1. Omamọ uruemru ọgo yẹ idibo i Jehova e djephia?

 WU VWO ọdaremẹro kpahen onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova? O vwo ẹfro-o, wu vworie! Awọrọ i ji vwo yi. Nẹ ọke ahwanren rhe, ihworho buebun i vwo ẹhẹn ra homaze jerẹ owẹwẹ. (Ps. 104:​33, 34) Ihworho buebun i ze izobo nẹ aye sabu ga i Jehova. Ọrana yẹ oborẹ ọ phia rẹn otu ezẹko uvuẹn Israel re rhe rhẹ otu i Nazirite. Ayọmo yẹ Nazirite, me ya na sabu yono nẹ udje aye?

2. (a) Ayọmo yẹ otu i Nazirite na? (Numbers 6:​1, 2) (b) Mesoriẹ emọ Israel ezẹko a djẹ odjẹ aye ine rhiẹ Nazirite?

² Ẹmro na “Nazirite” o nẹ ẹmro i Hebrew ro mevirhọ “Ohworho ra sanọren,” “Ohworho ra hẹriẹre,” yanghene “Ohworho rọ homaze.” Ẹmro ọnana ọ dabu dje kpahen oruru emọ Israel ezẹko i vwori nyoma aye ze izobo omobọ ezẹko rẹn Jehova izede oghẹnrensan. Urhi Moses ọ ha uphẹn rẹn ọhworhare yanghene ọmase no vive oghẹnrensan rẹn Jehova, nyoma aye ine nyerẹn jerẹ Nazirite uvwrọke ezẹko. a (Se Numbers 6:​1, 2.) Ọke orho vive ọrana, o vwo ọkpọvi rọ nọ nyalele rẹ emọ Israel ere hẹrhẹre ina ja nyalele. Ọrẹn mesoriẹ, onyẹ Israel ọ djẹ odjẹ ro no vive Nazirite? O vive ọrana fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen Jehova, ọrhẹ ọdaremẹro kpahen ebrurhọ buebun rọ riamerhiẹn.—Deut. 6:5; 16:17.

3. Marhẹ idibo i Jehova inyenana i ru họhọ otu i Nazirite na?

³ Ẹkwaphiẹrhotọre i Nazirite na o vwoba ọke “urhi Kristi na” ọ ha Urhi Moses toba. (Gal. 6:2; Rom. 10:4)  Ọrẹn, jerẹ otu i Nazirite na, idibo i Jehova inyenana, e ji dje oruru ọgbogbanhon phia aye ina ga ye rhẹ ọsoso ọmudu, ugboma, ẹhẹn ọrhẹ omẹgbanhon aye. (Mark 12:30) Ọwan e vive nẹ ẹhẹn sa ọke arha homakpahontọre rẹn Jehova. Na sabu nyamwu ive ọrana, o mevirhọ ọrẹ ene ruẹ ọhọre i Jehova, ji ze izobo. Ọke re ne yono kpahen oborẹ otu i Nazirite i ru nyamwu ive aye, ana sabu yono ihwẹnmro eghoghanren kpahen oborẹ ene ru nyamwu ive ọwan. b (Matt. 16:24) Jene yono kpahen idje ezẹko.

MWUEGBE WU NA HOMAKPAHONTỌRE

4. Lele oborẹ ọ ha Numbers 6:​3, 4, izobo ego yi Nazirite na o ze?

⁴ Se Numbers 6:​3, 4. Ofori nẹ otu i Nazirite i kẹnoma rẹn enyo ro mwu awan, aye i vwa ji riẹ ekwakwa ra ha i grape ru-u. Ihworho ri ha uvwre aye a dabu riẹ aruẹ emaren erana fọkime ọ sọ-ọ. Baibol na o dje kpahen “enyo rọ lẹrhẹ ọmudu onyakpọ ghọghọ,” taghene ẹghẹlẹ ro nẹ ọbe Osolobrugwẹ rhe. (Ps. 104:​14, 15) Ọrẹn, otu i Nazirite na i mwuegbe aye ina kẹnoma rẹn ekwakwa aye ina sabu riamerhiẹn. c

