Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 7

HIVA 51 ʻOku Tau Fakatapui ki he ʻOtuá!

Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Kau Nāsilí

Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Kau Nāsilí

“ʻI he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene Nāsilí ʻokú ne nofo toputapu ai kia Sihova.”NŌM. 6:8.

TAUMUʻÁ

Founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Nāsilí ke tauhi kia Sihova fakataha mo ha laumālie feilaulauʻi-kita mo e loto-toʻa.

1. Ko e hā ʻa e vakai lelei kuo fakahāhā ʻe he kau lotu ʻa Sihová ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá?

 ʻOKÚ KE koloaʻaki ho vahaʻangatae mo Sihová? ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku pehē! Pea ʻoku ʻikai ko koe pē. Talu mei he kuonga muʻá, kuo maʻu ʻe ha fuʻu tokolahi taʻefaʻalaua ʻa e ongoʻi tatau mo koe. (Saame 104:​33, 34) Kuo fai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi feilaulau ke lotu kia Sihova. Ko e tuʻunga moʻoni ia ʻo e faʻahinga ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe ʻiloa ko e kau Nāsilí. Ko hai kinautolu, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá?

2. (a) Ko hai ʻa e kau Nāsilí? (Nōmipa 6:​1, 2) (e) Ko e hā naʻe fili ai ʻa e kau ʻIsileli ʻe niʻihi ke fai ha fuakava Nāsili?

2 Ko e foʻi lea ko e “Nāsili” ʻoku haʻu ia mei he kupuʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Kuo Fakamavaheʻi,” pe “Tokotaha Fakatapui.” Ko e kupuʻi lea ko ení ʻokú ne fakamatalaʻi feʻungamālie ʻa e kau ʻIsileli faivelenga naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui ke tauhi kia Sihova ʻi ha founga makehe. Naʻe fakaʻatā ʻe he Lao ʻa Mōsesé ki ha tangata pe ko ha fefine ke fai ha fuakava makehe kia Sihova ʻaki ʻa e fili ke nofo ko ha Nāsili ʻi ha vahaʻa taimi. a (Lau ʻa e Nōmipa 6:​1, 2.) Ko e fuakava, pe palōmesi mafatukituki ko iá, naʻe kau ai ʻa e muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻa ia ko e toenga ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau tauhi ia. Ko e hā leva naʻe fili ai ha ʻIsileli ke fai ʻa e fuakava Nāsilí? Ko ha ʻIsileli pehē ʻoku ngalingali naʻe ueʻi ia ʻe he ʻofa loloto kia Sihová pea mo e houngaʻia loto-moʻoni ʻi Heʻene tāpuaki fakakoloá.—Teu. 6:5; 16:17.

3. ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní mo e kau Nāsilí?

3 Naʻe ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ki he Nāsilí ʻi he taimi naʻe fetongi ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé ʻaki ʻa e “lao ʻa e Kalaisí.” (Kal. 6:2; Loma 10:4) Kae kehe, hangē ko e kau Nāsilí, ko e kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku hokohoko atu ʻenau fakahāhā ha holi mālohi ke tauhi kiate ia ʻaki honau lotó, moʻuí, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. (Mk. 12:30) ʻOku tau loto-lelei ke fai ha fuakava ke fai pehē ʻi he taimi ʻoku tau fakatapui ai kitautolu kia Sihová. Ko e moʻui ʻo fakatatau ki he fuakava ko iá ʻoku kau ki ai ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová pea fai ʻa e ngaahi feilaulau. ʻI heʻetau sivisiviʻi ʻa e founga naʻe moʻui ai ʻa e kau Nāsilí ʻo fakatatau ki heʻenau fuakavá, ʻe lava ke tau ako ai ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau moʻui ai ʻo fakatatau ki heʻetau fuakavá. b (Māt. 16:24) Tau lāulea angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

