Ombimbiliya yati, ovinyu otyali tya Huku “ihambukiswa omutima womunthu.” (Ovii. 104:​14, 15) Mahi no ngootyo ova Nasileu ankho vafwapo umwe velipoleyo. c

5. Ovipuka patyi oo Madián na Marcela vayekapo, ya omokonda yatyi?

⁵ Noonthwe hono pamwe tuyekapo umwe vimwe ngo va Nasileu, tutyivile okufenda vali nawa Siovaa. Tala vala etyi tyalingile oo Madián nomukai wae Marcela. d Mwene ankho vekahi umwe vala nawa, vena tyavo. Madián ankho undapa movilinga vimwe vimufeta umwe nawa, ankho veli mondywo imwe ongwa. Mahi ankho vahanda okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. Opo vetyivile avayeke-po ovipuka vimwe, vati: “Kovipuka tulanda-landa atutepululako opo tuhapesele onombongo ononyingi, atwilukila mondywo onthutu vali, etuku-tuku lietu atulilandesa.” Ovipuka ovio, oo Madián nomukai wae valinga, hakuti ovio omunthu wa Huku ena okulinga, mahi mwene vevilinga mokonda otyo  vahanda, vetyivile okuundapa vali movilinga vya Siovaa. Etyi valinga tyevehambukiswa, tyevekalesa nawa.

6. Omokonda yatyi ovanthu va Huku hono, vayekela-po ovipuka vimwe?

⁶ Ovanthu va Huku hono vahambukwa tyina vayeka-po ovipuka vimwe na velipake vali unene movilinga vya Huku. (1 Kol. 9:​3-6) Siovaa ketuti ngaliti pano tuna okuyeka-po ovipuka vimwe. Pamwe ovipuka vimwe tuyeka-po, neevi tuti twehevilingei hakuti kavikahi nawa. Tala vala ovipuka vimwe; vamwe vayeka-po ovilinga vehole, vasa-po omaumbo avo, novipako viavo. Ovanyingi vakoya okukala ngootyo tyahanepele, tyahanepelwe, nokukala ngootyo tyehena ovana. Vamwe vailuka, avaende oku kwesukisa vali ovaivisi, ngwe pamwe okokule novavo. Ovanyingi tulinga tupu ovipuka ovio, omokonda twahanda okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. Wahalimbwe-ko okuti Siovaa utupandula unene, okutala ononkhono twalinga tuyeke-po ovipuka vimwe, tutyivile okumulingila vali nawa, tyilinge etyi twayeka-po otyinene tyilinge otyitutu. — Hemb. 6:10.

LIKWATEHILA ULIKALELE

7. Oityi ankho pamwe tyilemena ova Nasileu okulinga etyi vapopile? (Onombalulo 6:5)

⁷ Tanga Onombalulo 6:5. Omu Nasileu ankho kapondola okukululwa. Ya otyo, otyo ankho matyilekesa okuti utavela umwe vala ku Siovaa. Tyilinge makala ehimbwe nou-Nasileu, tyilinge kamakala ehimbwe, ova Isilayeli ankho mavetyimonena konohuki mbae mbahakululwa. Ine vakwavo vemulinga onthilo, nokumupa ondundo, opo nae tyimupepukila vali okulinga etyi apopile. Mahi pena omuvo umwe ova Isilayeli ankho vahalingi onthilo ova Nasileu, nii ankho kavevepe ondundo. Pononthiki mbomuuli Amosi, ova Isilayeli vokwayeka-po efendelo liotyotyili, ‘ankho vapa ova Nasileu ovinyu.’ Mokutala ankho vahanda umwe vevelingisise vahalinge etyi vapopile tyokuti kamavanu ovinyu. (Amo. 2:12) Pamwe ankho omu Nasileu, una umwe okulikwatehila alinge etyi apopile elikalele na vakwavo.