5. Izobo omobọ ego yi Madián ọrhẹ Marcela i zeri, mesoriẹ?

⁵ Jerẹ otu i Nazirite na, ọwan e ji ze izobo ra na ga i Jehova vuọnvuọn. Roro kpahen udje Madián ọrhẹ Marcela. d Esa ọrhẹ ane ọnana a dabu riamerhen akpenyerẹn aye. Madián o vwo obọdẹn iruo rọ ha uphẹn rẹn aye rhirhiẹ omamọ oghwa. Ọrẹn, aye ni guọlọ ru riaro uvuẹn ogame i Jehova. Nẹ aye i sabu nyamwu ẹkẹ ọrana, aye ni brorhiẹn aye ine ruẹ ewene ezẹko. Aye ni tare: “Ame i vwa rha ghwọghọ igho buẹ-ẹn. Ame ni kwa riẹ oghwa ọkokamu ji rhẹ imoto ame.” Manẹ Madián ọrhẹ Marcela i vwe ze aruẹ izobo enana-a, ọrẹn aye yi djẹ odjẹ aye ine ruẹ omaran, nẹ aye i sabu kerabọ owian Uvie na. Oma ọ dabu merhen aye, ji vwo ẹhẹn otemẹ kpahen orhienbro aye na.

6. Mesoriẹ Ilele Kristi inyenana e ze izobo sansan? (Ni ifoto na.)

⁶ Oma ọ ji merhen idibo i Jehova inyenana ọke aye ze izobo omobọ nẹ aye i  sabu homakpahontọre vwobọrhọ ewian Uvie na vuọnvuọn. (1 Cor. 9:​3-6) Jehova ọ vwọ gba ọwan ze aruẹ izobo enana-a; habaye aye rhẹ ekwakwa ri sọre ra na riamerhiẹ-ẹn. Jerẹ udje, imizu ezẹko i tiobọnu omamọ iruo yanghene oghwa. Ezẹko i brorhiẹn aye ina ja kiki rọnmọ, yanghene eri rọnmọren i brorhiẹn aye ine je vwiẹ. Awọrọ i brorhiẹn aye ina ga ekete ra mai guọlọ userhumu, ọrhọ tobọ mevirhọ ọrẹ aye ine rhirhiẹ ekete ro serabọ nẹ ekrun ọrhẹ igbehian aye. Buebun ọwan e ze aruẹ izobo enana nẹ ẹhẹn sa, fọkime a guọlọ ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri rẹn Jehova. Vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen aruẹ izobo ephian wu zeri ne wu sabu ga ye.—Heb. 6:10.

VWO OMWEMẸ WU NA VẸNẸ AWỌRỌ

7. Obẹnbẹn ọgo yi Nazirite na ọnọ sabu vwo ọke rọ guọlọ nyamwu ive yi? (Numbers 6:5) (Ni ifoto na.)

⁷ Se Numbers 6:5. Otu i Nazirite na i veri taghene aye i da ẹton aye-e. Ọrana izede owu aye dje omẹhakpahontọre aye phẹlẹphẹlẹ phia rẹn Jehova. Orhianẹ o jiri ne rẹ onyẹ Israel o rhiẹ Nazirite, ẹtuiẹn no no seri omamọ, awọrọ ni na ji djokarhọ ye. Orhianẹ ihworho ri kẹreriẹ i hobọtua ive yi ro no rhiẹ Nazirite na, nọ phẹrẹ rọ nọ vẹnẹ awọrọ. Ọrẹ omemwurhọ, o vwo ọkezẹko uvuẹn ikuegbe Israel rẹ aye i vwe dje ọdaremẹro phia yanghene hobọtua otu i Nazirite na. Uvwrọke ọmẹraro Amos, inyikọ efian ezẹko ri ha Israel, “na yẹ otu i Nazirite enyo nẹ aye i da ọke ephian,” ọkezẹko nẹ aye i lẹrhẹ aye gbe ive ọrana aghwa. (Amos 2:12) Ọkezẹko, Nazirite na ọ guọlọ uduefigbere nọ sabu nyamwu ive yi, ji vẹnẹ awọrọ.

