1. Oityi twesukisila okuhongolelwa na Siovaa?

 SOKA ñgeno wavomba uli motyiteta tyimwe otyinene tyitilisa owoma. Mwati umwe omo muna ovinyama ovinene vilia ovanthu, nononge, nounyama okwavo vali, nominkhokovekwa, nomiti omikwavo vali vinywisa olutu, nomatoto. Ine ukati ñgaa, kuna kwatunda omunthu mekuhongolela, wii umwe nawa motyiteta omo, wati umwe pahaiwa upei, paendwa upei, ukala ñgeni? Uhambukwa! Nouye uno wafwa otyiteta otyo. Mweyula ovipuka ovinyingi vipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa. Mahi tuna omuhongoleli umwe omuna-mwenyo, Siovaa. Ngwe utuhongolela umwe apa pehena evi vitunyona, tukehike oku twesuka nako, komwenyo wahapu, mouye omupe.

2. Oñgeni Siovaa etululika?

² Oñgeni Siovaa etululika? Otyipuka tyo tete etululika natyo Ondaka yae Ombimbiliya. Otyikwavo, ovanthu atuma opo vetululike. Povanthu ovo, vamwe “omupika omukwatyili” utwavela okulia kupameka oupanga wetu na Siovaa tulinge ovipuka nonondunge. (Mat. 24:45) Tupu Siovaa, utuma ovanthu ovakwavo vatamo mokutululika. Ovanthu ovo, tyati umwe ovatalelipo vomawaneno, ovakulu vewaneno, vetupameka nokututolela etyi tuna okulinga putyina ovipuka viamaleme. Tupandula unene tuna ovanthu ovo vayumbwa onthumbi vetululika, mononthiki mbuno mbonthyulilo mbepwiya. Ovo umwe vetukwatesako tulinge evi vihambukiswa Siovaa, atuhatundu mondyila ei yomwenyo.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Mahi no ngootyo pamwe tyipondola okutupwiya okululikwa na Siovaa, haunene umwe tyina atuma ovanthu ovakwankhali vetululike. Omokonda yatyi? Omokonda pamwe, vapondola okutupopila otyipuka onthwe twahahandele. Okuti hatyo, omokonda pamwe tyina tutala ñgaa, ngoti etyi vetupopila  katyaviukile-ale, katyatundile-ale ku Siovaa. Pomivo ngoopo, opo umwe twesukisa okuñgonoka okuti Siovaa oe uli nokululika ovanthu vae, ya okulandula etyi etutolela tyeeta oviwa. Opo tuyumbe-ko umwe vali onthumbi yokuti o Siovaa uli nokutululika, matupopi ovipuka evi vitatu: (1) Oñgeni Siovaa alulikile ovanthu vae kohale? (2) Oñgeni eli nokutululika hono? (3) Oviwa patyi vituka kokutavela tyina etululika.

OÑGENI SIOVAA ALULIKILE OVA ISILAYELI

4-5. Oityi Siovaa alingile tyilekesa okuti watuma Mwisesi alulike ova Isilayeli? (Tala olutalatu.)

⁴ Siovaa watumine Mwisesi ahongolele ova Isilayeli pokutunda ko Isitu. Alingi umwe ovipuka vilekesa okuti oe uli nokuvelulika, mahi watuma Mwisesi. Komutenya wevepele omukundu-kundu wekaka, kounthiki ekundungala liotupia. (Oku. 13:21) Mwisesi walandulile vala momukundu-kundu wekaka, ngwe alivetwala no kelunga enkhuhu. Mahi ovanthu vatilile unene owoma etyi vakati ñgaa veli pelunga, ngwe oku ovita viova Isitu vieya vili monyima. Avasoko okuti Mwisesi wapengesa okwevetwala no kelunga oko. Mahi ngwe kapengesile-ale. O Siovaa umwe wetyilingila wina, opo ovanthu vae vetyimone okuti watuma Mwisesi evelulike. (Oku. 14:2) Siovaa alingi otyipuka tyimwe otyinene, tyeveyovolele. — Oku. 14:​26-28.

⁵ Omanima 40 vakalele moluhandya, a Mwisesi watalelele vala komukundu-kundu wekaka opo alulike ovanthu va Huku. Ononthiki mbumwe Siovaa waetele omukundu-kundu oo wekaka kombanda yohinge ya Mwisesi, otyo ova Isilayeli aveho vatala. (Oku. 33:​7, 9, 10) Momukundu-kundu omo wekaka, omo Siovaa ankho apopila na Mwisesi, etyi Mwisesi atolelwa etyihikiya kovaunyingi. (Ovii. 99:7) Ova Isilayeli ankho vena umwe otyipuka tyilekesa okuti Siovaa watuma Mwisesi evelulike.