8. Oityi utila etyi tyalinga Benjamin tyalekesa okuti ankho wakola omutima?

⁸ Siovaa upondola umwe okutukwatesako, noonthwe atukolo omutima tulikalele na vakwetu, na tyina pamwe tuhapopi unene, aa hamwe tuna owoma. Tala etyi tyalingile omona umwe Ombangi una omanima 10 utiwa o Benjamin, ukala ko Noruega. Nthiki imwe kosikola yavo kwalingilwe otyiso tyimwe tyokwamena o Ucrânia, mokonda yetyi ili nokulwiswa. Ovana avatiwa vena okwiimba  otyiimbo tyimwe tyipopia ovivala viepandela lyo ko Ucrânia. Benjamin ankho walinga omphango yokuhelipake-po, mahi kahandele tyimoneke, ngwe pahe akakalela vala kokule. Etyi omulongesi wae emumona emukandukila ati: “Noove endyu na pano, ove tuli nokukevela!” Benjamin elikwatehila umwe afwenepo pomulongesi ati: “Ame hilipake-po, ame hilipake povipuka viovatumini. Otyo Onombangi ononyingi mba Siovaa vapakelwa movikaleya, okwehetavelele okwenda movilwa.” Omulongesi wae etavela umwe etyi tyapopia Benjamin, emuti ove tunda-po. Vakwavo valongeswa navo avahimbika okumupula oityi ngwe ahakalelele-po. Benjamin pahe ankho omutima uli nokuveta unene, tyokuhanda umwe okulila. Mahi elikwatehila umwe apopila ñgoo vakwavo etyi apopilile-ale omulongesi. Benjamin pahe atolela ovo he okuti, Siovaa wemukwatesako etyivile okwamena otyili alongeswa m’Ombimbiliya.

9. Oityi tuna okulinga tuhambukiswe omutima wa Siovaa?

⁹ Mokonda onthwe twakoya okulinga etyi Siovaa ahanda, twelikalela na vakwetu tukala navo. Twesukisa umwe okulikwatehila tulipopie ku vakwetu tuundapa navo, no kosikola okuti onthwe Tunombangi mba Siovaa. Tyina ouye ou uvilapo vala okukala vali omapita, matyitulemena unene okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya, nokupopila vakwetu oviwa ovipe. (2 Tim. 1:8; 3:13) Mahi wahalimbwe-ko okuti, tyina tulikwatesila tulikalele naava vahafende Siovaa ‘tuhambukiswa omutima wae.’ — Omih. 27:11; Mal. 3:18.

WAHAYEKE-PO OKUPAKA KOMUTWE OVILINGA VYA SIOVAA

10. Oityi tutila ova Nasileu ankho tyivelemena unene okulandula otyitumino tyili momukanda Onombalulo 6:​6, 7?

¹⁰ Tanga Onombalulo 6:​6, 7. Ova Nasileu ankho kavapondola okufwena potyivimbi. Otyipuka otyo okutyitala vala ñgaa, ngoti ankho hatyinene-ko-ale. Mahi pomuvo opo ova Nasileu ankho tyivelemena umwe unene okutavela otyitumino otyo, haunene umwe tyina ou wanyima owavo. Pomuvo opo pomitambo ovanthu ankho vakala ponthele yotyivimbi. (Swau 19:​39, 40; Ovil. 9:​36-40) Mahi etyi ova Nasileu vapopia pokulipakula motyilinga otyo, ankho tyilekesa okuti kavapondola okulipaka povipuka aviho vilingwa pomitambo. Na tyina umwe ankho ova Nasileu veli pomutambo wo wavo, veihamenwa, vena okupamena mu Siovaa vetyivile okulinga etyi vapopile. Mahi tutyii okuti, povipuka viatyo  ngoovio vialema, Siovaa wapele ononkhono ovanthu ankho velipakula kwe.

11. Oityi ovanthu va Huku vakoya okulinga, povipuka viyemba kombunga?

¹¹ Onthwe ovanthu va Siovaa tutyii okuti, etyi twapopile pokwelipakula ku kwe, hatyipuka tyokunyana. Otyo tyilekesa okuti pamwe ovipuka vimwe viyemba kombunga, tuna umwe omu matuviendekela. Onthwe tusuka umwe natyo tyokulandula etyi Ombimbiliya ipopia tuna okulingila vetu, mahi evi vetu vesuka navio, katuvipake komutwe weetyi Siovaa ahanda. (Mat. 10:​35-37; 1 Tim. 5:8) Otyo tyilekesa okuti pamwe matulipolopo umwe omapita no vetu, pala tutyivile okulinga etyi tyihambukiswa Siovaa.