8. Me yọ yẹruọ uduẹharhaghwẹ nẹ oborẹ ọ phia rẹn Benjamin?

⁸ Nyoma userhumu i Jehova, ana ji sabu fiudugbere na vẹnẹ awọrọ, ọrhọ tobọ rhianẹ ọwan a zofa dede. Roro kpahen udje Benjamin rọ ha ẹgbukpe ikpe, ro rhiẹ Oseri Jehova ro rhirhiẹ Norway. Fọkiẹ uvweri rọ ha Ukraine, isukuru rọ nya no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aye ina hobọtua ihworho ri ha Ukraine. Na ta rẹn emọ isukuru na, nẹ aye i so ijoro ji sẹ osẹme rhẹ ikọlọ aphiala ihworho Ukraine. Benjamin o brorhiẹn rọ nọ kẹnoma rẹn irueruo na nyoma ro no mevi ekete oseseri nẹ ekete re ne ruẹ irueruo na. Ọrẹn, ọmase owu ro yonie nọ mẹrenriẹn, ji korunu seyi: “Wu na vi rhe ma homaba ame ogege. Ame ephian a hẹrhuọ!” Benjamin no fiudugbere nya bru oyono na, ji ta: “Mi vwe ruẹ irueruo enana-a, mi vwa homaba irueruo  usuon oseghe-e. Itiọrurhomẹmro, e fiẹ Iseri Jehova buebun rhẹ ekanron ne fọkime aye kwe riẹ uvweri-i.” Oyono na no kwerhọ oborẹ i Benjamin ọ tare na, ji ta riẹn taghene o vwo vwobọrhọ irueruo na-a. Ọrẹn, emọ iklasiẹ na nọ yen oborẹ ọsoriẹ ọ vwọ homaba aye. Udu no bru Benjamin omamọ, te erhirhiẹ rọ guọlọ viẹ; ọrẹn, no fiudugbere vwanriẹn oborẹ ọ ta rẹn oyono na rẹn emọ iklasiẹ. Ọke oru, Benjamin nọ ta rẹn eri vwiẹriẹ taghene Jehova yọ ha userhumu riẹn dabu dje esegburhomẹmriẹn phia.

9. Izede ọgo ye ne ru lẹrhẹ ọmudu i Jehova ghọghọ?

⁹ Fọkime ọwan i djẹ odjẹ ra na homakpahontọre ruẹ ọhọre i Jehova, ne djephia taghene a vẹnẹ awọrọ. A guọlọ uduefigbere re ne dje oma ọwan phia taghene ọwan iseri Jehova uvuẹn ekete ra wian yanghene obẹ isukuru. Ra mẹriẹn taghene irueruo ọrhẹ iruemru akpọ ọnana o biomẹrhọ biomẹrhọ ne na, nọ bẹn ra na nyalele iruemru-urhi Baibol na, ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. (2 Tim. 1:8; 3:13) Karorhọ ọke ephian taghene ọwan e “ru ọmudu [i Jehova] ghọghọ,” ọke erhe fiudugbere chochọn esegburhomẹmro ọwan rẹn ihworho ri vwa ga i Jehova.—Prov. 27:11; Mal. 3:18.