6. Okuti ova Isilayeli vetavelele okululikwa na Siovaa? (Onombalulo 14:​2, 10, 11)

⁶ Mahi soka, ova Isilayeli vamwe kavetavelele okuti evi Mwisesi apopia wevitumwa na Siovaa, ngwe vamwene umwe ovipuka ovinyingi vityilekesa. (Tanga Onombalulo 14:​2, 10, 11.) Vaanyene kavetavelele. Vokwehetavelele okuti Siovaa oe atuma evelulike, atyiveetela, avatiwa kavanyingila Motyilongo Tyalaelwe. — Onob. 14:30.

7. Popia-po vamwe vetavelele okululikwa na Siovaa. (Onombalulo 14:24) (Tala olutalatu.)

⁷ Ova Isilayeli vamwe vetavelele umwe okululikwa na Siovaa. Tala vala etyi Siovaa apopia Kalembe, wati: Kalembe, “wenthavela nomutima wae auho.” (Tanga Onombalulo 14:24.) Huku wayambele Kalebe, ehiki umwe kokumupa ohika mwene ngwe akoya motyilongo tyo Kanaa. (Susu. 14:​12-14) Naava vakatukile mu Kalembe, vetavelele okululikwa na Siovaa. Etyi Susuwee apinga Mwisesi motyilinga tyokululika ova Isilayeli, “vemulingile onthilo ononthiki ambuho mbomwenyo wae.” (Susu. 4:14) Siovaa eveyambe, evenyingiya motyilongo atile omo mevetwala. — Susu. 21:​43, 44.

8. Oñgeni Siovaa alulikile ovanthu vae pomuvo wonohamba? (Tala olutalatu.)

⁸ Etyi pakala omanima, Siovaa anake vokukoya onomphela valulike ovanthu vae. Etyi pakala vali, pomuvo wonohamba, Siovaa anake ovauli valulike ovanthu vae. Onohamba ankho mbokuyumba onthumbi mu Huku mbetavelele etyi mbupopilwa novauli. Imwe Ohamba Ndaviti, yelipakele umwe koututu aitavela etyi yapopilwa nomuuli Nataa. (2 Sam. 12:​7, 13; 1 Ehi. 17:​3, 4) Ohamba Seosafaa wayumbile onthumbi mu Saasiyele emululike, ape ondundo  ovanthu mo Sundaa “vayumbe onthumbi movatumwa va Huku.” (2 Ehi. 20:​14, 15, 20) Etyi Ohamba Isekiya yehulilwa, ayeende aikapula komuuli Isaiya etyi ina okulinga. (Isa. 37:​1-6) Apeho tyina onohamba ankho mbutavela okululikwa na Siovaa, mbumona oviwa ambutyivili okwaamena ovilongo. (2 Ehi. 20:​29, 30; 32:22) Tyamonekele umwe nawa kovanthu vatyo aveho, okuti o Siovaa watuma ovauli valulike ovanthu vae. Mahi no ngootyo, onohamba ononyingi, novanthu vamwe votyilongo kavetavelele kovauli va Siovaa. — Sele. 35:​12-15.

OÑGENI SIOVAA ALULIKILE OVAKWA-KILISITU VO TETE?

9. Ovalie Siovaa atumine valulike Ovakwa-Kilisitu vo tete? (Tala olutalatu.)

⁹ Pomuvo Wovakwa-Kilisitu vo tete, Siovaa wapakeleko ewaneno. Ovalie valulikile ewaneno olio? Siovaa anake Sesusi alinge omutwe wewaneno. (Efe. 5:23) Mahi Sesusi hae-ko weile umwe alulika ovalongwa vae. Ngwe watumine ovatumwa vae novakulu vomo Selusalei valulike vakwavo. (Ovil. 15:​1, 2) Tupu wanakele ovakulu vomawaneno opo valulike omawaneno. — 1 Tes. 5:12; Titu 1:5.

10. (a) Okuti Ovakwa-Kilisitu vo tete vetavelele okululikwa na Huku? (Ovilinga 15:​30, 31) (b) Omokonda yatyi vamwe kohale vaanyene okululikwa novanthu Siovaa atuma? (Tala okakasa kati: “ Oityi Vamwe Vaanyenene Ngwe Vetyimwene Okuti o Huku uli Nokuvelulika?”)

¹⁰ Okuti Ovakwa-Kilisitu vo tete vetavelele okululikwa na Huku? Ovanyingi vapandulile, avalandula umwe etyi vatolelwa. ‘Vahambukilwe mokonda yevi vapopia vivepameka.’ (Tanga Ovilinga 15:​30, 31.) Oñgeni Siovaa eli nokululika ovanthu vae hono?

OÑGENI SIOVAA ETULULIKA HONO?

11. Popia-po etyi tyilekesa okuti Siovaa uli nokukwatesako ava valulika ovanthu vae hono.

¹¹ Na hono Siovaa uli ñgoo nokululika ovanthu vae. Uli nokuvelulika Nondaka yae, tupu wapa otyilinga otyo omona wae omutwe wewaneno. Okuti pena etyi tyilekesa okuti na hono, pano pena ava Siovaa apa otyilinga tyokutululika? Yoo. Tala vala etyi tyamonekele okuhimbikila menima lyo 1800. Charles Taze Russell na vakwavo ankho elipaka kumwe navo, pokwatala movihonekwa avetyimono okuti enima lyo 1914 malilingi enima limwe enene, enima Ouhamba wa Huku mauhimbika okutumina. (Ndan. 4:​25, 26) Opo otyipuka otyo  vetyimone, vatalele momaulo Ombimbiliya. Okuti ankho Siovaa uli nokuvelulika pokwovola otyipuka otyo m’Ombimbiliya? Tyimoneka umwe nawa okuti ankho oe uli nokuvelulika. Ovipuka viamonekele mo 1914, vilekesa umwe nawa okuti Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina. Omenima omo Ovilwa vyo Tete Viouye Auho viahimbika, akulandula omikihi, novinimawe, nonondyala. (Luka 21:​10, 11) Siovaa ovo umwe apele otyilinga tyokukwatesako ovanthu vae vena omutima omuwa.

12-13. Oityi omupika alingile opo ovilinga viokwivisa nokulongesa ovanthu vitwaleko momuvo Wovilwa vya Vali Viouye Auho?

¹² Tala vali etyi tyamonekele Movilwa vya Vali Viouye auho. Etyi ovakulu vokululika ovilinga vya Huku kombala Yonombangi velilongesa umwe nawa, omukanda Eholololo 17:​8, avetyimono okuti ovilwa ovio havio-ko mavieta o Alumangendom, mahi nkhele mapakala vali ombembwa, maiikulila ombundi ovilinga viokwivisa avihahana mouye auho. Eongano lya Siovaa alihindi osikola yo Sileyande ilongese ovanthu opo vatumwe kovilongo ovikwavo vakaivise nokulongesa ovanthu Ondaka ya Huku, ngwe ankho tyina utyitala pomuvo opo ngoti katyaviukile-ale. Onomisionaliu ononyingi vatumainwe kovilongo ovikwavo otyo oku ovilwa vitutumba vala. Omupika apakeko vali osikola itiwa Osikola Yovilinga vya Huku b pala okulongesa ovanthu aveho momawaneno, vetyivile okwivisa nokulongesa nawa. Huku uli umwe nokufwiika ovanthu vae vetyivile okulinga ovilinga ovinene ankho vivekevelela.

¹³ Okusoka kovipuka ovio tyimoneka umwe nawa okuti Siovaa ankho una nokululika ovanthu vae momuvo una wepwiya. Okutuka apa Ovilwa vya Vali Viouye Auho viapwa ovanthu va Siovaa movilongo ovinyingi vena ombembwa vaivisa umwe nawa vetupu vali etyi tyivetyika-tyika. Tyotyili ovilinga viokwivisa viahahana mouye auho.

14. Oityi tuyumbila-ko onthumbi kweetyi tutolelwa novakulu vewaneno ava Siovaa apa otyilinga tyokutululika? (Eholololo 2:1) (Tala olutalatu.)

 ¹⁴ Pehepano Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Siovaa, veli ñgoo nokululikwa na Kilisitu. Ngwe vahanda etyi vapopila vakwavo momawaneno tyimoneke okuti tyitunda keulu. Tupu tuna ovatalelipo womawaneno, novakulu womawaneno valulika vakwavo momawaneno. c Ovakulu ovo ononkhalamutwe Mbonombangi ‘veli peke lya Kilisitu liokokulio.’ (Tanga Eholololo 2:1.) Mahi no ngootyo ovakulu ovo ovakwankhali pamwe vapengesa umwe. Ovo Mwisesi na Susuwee pamwe vapengesile, novatumwa haityo ñgoo. (Onob. 20:12; Susu. 9:​14, 15; Loma 3:23) Mahi Kilisitu, uli umwe nokululika nawa omupika omukwatyili, novakulu vomawaneno, opo vatwaleko nokuhongolela ovanthu va Huku “ononthiki ambuho atee konthyulilo youye.” (Mat. 28:20) Naina tuna-le ovipuka ovinyingi vituyumbisa-ko onthumbi okuti Kilisitu uli nokutululikila movakulu ovo anaka vetukalele komutwe.

OVIWA VITUKA KOKUTAVELA OKULULIKWA NA SIOVAA

15-16. Oityi tulilongesila kwaava vetavela okululikwa na Siovaa?

¹⁵ Tyina tutavela okululikwa na Siovaa tumona-le oviwa ovinyingi pahepano. Tala vala etyi tyalingile ovo Andy na Robyn etyi vapakailwa-mo velipole ovipuka vimwe vetyivile vali okuundapela nawa Huku avetavela. (Tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongesa Mat. 6:22.) Otyo atyiveikulila ombundi opo vaundape movilinga viokutunga onondywo mbeongano. Robyn wati: “Pamwe twakalaile-ale monondywo mbumwe mwahita vala napa tutelekela petupu. Ame nalandesile onomakina mbumwe ankho ndyipola nambo onofoto, ngwe ankho ndyityihole tyokupola onofoto. Pokumbulandesa ankho ndyilitehela ñgaa nahanda umwe okulila. Mahi andyilingi umwe ngomukai wa Ambalayau Sala, okusoka vala komutwe anahaleuka vali konyima.” (Hemb. 11:15) Etyi valinga ngootyo oityi vapola-po? Robyn wati: “Tyetukalesa nawa okunoñgonoka okuti tuli nokupa Siovaa atyiho tuna-tyo. Tyina tuli nokulinga ovilinga vya Huku tutyimona oñgeni matukakala mouye omupe.” Andy wati: “Twahambukwa okwelipaka umwe vala movilinga vikwatesako vala Ouhamba wa Huku.”

¹⁶ Oviwa patyi matupolo-ko ine tululikwa na Siovaa? Umwe utiwa Marcia etyi amana okulongeswa, nthiki imwe pena umwe wemupakelele-mo ati, otyiwa usoke okulipa movilinga vioukokoli-ndyila, otyipuka otyo ehetyilimbwa etyipake umwe komutima. (Mat. 6:33; Loma 12:11) Marcia wati: “Ovatumini ankho vahanda okumphaka mosikola onene andyikala-mo omanima ekwana mahi andyilongesiwa  vala otyali. Mahi ame etyi ankho nesuka natyo ovilinga vya Huku vala. Andyiti hahe ndyende apa palongeswa oufwisu umwe ndyipondola okukala nao, ndytyivile okuti ame ndyimona okambongo kokulitekula, ame ndyityivila okuundapa movilinga vya Huku. Nalingile umwe nasokele otyipuka otyo. Pahepano ndyimukokoli-ndyila, ovilinga ndyina-vio vimpha omuvo wokuundapa mo Mbetele, nokuundapa movilinga ovikwavo vali viomuvo auho.”

17. Oviwa patyi ovikwavo vituka kokutavela okululikwa na Siovaa? (Isaiya 48:​17, 18)

¹⁷ Pamwe tupakailwa-mo otyipuka tyimwe tyituyakulila okusoka vala komalumono, nokovipuka vipondola okutulingisisa atuhetavela ovitumino vya Huku. Opo napo ñgoo, tumona oviwa tyina tutavela okululikwa na Siovaa. Tukala nomutima upumphi, tuyovoka umwe kokutokota omutwe novipuka viehesukisile-ale. (1 Tim. 6:​9, 10) Ngwe opo pahe, tutyivila vali okulipaka umwe mokufenda vala Siovaa, ngwe okufenda Siovaa tyeeta ehambu limwe enene, tyikalesa omutima pomphangu tyikalesa nawa. — Tanga Isaiya 48:​17, 18.

18. Oityi wahandela okutavela okululikwa na Siovaa?

¹⁸ Tyotyili Siovaa kamatalama-le kokupa ovanthu otyilinga tyokululika vakwavo mononkhumbi ononene, atee tukehika Moutumini wa Kilisitu Womanima 1000. (Ovii. 45:16) Okuti matutavela etyi vetupopila na tyina umwe pamwe twehetyihandele? Otyo tyitei vala kweetyi tukala tyina tululikwa na Siovaa pahepano. Naina, apeho tutavelei okululikwa na Siovaa, na tyina umwe eli nokutululikila mu vakwetu, apa otyilinga tyokutukalela komutwe. (Isa. 32:​1, 2; Hemb. 13:17) Tuna ovipuka ovinyingi vituyumbisa onthumbi momululiki wetu Siovaa, tutyii okuti metuhongolela umwe nawa, etuyovola kweevi vihanda okunyona oupanga wetu nae, atee eketuhikiya oku twesuka umwe nako komwenyo wahapu mouye omupe.