Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 7

OCISUNGO 51 Etu Tua Litumbika ku Suku!

Ceci tu Lilongisila ku va Nasiri

Ceci tu Lilongisila ku va Nasiri

“Eye o kola ku Yehova vokuenda kuoloneke viosi viu Nasiri waye.”ATE. 6:8.

OVINA TU LILONGISA

Tu lilongisa ndomo ongangu ya va Nasiri yi tu kuatisa oku vumba Yehova poku lieca olumue kuenda oku kuata utõi.

1. Ocituwa cipi ciwa afendeli va Yehova va siata oku lekisa tunde kosimbu?

 ANGA hẽ wa velisapo ukamba o kuete la Yehova? Ocili okuti oco! Pole, haveko lika. Tunde kosimbu, omanu valua va liyevavo ndeci ove. (Osa. 104:33, 34) Valua va sukilile oku linga alikolisilo alua oco va fendele Yehova. Eci oco va Nasiri va linga ko Isareli yosimbu. Velie va kala va Nasiri kuenda nye tu lilongisila kongangu yavo?

2. (a) Velie va kala va Nasiri? (Atendelo 6:1, 2) (b)  Momo lie u Isareli umue a nõlelelepo oku linga ocisila cu Nasiri?

2 Ondaka u Nasiri ya tunda kelimi lio Heveru ci lomboloka “Umue Ukuambili,” “Umue wa Litepa,” ale “Umue wa Litumbika Kupange Ulikasi.” Va Nasiri va kala va Isareli vakuambili, vana va liecele olumue koku vumba Yehova lonjila yimue yilikasi. Ocihandeleko ca eciwile ku Mose ca ecelele okuti ulume umue, ale ukãi, o linga ocisila cimue cilikasi ku Yehova poku nõlapo oku kala u Nasiri vokuenda kuotembo yimue. a (Tanga Atendelo 6:1, 2.) Vocisila caco mua kongelele oku kuama olonumbi vimue okuti va Isareli vakuavo ka va sukilile oku vi kuama. Momo lie u Isareli umue a nõlelelepo oku linga ocisila cu Nasiri? U Isareli waco citava okuti wa vetiyiwa locisola calua a kuatelele Yehova kuenda olopandu omo liasumũlũho alua Yehova o wĩha.—Esin. 6:5; 16:17.

3. Afendeli va Yehova koloneke vilo, va sokisiwa ndati la va Nasiri?

3 Ocisila cu Nasiri ca sulila eci Ocihandeleko ca eciwile ku Mose ca piñainyiwa ‘locihandeleko ca Kristu.’ (Va Gal. 6:2; Va Rom. 10:4) Kuenje ndeci va Nasiri va linga, Afendeli va Yehova koloneke vilo, va kasi oku amamako oku lekisa ombili yoku u vumba lutima wavo wosi, lomuenyo wosi, lolondunge viosi kuenda ongusu yosi. (Mar. 12:30) Etu tu lingavo ohuminyo yoku vumba Yehova eci tu li tumbika kokuaye. Oco tu tẽlise ohuminyo yaco, tu sukila oku linga ocipango ca Yehova kuenda oku likolisilako oku u vumba. Poku konomuisa ndomo va Nasiri va enda oku tẽlisa ohuminyo yavo, tu pondola oku lilongisa ovolandu awa ndomo tu tẽlisavo ohuminyo yetu. b (Mat. 16:24) Tu konomuisi ovolandu amue.

KUATA OCITUWA COKU LI KOLISILAKO

4. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liatendelo 6:3, 4 elikolisilo lipi u Nasiri umue a sukilile oku linga?