HA I JEHOVA KARO UVUẸN AKPENYERẸN ỌNỌ

10. Marhẹ akama rọ ha Numbers 6:​6, 7 rẹ otu i Nazirite na ina nyalele o ru damu aye ni?

¹⁰ Se Numbers 6:​6, 7. Ohworho ro rhiẹ Nazirite, ọ vwọ sabu tikẹrẹ ohworho ro hwuru-u. Ọke ukaro, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọ ghwai fiemru-u. Ọrẹn uvuẹn ọke i Baibol na, ọnọ sabu bẹn i Nazirite na ọnọ nyalele akama ọnana, ọke ohworho ekruien orho hwu. Irueruo orinmi esion uvuẹn ọke ọrana, ọ guọlọre nẹ ihworho i kẹrẹ orinmi na. (John 19:​39, 40; Acts 9:​36-40) Ọrẹn, fọkiẹ ive i Nazirite na, orho vwo uphẹn rọ nọ nyalele irueruo erana-a. Orhianẹ uvuẹn ekruien ye ne ruẹ irueruo na ọke aye mwuomarhọ, otu i Nazirite na ne dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia nyoma aye ruẹ lele ive aye. Jehova o ghini ruẹ idibo yi erana ra fuevwan ga ye gbanhon nyerẹn ghele ebẹnbẹn aye.

11. Me yẹ Olele Kristi ono vi ru ọke ro brorhiẹn ri sekpahen ekruien? (Ni ifoto na.)

¹¹ Fọkime ọwan Ilele Kristi, ọwan a dabu nyamwu ive re ve rẹn Jehova. Ọnana ọ ji hobọte orhienbro ọrhẹ irueruo ọwan  sekpahen ekrun ọwan. Ọwan a dabu gbẹro rhotọre hẹrote edamẹ ekrun ọwan, ọrẹn ọwan i vwa ha edamẹ ekrun na karo rẹn oborẹ i Jehova ọ guọlọre-e. (Matt. 10:​35-37; 1 Tim. 5:8) Ọkezẹko, ọnọ sabu mevirhọ ọrẹ ene brorhiẹn ezẹko ri na lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ọrẹn aye i lẹrhẹ oma merhen ekrun ọwa-an.

12. Ọke Alexandru ọ hẹrote erhirhiẹ ọgbogbanhon rọ ha ekruien, me yo ruru, me yo vwo ru?

¹² Roro kpahen oborẹ Alexandru ọrhẹ aniẹ Dorina, i rhiẹromẹrẹn. Ọke aye yono i Baibol na te ẹgbukpe owu ne, Dorina no brorhiẹn rọ nọ dobọji, omarana nọ ji guọlọ nẹ Alexandru ọ dobọji. Ọrẹn, Alexandru nọ ha ona bọrọbọrọ ta rẹn aniẹ taghene ono ji rhe yono. Oma ọ merhen i Dorina-a, nọ damoma rọ nọ da esa ye obọ ji. Alexandru nọ tare taghene ọ damoma ro no vwẹruọ uruemru aniẹ, ọrẹn ọ lọhọ hariẹ-ẹn. Ọkezẹko, Dorina ọrhọ ta erharhere ẹmro riẹn ji kpahenrhọ ye gbalogbalo, no roro taghene ọnọ ghwai dobọ uyono i Baibol na ji. Ọrẹn, Alexandru no vwo erhionrin ha ogame i Jehova karo, ji dje obọdẹn ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ rẹn aniẹ. Obẹtaye, omamọ udje ro djephia no mwu aniẹ rharhumu tuẹn uyono i Baibol na rhọ, ji bromarhame.—Ni ividio na Alexandru ọrhẹ Dorina Văcar: “Ẹguọlọ o Vwo Erhionrin Ọrhẹ Uruemru Esiri” uvuẹn ufi urhomu-ẹmro na “Truth Transforms Lives” rọ ha jw.org.