HOKO ʻO FEILAULAUʻI-KITA

4. Fakatatau ki he Nōmipa 6:​3, 4, naʻe anga-fēfē hono ʻahiʻahiʻi ʻa e laumālie feilaulauʻi-kita ʻa ha Nāsili?

4 Lau ʻa e Nōmipa 6:​3, 4. Ko e kau Nāsilí naʻe pau ke nau fakaʻehiʻehi mei he ʻolokaholo kotoa mo e ngaahi meʻa kuo ngaohi mei he kālepí pea mo e fuamelié. Ko e kakai takatakai ʻiate kinautolú naʻa nau kai fiefia ʻa e ngaahi meʻakai peheé pea naʻe totonu pē ia, koeʻuhí naʻe ʻikai ke kovi ʻa e ngaahi meʻa ko ení. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e “uaine ʻa ia ʻokú ne ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo e tangatá” ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá. (Saame 104:​14, 15) Neongo ia, naʻe feilaulauʻi loto-lelei ʻe he kau Nāsilí ʻenau totonu ke fiefia ʻi he ngaahi meʻa ko iá. c

ʻOkú ke loto-lelei ke fai ha feilaulau, hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Nāsilí? (Sio ki he palakalafi 4-6)


5. Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui naʻe fili ʻa Madián mo Marcela ke faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

5 Hangē ko e kau Nāsilí, ko kitautolu foki ʻoku tau fai ʻa e ngaahi feilaulau ke lotu kia Sihova ʻo toe kakato ange. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Madián mo Marcela. d Ko e ongo meʻa Kalisitiane ko ení naʻá na maʻu ha moʻui fakafiemālie. Naʻe maʻu ʻe Madián ha ngāue lelei ʻo lava ai ke na nofo ʻi ha ʻapaatimeni fakaʻofoʻofa. Kae kehe, naʻá na loto ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi heʻena ngāue kia Sihová. Ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, naʻá na fili ke fai ʻa e ngaahi feʻunuʻaki ʻe niʻihi. “Naʻe kamata ke ma fakasiʻisiʻi ʻema ngaahi fakamolé,” ko ʻena leá ia. “Naʻá ma hiki ki ha ʻapaatimeni siʻisiʻi ange pea fakatau atu ʻema meʻalelé.” Naʻe ʻikai ko ha fiemaʻu pau ia kia Madián mo Marcela ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ení—naʻá na fili ke fai ia koeʻuhí naʻe fakaʻatā ai kinaua ke fakalahi ʻena ngāue fakafaifekaú. Naʻá na ongoʻi fiemālie mo fiefia ʻi heʻena ngaahi filí.

6. Ko e hā ʻoku fai ai ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi feilaulaú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

6 Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fiefia ke fai ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui koeʻuhi ke līʻoa ʻa e taimi lahi ange ki he ngaahi ngāue fakateokalatí. (1 Kol. 9:​3-6) ʻOku ʻikai ko ha fiemaʻu pau ia meia Sihova ke tau fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ení; pea ko e ngaahi meʻa ʻoku tau tuku angé ʻoku ʻikai ke nau hala ʻiate kinautolu pē. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi kuo nau tuku ange ha ngāue ʻoku nau saiʻia ai, ko ha ʻapi pe naʻa mo ha kiʻi manu pusiaki. Ko e tokolahi kuo nau fili ke tatali ʻenau malí pe ko hono maʻu ha fāmilí. Ko e niʻihi kehe kuo nau fili ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, neongo ʻoku ʻuhinga iá ko e nofo mamaʻo mei honau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau fai loto-lelei ʻa e ngaahi feilaulau peheé koeʻuhí ʻoku tau loto ke foaki kia Sihova hotau lelei tahá. Hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Sihova ha faʻahinga feilaulau pē ʻokú ke fili ke fai, neongo pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi, koeʻuhí ke tauhi kiate ia.—Hep. 6:10.

LOTO-LELEI KE HOKO ʻO KEHE

7. Ko e hā ʻa e pole naʻe fehangahangai nai mo ha Nāsili ke pipiki ki heʻene fuakavá? (Nōmipa 6:5) (Sio foki ki he fakatātaá.)

7 Lau ʻa e Nōmipa 6:5. Naʻe fuakava ʻa e kau Nāsilí ke ʻoua ʻe kosi honau ʻulú. Ko e founga ia naʻe fakahāhā ai ʻenau fakamoʻulaloa kakato kia Sihova. Fakatatau ki he lōloa ʻo e nofo Nāsili ʻa ha ʻIsileli, ko e ʻikai ke kosi hono ʻulú ʻe hoko nai ʻo hā mahino ki he niʻihi kehé. Kapau naʻe poupouʻi ʻe he faʻahinga takatakai kiate iá ʻene holi ke pipiki ki heʻene fuakava Nāsilí, naʻe ʻikai hoko nai eni ko ha pole. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí naʻe ʻikai fakahoungaʻi pe poupouʻi ʻa e kau Nāsilí. Lolotonga ʻa e taimi ʻo e palōfita ko ʻĒmosí, ko e kau ʻIsileli tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní naʻa nau “hanganaki ʻoatu ki he kau Nāsilí ʻa e uaine ke nau inu,” ʻoku ngalingali ko ʻenau feinga ke fakatupunga kinautolu ke nau maumauʻi ʻenau fuakava ke fakaʻehiʻehi mei he uainé. (ʻĒm. 2:12) ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo pau pē naʻe fiemaʻu ʻa e loto-toʻa moʻoni ki ha Nāsili ke pipiki ki heʻene fuakavá pea hoko ʻo kehe.

Ko ha Nāsili naʻe pipiki ki heʻene fuakavá naʻá ne loto-lelei ke hoko ʻo kehe (Sio ki he palakalafi 7)


8. Ko e hā ʻoku fakalototoʻa kiate koe mei he hokosia ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Benjamin?

8 ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava foki ke tau loto-toʻa ke tau hoko ʻo kehe, neongo kapau ʻoku tau natula mā pe manavasiʻi. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Benjamin, ko ha Fakamoʻoni taʻu hongofulu ʻi Noaue. Naʻe fakahoko ha kātoanga ʻi honau ʻapiakó ke poupou ki he tau ʻi ʻIukalainé. Naʻe fekau ki he fānaú ke nau hiva lolotonga ia ʻenau tui ʻa e vala ʻi he lanu fakafonua ʻo ʻIukalainé. Naʻe palani ʻa Benjamin ke fakaʻehiʻehi mei he kātoanga mamahiʻi-fonua ko ení ʻaki ʻene nofo ʻo kiʻi mamaʻo atu mei he feituʻu naʻe fakahoko ai ení. Kae kehe, naʻe sio atu ha faiako kiate ia peá ne kaila leʻo-lahi atu: “Kuo pau ke ke haʻu ki heni ʻo kau fakataha mo kimautolu. ʻOku mau tatali kotoa atu kiate koe!” Naʻe fakaofiofi loto-toʻa atu ʻa Benjamin ki he faiakó peá ne tala ange: “ʻOku ou tuʻu-ʻatā, pea ʻoku ʻikai te u kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku tuku pilīsone koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke kau ʻi he taú.” Naʻe tali ʻe he faiakó ʻa e fakamatala ko ení peá ne tuku ange ʻa Benjamin. Neongo ia, naʻe kamata ke ʻeke ange ʻe hono kaungākalasí ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne kau ai mo kinautolú. Naʻe manavasiʻi lahi ʻa Benjamin ʻo ne meimei tangi; ka, naʻá ne toe tala ange loto-toʻa ki he kotoa ʻo e kalasí ʻa e meʻa naʻá ne tala ange ki he faiakó. Hili iá, naʻe tala ange ʻe Benjamin ki heʻene ongo mātuʻá naʻá ne ongoʻi naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne taukapoʻi ʻene tuí.

9. ʻI he founga fē ʻe lava ke tau ʻai ai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová?

9 Koeʻuhi ʻoku tau fili ke fakamoʻulaloa ki he finangalo ʻo Sihová, ʻoku tau hoko ai ʻo kehe mei he kakai takatakai ʻiate kitautolú. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fakahaaʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kitautolu ʻi he ngāueʻangá pe ʻi he ʻapiakó. Pea ʻi he ʻalu mei he kovi ki he kovi ange ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga ʻa e māmani ko ení, ʻoku ngalingali ʻe faingataʻa ange kiate kitautolu ke moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé. (2 Tīm. 1:8; 3:13) Neongo ia, manatuʻi maʻu pē ʻoku tau “ʻai ke fiefia” ʻa e loto ʻo Sihová ʻi heʻetau loto-toʻa ke hoko ʻo kehe mei he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau tauhi kiate iá.—Pal. 27:11; Mal. 3:18.

HANGANAKI FAKAMUʻOMUʻA ʻA SIHOVA ʻI HOʻO MOʻUÍ

10. Naʻe anga-fēfē nai ʻa e hoko ʻa e muimui ki he fiemaʻu ʻi he Nōmipa 6:​6, 7 ko ha ʻahiʻahi ki he kau Nāsilí?

10 Lau ʻa e Nōmipa 6:​6, 7. Ko e kau Nāsilí naʻe ʻikai lava ke nau fakaofiofi ki he sino ʻo ha tokotaha mate. ʻI he ʻuluaki vakai ki aí, ʻe hā ngali ʻoku ʻikai ko ha fuʻu feilaulau lahi ia. Neongo ia, ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe hoko ko ha pole moʻoni ʻa e fiemaʻu ko ení ki ha Nāsili ʻi he taimi naʻe mate ai hano kāinga ofi. Ko e ngaahi ouau putu ʻo e ʻaho ko iá naʻe kau ki ai ʻa e fakaofiofi ki he sino ʻo e tokotaha maté. (Sione 19:​39, 40; Ngā. 9:​36-40) Ko e fuakava ʻa ha Nāsili naʻá ne mātuʻaki fakangatangata ʻene malava ke muimui ʻi he ngaahi ouau peheé. Naʻa mo e fekuki mo e ngaahi tuʻunga fakafāmili lolotonga ʻa e taimi mamahí, naʻe fakahāhā ʻe he kau Nāsilí ʻa e tui mālohi ʻaki ʻa e pipiki ki heʻenau fuakavá. Naʻe fakaivimālohiʻi moʻoni ʻe Sihova ʻa ʻene kau lotu līʻoa ko ení ke fekuki mo e ngaahi pole naʻe pau ke nau fehangahangai mo iá.

11. Ko e hā kuo pau ke fakapapauʻi ʻe ha Kalisitiane ke fai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafāmilí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ʻoku tau tokanga fakamātoato ki heʻetau fuakava ʻo e fakatapui kia Sihová. ʻOku kaunga eni ki he ngaahi fili mo e ngaahi ngāue ʻoku tau fai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafāmilí. ʻOku tau tokanga fakamātoato ki hotau ngaahi fatongia fakafāmilí ʻo fakatatau ki he Tohi Tapú, ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e holi ʻa e mēmipa hotau fāmilí ʻi he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú. (Māt. 10:​35-37; 1 Tīm. 5:8) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻuhinga nai ia ko hono feilaulauʻi ʻa e melino mo hotau kāingá koeʻuhi ke fakahōifua kia Sihova.

ʻOkú ke loto-lelei ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá? (Sio ki he palakalafi 11) e


12. ʻI he fehangahangai ʻa Alexandru mo ha tuʻunga faingataʻa ʻi he fāmilí, ko e hā naʻá ne faí pea ko e hā naʻe ʻikai te ne faí?

12 Fakakaukau ki he hokosia ʻa Alexandru mo hono uaifí, ʻa Dorina. Hili ʻa e ako Tohi Tapu ʻa e ongo meʻá ʻi he taʻu ʻe taha, naʻe fili ʻa Dorina ke taʻofi ʻene akó, pea naʻá ne loto ke taʻofi foki ʻe Alexandru ʻene akó. Kae kehe, naʻe tala ange anga-mokomoko mo fakapotopoto ʻe Alexandru ʻe hokohoko atu pē ʻene akó. Naʻe ʻikai ke fiefia ai ʻa Dorina pea naʻá ne feinga ke fakamālohiʻi ia ke taʻofi ʻene akó. ʻOku pehē ʻe Alexandru naʻá ne feinga ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fakafeangai pehē ai ʻa Dorina, ka naʻe ʻikai ke faingofua. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi hono fakaangaʻi ia ʻe Dorina pea tali anga-fefeka kiate iá, naʻá ne fie taʻofi ʻene ako Tohi Tapú. Neongo ia, naʻe kītaki pē ʻa Alexandru ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻa Sihová, pea ʻi he taimi tatau naʻá ne fakahāhā ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa lahi ki hono uaifí. ʻI he ngataʻangá, ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga leleí naʻá ne ueʻi ʻa Dorina ke toe hoko atu ʻene ako Tohi Tapú, pea naʻe faai atu pē ʻo ne tali ʻa e moʻoní.—Sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō Alexandru mo Dorina Văcar: “Ko e ʻOfá ʻOku Kātaki mo Anga-Lelei” ʻi he vitiō hokohoko “Liliu ʻe he Moʻoní ʻa e Moʻuí.”

13. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa kia Sihova pea ki hotau fāmilí?

13 Naʻe faʻu ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu fakafāmilí, pea ʻokú ne loto ke tau maʻu ha fāmili fiefia. (ʻEf. 3:​14, 15) Kapau ʻoku tau loto ke hoko ʻo fiefia moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová. ʻOua ʻaupito ʻe veiveiua ko Sihova ʻokú ne koloaʻaki ʻa hoʻo ngaahi feinga feilaulauʻi-kita ke lotu kiate ia lolotonga ia hoʻo tokangaʻi ho fāmilí pea fakafeangai kiate kinautolu ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa.—Loma 12:10.

FEFAKALOTOTOʻAʻAKI KE HOKO ʻO HANGĒ KO E KAU NĀSILÍ

14. Ko hai ʻoku totonu ke tautefito ʻetau feinga ke fakalototoʻaʻi ʻaki ʻetau ngaahi leá?

14 Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fili ke lotu kia Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku fiemaʻu ke nau loto-lelei ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ʻo makatuʻunga ʻi he ʻofa. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai faingofua ke fai pehē. ʻE lava fēfē ke tau fetokoniʻaki ke fakahāhā ha tōʻonga pehē? ʻAki hono ʻai ke hoko ʻetau ngaahi leá ʻo fakalototoʻa. (Siope 16:5) ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau feinga ke fakafaingofuaʻi ʻenau moʻuí koeʻuhí ke nau kau lahi ange ʻi he ngaahi ngāue fakateokalatí? ʻOkú ke ʻiloʻi ha fānau ʻoku nau loto-toʻa ke hoko ʻo kehe mei he niʻihi kehe ʻi he ʻapiakó, neongo ʻoku faingataʻa kiate kinautolu ke fai pehē? Kae fēfē ʻa e kau ako Tohi Tapu mo e kaungātui ʻoku nau fāinga nai ke nofoʻaki faitōnunga koeʻuhi ko e fakafepaki mei he fāmilí? Tuku ke tau puke ʻa e faingamālie kotoa pē ke lea fakanonga ki he kaungālotu ʻofeina peheé, ʻo fakahāhā ʻetau houngaʻia ʻi heʻenau laumālie feilaulauʻi-kitá mo e loto-toʻá.—Flm. 4, 5, 7.

15. Kuo anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he niʻihi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi he ngāue taimi-kakató?

15 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe malava nai ke tau ʻoatu ha tokoni ʻaonga ki he kaungā-Kalisitiane ʻoku nau ʻi he ngāue taimi-kakató. (Pal. 19:17; Hep. 13:16) Ko e holi loto-moʻoni eni naʻe maʻu ʻe ha tuofefine faitōnunga taʻumotuʻa ʻoku nofo ʻi Suli Langikā. Naʻe hiki ʻa ʻene penisoní peá ne loto ke tokoni ki ha ongo tuofāfine tāimuʻa kei siʻi ke hokohoko atu ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmiká. Ko ia naʻá ne fili ke ʻoange ha paʻanga pau ʻi he māhina taki taha ke tokoni ki heʻena moʻua telefoní. He laumālie fakaʻofoʻofa ē ʻoku fakahāhā ʻe he tuofefine ko iá!

16. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fokotuʻutuʻu ʻo e nofo Nāsili ʻi he kuonga muʻá?

16 ʻOku lava moʻoni ke tau ako lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e faʻahinga naʻe pole ke hoko ko e kau Nāsili ʻi he kuonga muʻá! Kae kehe, ko e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku toe fakaeʻa mai ai ha meʻa fekauʻaki mo ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova. ʻOkú ne falala pau ʻoku tau holi loto-moʻoni ke fakahōifuaʻi ia pea ʻoku tau loto-lelei ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau fuakava ʻo e fakatapuí. ʻOkú ne fakangeingeiaʻi kitautolu ʻaki hono fakaʻatā ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa kiate iá ʻi ha founga fakafoʻituitui. (Pal. 23:​15, 16; Mk. 10:​28-30; 1 Sio. 4:19) Ko e fokotuʻutuʻu ki he nofo Nāsilí ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻafioʻi mo koloaʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku tau fai ke tauhi kiate iá. ʻOfa ke tau fakapapauʻi leva ke hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová, ʻo foaki loto-lelei kiate ia ʻa hotau tūkuingatá.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe he faʻahinga naʻa nau pole ke hoko ko ha Nāsilí ʻenau feilaulauʻi-kitá mo e loto-toʻá?

  • ʻE lava fēfē ke tau fefakalototoʻaʻaki ke fakahāhā ha laumālie hangē ko e kau Nāsilí ʻi he ʻahó ni?

  • Ko e hā ʻoku fakaeʻa mai ʻe he fokotuʻutuʻu ki he nofo Nāsilí fekauʻaki mo e falala pau ʻa Sihova ki heʻene kau lotú?

HIVA 124 Mateaki Maʻu Ai Pē

a Neongo ko e kau Nāsili ʻe niʻihi naʻe fakanofo fakaʻotua, ko e tokolahi tahá ʻoku ngalingali ko e kau ʻIsileli naʻa nau pole ke nofo Nāsili.—Sio ki he puha “ Kau Nāsili Naʻe Fakanofo ʻe Sihova.”

b ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ʻetau ʻū tohí kuo nau fakahoa ʻa e kau Nāsilí ki he faʻahinga ʻi he ngāue taimi-kakató. Kae kehe, ʻi he kupu ko ení, te tau tokangataha ai ki he founga ʻe lava ke fakahāhā ai ʻe he kau sevāniti fakatapui kotoa ʻa Sihová ʻa e laumālie hangē ko ha Nāsilí.

c ʻI he fakalūkufuá, ʻoku hā ngali naʻe ʻikai ʻi ai ha toe fatongia naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻe ha Nāsili, hangē ko ha vāhenga-ngāue, ke fakakakato ai ʻene fuakavá.

d Sio ʻi he jw.org ʻi he kupu “Naʻá Ma Fili ke Fakafaingofuaʻi ʻEma Moʻuí” ʻi he kupu hokohoko “Ngaahi Hokosia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Mei ha funga fale, ko ha tokotaha Nāsili ʻokú ne sio atu ki hono fata atu ʻa e putu ʻo ha mēmipa ʻofeina ʻi he fāmilí. Ko ʻene fuakavá ʻokú ne taʻofi ia mei he kau ki aí.