4 Tanga Atendelo 6:​3, 4. Va Nasiri va sukilile oku yuvula ovinyua viosi vi koluisa kuenda oku lia ovina ndeci, ayuva a talala, ale ana a kukuta. Omanu vakuavo va ponduile oku sanjukila ovina viaco, omo okuti ka kua kaile etateko lalimue oku ci linga. Embimbiliya li lombolola okuti ‘ovinyu yi sanjuisa utima womunu’ momo ombanjale ya tunda ku Suku. (Osa. 104:14, 15) Ndaño okuti ovina viaco via ponduile oku sanjuisa omunu umue, pole, va Nasiri va nõlelepo oku vi yuvula. c

Ove hẽ wa likapelako oku likolisilako ndeci ca linga va Nasiri? (Tala ovinimbu 4-6)


5. Elikolisilo lipi manji Madián la Marcela va nõlapo oku linga kuenda momo lie?

5 Ndeci ca linga va Nasiri, etu tua siatavo oku likolisilako oco tu vokiye upange tu lingila Yehova. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Madián kuenda Marcela. d Ohueli eyi ya kuatele ekalo liwa komuenyo. Manji Madián wa talavayele kupange umue uwa una wa va ecelela oku kuata onjo yimue ya posoka. Pole, ovo va yonguile oku vokiya upange wavo va kala oku lingila Yehova. Oco va tẽlise ocimãho caco, va nõlapo oku leluisa ekalo liavo liomuenyo. Ovo va lombolola hati: “Tua fetika oku yuvula oku pesela olombongo vialua. Tua ilukila vonjo yimue yitito kuenda tua landisa ekãlu lietu.” Manji Madián kuenda Marcela, va linga elikolisilo liaco, momo va yonguile oku vokiya upange wavo woku kunda. Ovo va kuete esanju kuenda va sanjukila onjila va nõlapo.

6. Momo lie Akristão koloneke vilo va siatela oku likolisilako oku lieca olumue? (Talavo ociluvialuvia.)

6 Afendeli va Yehova koloneke vilo, va kuete esanju omo lioku likolisilako oku linga ovopange Usoma. (1 Va Kor. 9:3-6) Yehova ka tu kisika oku linga alikolisilo aco kuenda ka tendi okuti, cĩvi oku siapo ovina vimue. Ndeci, vamue va siata oku siapo upange una va sole calua, onjo yimue, ale ocinyama cimue va sole calua. Valua va nõlapo oku kala okuti ka va kuela vokuenda kuotembo yimue, ale eci va kuela ka va kuata omãla. Handi vakuavo, va nõlapo oku ilukila kuna kuli esukila liakundi ndaño loku kala ocipãla lepata, ale lakamba vavo. Valua pokati ketu tua linga alikolisilo aco, momo tu yongola oku linga vali calua kupange wa Yehova. Kolela okuti, Yehova wa kapako calua alikolisilo tu linga ci kaile anene, ale atito ana ove wa nõlapo oku linga oco u vumbe.—Va Hev. 6:10.

LI KOLISILAKO OKU KALA OMUNU UMUE WA LITEPA

7. Eyonjo lipi u Nasiri umue a ponduile oku liyaka lalio oco a tẽlise ohuminyo yaye? (Atendelo 6:5) (Talavo ociluvialuvia.)

7 Tanga Atendelo 6:5. Va Nasiri va likuminyile oku yuvula oku teta esinga liavo. Eyi ya kala onjila yimue yoku lekisa epokolo liavo ku Yehova. Nda okuti u Isareli umue u Nasiri vokuenda kuotembo yalua, esinga liaye lia ponduile oku lepa kuenje vakuavo va laikele oku ci limbuka. Nda omanu vakuavo vo sumbila kuenda vo vetiya oku amamako lohuminyo yaye, nda ca leluka vali calua u Nasiri oku kala omunu umue wa litepa. Ci sumuisa ceci okuti, kua kala otembo yimue ko Isareli okuti va Nasiri ka va kapiwileko, ale oku kuatisiwa. Kotembo yuprofeto Amosi, va Isareli olonanguluke ‘va amamako oku eca ovinyu ku va Nasiri oco va nyue,’ citava okuti ca kala eyonjo limue oco ovo va sinĩle ohuminyo va linga yoku yuvula oku nyua ovinyu. (Amosi 2:12) Citava okuti, ca sukilile utõi oco u Nasiri umue a tẽlise ohuminyo yaye yoku kala omunu umue wa litepa.

U Nasiri umue okuti, wa likapeleleko oku tẽlisa ohuminyo yaco, wa nõlelepo oku kala omunu umue wa litepa (Tala ocinimbu 7)


8. Ulandu wumalẽhe Benjamin u ku pamisa ndati?

8 Lekuatiso lia Yehova kuenda lutõi tu pondolavo oku tendiwa okuti tua litepa, ndaño okuti tuakuasõi tunde vutila. Kũlĩhĩsa ulandu wa Benjamin Ombangi yimue ya Yehova o kuete ekũi kanyamo ko Noruega. Kosikola a tangela, va sokiya ocipito cimue coku lekisa ekuatiso liavo komanu vo ko Ukrania omo liuyaki. Omãla va lalekiwa oco va imbe ocisungo cimue, loku wala uwalo u kuete avala o kofeka yo ko Ukrania. Benjamin wa sokiya oku yuvula oku panga onepa kocipito caco, poku kala ocipãla locitumãlo va lingila ocipito. Pole, ulongisi umue wo mola kuenje wa kaluka lolukandi hati: “Ove o sukila oku iya oco o likongele letu cilo. Vosi yetu tu kasi oku ku talamẽla!” Benjamin lutõi wamela kulongisi waye kuenje wa popia hati: “Ame si pangi onepa kombuanja yo pulitika. Olombangi vialua Via Yehova va kasi vokayike, omo va likala oku enda kuyaki.” Ulongisi wa tava elomboluilo liaco kuenje wa ecelela okuti Benjamin ka kala pocipito caco. Pole, vana va tangela kumosi va fetika oku lipula esunga lieci eye ka likongelele kokuavo. Benjamin wa kuata usumba walua toke muẽle nda wa lila, kuenje lutõi wa pitulula kokuavo ovina a sapuilile ulongisi. Noke Benjamin wa sapuila kolonjali viaye okuti, wa limbuka ndomo Yehova o kuatisa oku teyuila ekolelo liaye.

9. Lonjila yipi tu pondola oku sanjuisa utima wa Yehova?

9 Omo lioku nõlapo oku pokola ku Yehova, tua siata oku limbukiwa okuti tua litepa lomanu va tu ñuala. Tu sukila oku lekisa utõi oco tu limbukiwe okuti Tulombangi Via Yehova kupange, ale kosikola. Osimbu ovituwa kuenda ovilinga vĩvi violuali lulo viamamako oku livokiya, citava okuti, ka ci ka leluka kokuetu oku ambata omuenyo umue u litava lolonumbi Viembimbiliya kuenda oku sapuilako vakuetu olondaka viwa. (2 Tim. 1:8; 3:13) Pole, olonjanja viosi ivaluka okuti, tu ka “sanjuisa utima [wa Yehova]” eci tu lekisa okuti, tua litepa lomanu vana ka vo vumbi.—Olosap. 27:11; Mal. 3:18.

AMAMAKO OKU PITISA KOVASO YEHOVA KOMUENYO WOVE

10. Momo lie oku kuama ocihandeleko ca tukuiwa kelivulu Liatendelo 6:6, 7, ca kala oseteko yinene ku va Nasiri?

10 Tanga Atendelo 6:6, 7. Va Nasiri ka va ponduile oku kala ocipepi locivimbi cimue. Kotete ci molẽha ndu okuti ca leluka oku ci pokola. Pole, ku Nasiri umue kosimbu, onumbi eyi ka ya lelukile kokuaye, ca piãla enene eci kufa umue ukuepata. Kosimbu, vovituwa vioku kenda mua kongelele oku kala ocipepi locivimbi. (Yoa. 19:39, 40; Ovil. 9:36-40) Pole, u Nasiri umue, ka ca tavele oku kuama ocituwa caco. Ndaño vepuluvi lievalo lialua omo lioku fisa ngandiaye, u Nasiri wa sukilile oku lekisa ekolelo lia pama poku amamako oku tẽlisa ohuminyo yaye. Yehova wa pamisa afendeli vaco vakuekolelo, oco va tẽle oku pandikisa kovitangi viaco ka via lelukile.

11. Nye Ukristão umue a sukila oku nõlapo poku tẽlisa ovikele viepata? (Talavo ociluvialuvia.)

11 Etu Tuakristão tua velisapo ohuminyo yetu yoku litumbika ku Yehova. Omu mua kongela onjila tu nõla kuenda ovilinga vietu viatiamẽla kepata. Etu tu likolisilako calua oku tẽlisa ovikele viepata lietu, pole, lalimue eteke tu velisapo vali olonjongole viavo okuti tu sia konyima ovina Yehova a tu yonguila. (Mat. 10:35-37; 1 Tim. 5:8) Pamue tu nõla onjila yimue okuti ka yi sanjuisa vakuepata lietu oco tu sanjuise Yehova.

Anga hẽ wa likapelako oku pitisa kovaso ocipango ca Yehova ndaño vakalo ka a lelukile? (Tala ocinimbu 11) e


12. Alexandru wa tetulula ndati ocitangi cimue ka ca lelukile a kuatele vepata kuenje nye eye a linga kuenda ocina cipi ka lingile?

12 Kũlĩhĩsa ulandu wa Alexandru lukãi waye Dorina. Noke liohueli eyi oku lilongisa Embimbiliya vokuenda kunyamo umosi, Dorina wa nõlapo oku liwekapo oku lilongisa Embimbiliya kuenda wa yonguile okuti Alexandru o liwekapovo. Pole, Alexandru lumbombe kuenda utate, wo sapuila okuti eye ka liwekapo oku lilongisa. Dorina ka ci solele kuenda wo seteka oku u kisika oku liwekapo oku lilongisa. Alexandru wa lombolola okuti, eye wa seteka oku kuata elomboloko liocisimĩlo cukãi waye, pole, ka ca lelukile kokuaye. Olonjanja vimue eci Dorina a enda oku u popia lãvi, loku u tambulula lukãlu, Alexandru wa kuataile onjongole yoku liwekapo elilongiso Liembimbiliya. Ndaño ndoco, Alexandru wa pandikisa poku pitisa Yehova kovaso, loku lekisa ocisola calua kuenda esumbilo kukãi waye. Kuenje ongangu yaye yiwa, ya vetiya ukãi waye oku fetika vali oku lilongisa Embimbiliya, noke weya oku papatisiwa.—Tala vo jw.org ovideo losapi hati: Alexandru kuenda Dorina Văcar: “Ocisola ci Pandikisa Kuenda ci Lingainga Uwa,” ponepa hati: “Ocili ci Pongolola Omuenyo Womanu.”

13. Tu lekisa ndati ocisola ku Yehova kuenda kepata lietu?

13 Yehova eye wa lulika esokiyo liepata kuenda o yongola okuti tu kuata epata limue lia sanjuka. (Va Efe. 3:14, 15) Nda tu yongola oku kuata esanju liocili, tu sukila oku linga ovina ndomo Yehova a yongola. Kolela okuti Yehova wa kapako calua alikolisilo ove, oku u fendela osimbu o tẽlisa ocikele cove vepata loku va tata locisola kuenda lesumbilo.—Va Rom. 12:10.

LI VETIYI POKATI OKU KALA NDA VA NASIRI

14. Ku velie tu sukila oku li kolisilako oku pamisa lolondaka vietu?

14 Vosi vana va nõlapo oku fendela Yehova koloneke vilo, va sukila oku likolisilako omo liocisola vo Kuetele. Pamue ka ci leluka oku ci linga. Tu likuatisa ndati pokati oco tu li kolisileko kupange wa Yehova? Poku li vetiya lolondaka vietu. (Yovi 16:5) Vekongelo o kasi, muli hẽ vamue va kasi oku li kolisilako oku leluisa omuenyo oco va vokiye upange wavo va lingila Yehova? Wa kũlĩha hẽ amalẽhe vamue va lekisa utõi oco va litepe la vakuavo kosikola ndaño ka ca lelukile oku ci linga? Kuli hẽ olondonge vimue Viembimbiliya kuenda vamanji okuti ndaño lelambalalo vepata, va kasi oku li kolisilako oku amamako vekolelo? Nõlapo oku linga cosi citava, oco o va pamise loku va sapuila okuti, tua va sanjukila omo liutõi wavo kuenda ovina va kasi oku lingila Yehova.—File. 4, 5, 7.

15. Vamanji vamue va siata oku kuatisa ndati vana va kasi kupange wakundi votembo yosi?

15 Citava okuti tu kuete epondolo lioku eca ekuatiso ku vamanji va kasi kupange wotembo yosi. (Olosap. 19:17; Va Hev. 13:16) Eyi oyo ya kala onjongole ya manji umue ukãi wa kuka, o kasi ko Sri Lanka. Kekuatiso a enda oku tambula liolombongo, wa kuata evokiyo kuenje wa yonguile oku kuatisa vamanji vavali vafeko akundi votembo yosi, oco vamameko kupange wavo ndaño lovitangi viekambo liolombongo. Omo liaco, wa nõlapo oku eca olombongo vimue olosãi viosi, oco vi va kuatise koku feta olokonda viatiamẽla kotelefone. Eci ocituwa cimue ciwa manji u-u a siata oku lekisa!

16. Nye tu lilongisila kesokiyo liu Nasiri kosimbu?

16 Tu pondola oku lilongisila kongangu yiwa yoku lieca olumue, ya va Nasiri kosimbu! Esokiyo liaco, li sitululavo cimue catiamẽla ku Isietu wokilu, Yehova. Eye wa kũlĩha okuti tu yongola oku u sanjuisa kuenda oku li kolisilako oku tẽlisa ohuminyo yetu yelitumbiko. Eye o tu ĩha esumũlũho poku eca epuluvi lioku situlula ocisola cetu kokuaye. (Olosap. 23:15, 16; Mar. 10:28-30; 1 Yoa. 4:19) Esokiyo liu Nasiri li lekisa okuti Yehova o limbuka kuenda wa kapako alikolisilo tu linga oku u vumba. Omo liaco, tu nõlipo oku amamako oku vumba Yehova poku eca eci ca velapo kokuaye.

O TAMBULULA NDATI?

  • Lonjila yipi va Nasiri va lekisa ocituwa coku lieca olumue kuenda utõi?

  • Tu li vetiya ndati pokati oco tu lekise ocituwa cu Nasiri koloneke vilo?

  • Esokiyo liu Nasiri li situlula nye catiamẽla kekolelo Yehova a kuetele afendeli vaye?

OCISUNGO 124 Amamako Lekolelo

a Ndaño okuti va Nasiri vamue va nõliwile la Yehova, onepa yalua citava okuti ya kala va Isareli va liecele olumue kupange waco.—Tala okakasia losapi hati: “ Va Nasiri va Nõliwile la Yehova.”

b Olonjanja vimue, alivulu etu a sokisa va Nasiri la vana va kasi kupange wotembo yosi. Kuenje vocipama cilo, tu tiamisila utima konjila ndomo vosi yetu tua litumbika ku Yehova tu lekisa ocituwa cu Nasiri.

c Ndomo ci molẽha, ci kasi ndu okuti va Nasiri ka va kuatele ekisika limue liupange va ilikiwile oco va tẽlise ohuminyo yavo.

d Tala vo jw.org ocipama losapi hati: “Nós decidimos simplificar a vida” ponepa “Ovolandu Olombangi Via Yehova.”

e ELOMBOLUILO LIOCILUVIALUVIA: Kilu liolusoka u Nasiri umue o tala ava va enda oku ka kenda umue ukuepata. Oco a tẽlise ohuminyo yaye ku Yehova eye ka pangi onepa koku kendiwa kuaco