12. Etyi ovipuka vialemene oityi Alexandru ahalingile, oityi alingile?

¹² Tala etyi tyalingile ovo Alexandru nomukai wae Dorina. Etyi vahimbika okulilongesa Ombimbiliya pakala vala enima, Dorina ayeke-ko, ahande na Alexandru ayeke-ko. Alexandru apopi umwe nomutima watula, nounkhengela okuti ngwe kamayeke-ko, mahi Dorina ehetyihande. Atutumba umwe nokumutalameka. Alexandru wati welikwatehilile anoñgonoke otyityi omukai wae asokela ngootyo. Mahi tyemulemenene. Pamwe Dorina umupopia omapita, okumupenya umwe nae asoko okuyeka-ko okulilongesa Ombimbiliya. Mahi Alexandru elikwatehila umwe, apake Siovaa komutwe, otyo tupu alinga evi vilekesa okuti uhole omukai wae, umulinga onthilo. Oviwa omulume wae alinga, avitwala Dorina kokuhimbika vali okulillongesa Ombimbiliya. Nae pahe akwate-po otyili. — Nyingila mo jw.org oende apa pokwati: “Otyili Tyipilulula Ovanthu” utale ovindiu yokwati: Alexandru na Dorina Văcar: “Omunthu Wohole Wapwa-elundo Una Okankhenda.”

13. Oñgeni matulekesa okuti tuhole Siovaa nombunga yetu?

¹³ Siovaa oe omuhindi wombunga, ya wahanda atuho tukale nehambu. (Efe. 3:​14, 15) Ine tuhanda umwe okukala nehambu, tuna okulinga ovipuka ngoomu Siovaa evilulikila. Wahalimbweko okuti Siovaa uhambukwa unene tyina ekutala ulinga ononkhono opo utyivile okumufenda, otyo tupu oku utekula veumbo liove, nokulinga evi vilekesa okuti uvehole, uvelinga onthilo. — Loma 12:10.

LIPEI ONDUNDO MUKALE NGOVA NASILEU

14. Ovalie haunene tuna okupopila evi vipameka?

¹⁴ Aveho vakoya okufenda Siovaa hono, vesukisa umwe okuyekapo ovipuka vimwe mokonda yetyi vemuhole. Mahi pamwe katyapepukile. Oityi tuna okulinga tuvekwateseko?  Okupopia evi vipameka. (Som. 16:5) Okuti mewaneno lienyi, muna ava veli nokulikwatehila vayeke-po ovipuka vimwe, vetyivile okuundapa vali unene movilinga vya Huku? Wii ovana vena nokulikwatehila, vahalinge evi vakwavo kosikola valinga na tyina umwe pamwe tyivelemena? Okuti una ovalongwa vamwe v’Ombimbiliya wii, hamwe o vakwenyi mufenda-le navo kohale, veyelwe no vavo mahi otyo velikwatehila umwe vahayekepo okufenda Siovaa? Putyina tyitavela okuvepopila onondaka mbupameka, tuvepopilei umwe. Okupopia umwe etyi tyilekesa okuti tuhambukwa tyina tutala ovipuka vayeka-po, nononkhono veli nokulinga. — File. 4, 5, 7.

15. Oityi vamwe vehole okulinga vakwateseko ava veli movilinga viomuvo auho?

¹⁵ Pamwe tutyivila umwe okukwatesako vakwetu veli movilinga viomuvo auho, okuvepa umwe etyi vakamba. (Omih. 19:17; Hemb. 13:16) Otyo tyalingile ngootyo omukulukai umwe Ombangi ukala ko Sri Lanka. Etyi omukulukai oo anyingila mo lefoloma, konombongo afetwa akuyawiswa. Pahe asoko okukwatesako ovakainthu vevali ovakokoli-ndyila, vahayeke-po ovilinga viavo mokonda ovipuka motyilongo ankho vialema. Onohanyi ambuho ankho uvepa ombongo yokulanda o salutu. Tala vala otyipuka otyiwa omukulukai oo alinga!

16. Oityi tulilongesila kotyilinga tyova Nasileu?

¹⁶ Tyotyili onthwe tulilongesila ovipuka ovinyingi oviwa kotyipuka otyo ova Nasileu ankho valinga tyokuliaava. Otyipuka otyo, tyina etyi tyilekesa tyiyemba ku Tate yetu keulu Siovaa. Tyilekesa okuti ngwe utyii okuti tuhanda okumuhambukiswa. Utyii okuti tuna nokulikwatehila tuyeke-po vimwe, tutyivile okulinga etyi twapopile pokwelipakula. Utulinga umwe onthilo, mwene utuyeka tutale etyi tyikahi nawa tuna okulinga matyilekesa okuti tumuhole. (Omih. 23:​15, 16; Malu. 10:​28-30; 1 Swau 4:19) Otyipuka otyo tyokwapakele-ko ova Nasileu, tyilekesa okuti Siovaa utulwete, ya utuhole mokonda yovipuka vimwe tuyeka-po umwe tutyivile okumulingila. Naina tulikwatehilei twahayekei-ko okulingila Siovaa, tumupei umwe etyi tyikahi nawa tuna-tyo, okumulingila.