13. Marhẹ ene ru dje ẹguọlọ rẹn Jehova ọrhẹ ekrun ọwan?

¹³ Jehova yọ ha ẹkwaphiẹrhotọre ekrun mwu, ọ ji guọlọ nẹ oma ọ merhen ekrun ọwan. (Eph. 3:​14, 15) Arha ghini guọlọ vwo obọdẹn omamerhomẹ, ofori ne ruẹ ekwakwa ri Jehova ọ guọlọre. O vwo ẹfro-o, Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen izobo omobọ wu zeri ne wu sabu ga ye, ọke wa hẹrote ekruon, ji dje ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ rẹn aye.—Rom. 12:10.

JIRIE RẸN AWỌRỌ NẸ AYE I HẸROKELE UDJE I NAZIRITE NA

14. Ayọmo ya na vi ha urhebro riẹn rhẹ ẹmro ọwan?

¹⁴ Ọsoso ihworho ri djẹ odjẹ aye ina ga i Jehova inyenana, i mwuegbe aye ine ze izobo fọkiẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahiẹn. Ọkezẹko, ọ vwọ lọhọ-o. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn owuowọnwan ze izobo ọrana rẹn Jehova? Nyoma ra na ha urhebro rẹn aye. (Job 16:5) O vwo imizu ezẹko uvuẹn ukoko wu havwọ ri guọlọ ruẹ akpọ aye lọhọ nẹ aye i sabu vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn? Wu rhe uphuphẹn  owuorowu ro fiudugbere vẹnẹ awọrọ obẹ isukuru, dedevwo ọ bẹn riẹn ono ru te omaran? Wu rhe ohworho ro yono i Baibol na ọrhẹ imizu ukoko na ezẹko ra damoma sẹrorẹ atamwu aye fọkiẹ ẹkparehaso ekrun? Jena damoma ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri ha urhebro rẹn imizu ọwan, ji dje ọdaremẹro phia kpahen uduefigbere ọrhẹ izobo aye ze rẹn Jehova.—Philem. 4, 5, 7.

15. Marhẹ imizu ezẹko i ru ha userhumu rẹn imizu erọrọ re vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn ne?

¹⁵ Ọkezẹko, ana sabu ha userhumu rẹn imizu re vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn. (Prov. 19:17; Heb. 13:16) Ọnana yẹ oborẹ omizu ọmase owu rọ kpako ne ro rhirhiẹ Sri Lanka, ọ guọlọ ru. Ne fi ba igho rọ ruotọre nẹ iruo ra yẹ ye kibiamo kibiamo, nọ guọlọ ha nie nọ ha userhumu rẹn imizu egbọtọ awanva re vwobọrhọ owian ọkobaro, neneyo aye i sabu rha wian rhọ udabọ erhirhiẹ ọkanronmẹ. Omarana, no brorhiẹn ro no toro uchunu igho kibiamo kibiamo nẹ imizu na i ha dẹ ikadi rhẹ ifonu aye. Ọnana obọdẹn uruemru omizu ọmase na o djephia!

16. Me ya na sabu yono nẹ ẹkwaphiẹrhotọre i Nazirite ọke ahwanren?

¹⁶ Ana ghini sabu yono omamọ udje nẹ oborẹ otu i Nazirite ahwanren i ruru! Ọrẹn, ẹkwaphiẹrhotọre ọnana o yonirin ọwan emru owu kpahen uruemru i Jehova. O vwo imwẹro taghene e vwo oruru ọgbogbanhon re ne ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma, ji ze izobo na sabu nyamwu ive omẹhakpahontọre ọwan. Jehova o brọghọ rhẹ ọwan oma nyoma rọ lẹrhẹ ọwan dje ẹguọlọ re vwo kpahiẹn phia. (Prov. 23:​15, 16; Mark 10:​28-30; 1 John 4:19) Ẹkwaphiẹrhotọre Nazirite na, o djephia taghene Jehova ọ djokarhọ, ji ha ukẹro ọghoghanren ni izobo re ze, na sabu ga ye. Jenẹ ọwan ephian i brorhiẹn ra na ga i Jehova ọke ephian, ji mwuegbe re ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri.