Skip to content

Skip to table of contents

Maʻu ʻa e Fiefia Lolotonga ʻa e Tatali kia Sihová

Maʻu ʻa e Fiefia Lolotonga ʻa e Tatali kia Sihová

ʻOKÚ KE fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻe toʻo atu ai ʻe Sihova ʻa e fulikivanu kotoa pē pea ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē? (Fkh. 21:​1-5) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke pehē! Kae kehe, ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke hanganaki tatali anga-kātaki kia Sihova, tautefito ʻi heʻetau fehangahangai mo e faingataʻá. Ko e fakatuʻamelie ʻoku tuai ʻene hokó ʻe lava ke ne ʻai ke tutue hotau lotó.—Pal. 13:​12, fkm. ʻi lalo.

Neongo ia, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau tatali anga-kātaki kiate ia ke ngāue mai ʻi heʻene taimi kotofá. Ko e hā ʻokú ne ʻamanekina ai ia meiate kitautolú? Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fiefia lolotonga ʻetau tatalí?

KO E HĀ ʻOKU ʻAMANEKINA MAI AI ʻE SIHOVA KE TAU TATALÍ?

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku tatali anga-kātaki ʻa Sihova ke fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e hōifuá, pea te ne tuʻu hake ke fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e mēsí. He ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e fakamaau totonu. He fiefia ē ka ko e faʻahinga kotoa ʻoku hanganaki ʻamanaki kiate iá.” (ʻAi. 30:18) Ko e ngaahi lea ko eni ʻa ʻAiseá naʻe muʻaki fakahanga ia ki he kau Siu anga-fefeká. (ʻAi. 30:1) Ka naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻe niʻihi ʻi he kau Siú, pea ko e ngaahi leá ni naʻe ʻoatu ai ha ʻamanaki kiate kinautolu. Ko e ngaahi lea ko ení ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻamanaki ki he kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní.

Ko ia kuo pau ke tau tatali anga-kātaki koeʻuhí ko Sihova ʻokú ne tatali anga-kātaki. Kuó ne kotofa ʻa e taimi te ne fakangata ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, pea ʻokú ne tatali ki he ʻaho mo e houa ko iá ke aʻu mai. (Māt. 24:36) ʻI he taimi ko iá, ʻe fakahaaʻi papau ai ko e ngaahi tukuakiʻi ʻa e Tēvoló fekauʻaki mo Sihova mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate Iá ʻoku loi. Te ne toʻo atu leva ʻa Sētane pea mo ha taha pē ʻoku faʻahi mo ia, ka te Ne “fakahaaʻi [mai kiate kitautolu] ʻa e mēsí.”

ʻI he lolotongá ni, heʻikai nai ke toʻo atu ʻe Sihova hotau ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻe lava ke tau fiefia lolotonga ʻetau tatalí. Hangē ko e lea ‘a ʻAiseá, ʻe lava ke tau fiefia lolotonga ʻetau fakatuʻamelie pe ʻamanaki ki ha meʻa lelei ke hoko. (ʻAi. 30:18) a ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fiefia ko iá? ʻE lava ke tokoni ha sitepu ʻe fā.

FOUNGA KE FIEFIA AI LOLOTONGA ʻA E TATALÍ

Tokangataha ki he leleí. Ko Tuʻi Tēvita naʻá ne mamata ki he lahi fau ʻa e fulikivanú ʻi he kotoa ʻene moʻuí. (Saame 37:35) Neongo ia, naʻá ne tohi: “Hanganaki fakalongo pē ʻi he ʻao ʻo Sihová pea tatali mo e ʻamanaki kiate ia. ʻOua te ke loto-mamahi koeʻuhí ko e tangata ʻoku lavameʻa ʻi hono fakahoko ʻa ʻene ngaahi faʻufaʻú.” (Saame 37:7) Naʻe ʻai ʻe Tēvita ʻa e faleʻi ko ení ki hono lotó ʻaki ʻene fakahanga ʻene tokangá ki heʻene ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne toe tokanga ki he tāpuaki kotoa naʻá ne maʻu meia Sihová. (Saame 40:5) Kapau te tau tokangataha foki ki he ngaahi tafaʻaki lelei ʻi hotau tuʻungá ʻo ʻikai nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻikai lelei ʻoku hoko takatakaí, ʻe faingofua ange ai ke tau tatali kia Sihova.

Hanganaki femoʻuekina ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 71, ʻoku ngalingali ko Tēvita, naʻá ne pehē kia Sihova: “Te u hokohoko tatali atu; te u fakalahi ho fakahīkihikiʻí.” (Saame 71:14) ʻE anga-fēfē ʻene fakahīkihikiʻi ʻa Sihová? Naʻá ne talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova pea hiva fakahīkihiki kiate ia. (Saame 71:​16, 23) Hangē ko Tēvitá, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefia lolotonga ʻa e tatali kia Sihová. ʻOku tau fakahīkihikiʻi ia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, fetalanoaʻaki fakaʻahó, pea mo ʻetau ngaahi hiva ki he lotú. ʻI he taimi hoko te ke hivaʻi ai ha hiva ʻo e Puleʻangá, fēfē ke ke tokanga lelei ki he pōpoaki fakalototoʻa ʻoku ʻomi aí?

Maʻu ʻa e fakalototoʻa mei ho fanga tokouá. ʻI he fehangahangai ʻa Tēvita mo e ngaahi polé, naʻá ne pehē kia Sihova: “ʻI he ʻao ʻo hoʻo kau mateakí, te u ʻamanaki ki ho huafá.” (Saame 52:9) Te tau lava foki ʻo maʻu ʻa e fakalototoʻa mei hotau kaungālotu mateakí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú kae pehē foki ʻi he ngaahi fakatahataha fakasōsialé.—Loma 1:​11, 12.

Fakaivimālohiʻi hoʻo ʻamanakí. ʻOku pehē ʻe he Saame 62:5: “ʻOku ou tatali fakalongolongo ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻeku ʻamanakí ʻoku haʻu meiate ia.” Ko e ʻamanaki mālohí ʻoku kau ki ai ʻa e fakatuʻamelie papau—ʻa ia ʻoku mahuʻinga kapau ʻoku tau loto ke kātekina ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení ʻo fuoloa ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau sioloto atu ki aí. Kuo pau ke tau tuipau ko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻe hoko moʻoni neongo pe ko e hā ʻa e fuoloa nai ʻetau tatalí. ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanakí ʻaki hono ako ʻa e Folofolá—ʻa e ngaahi kikité, ko e feongoongoi ʻa e kau hiki-tohí, mo e fakaikiiki ʻoku fakaeʻa mai ʻe Sihova fekauʻaki mo ia tonú. (Saame 1:​2, 3) Pehē foki, ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻetau “lotu ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá” ke tauhi maʻu hotau vahaʻangatae lelei mo Sihová lolotonga ʻetau tatali ke fakahoko ʻene talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.—Sute 20, 21.

Hangē ko Tuʻi Tēvitá, hoko ʻo falala pau ʻoku siofi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku tatali kiate Iá pea fakahaaʻi ʻEne ʻofa mateakí kiate kinautolu. (Saame 33:​18, 22) Hanganaki tatali anga-kātaki kia Sihova ʻaki ʻa e tokangataha ki he ngaahi meʻa lelei ʻi hoʻo moʻuí, fakahīkihikiʻi ia, maʻu ʻa e fakalototoʻa mei he kaungā-Fakamoʻoní, pea ʻaki hono tauhi hoʻo ʻamanaki mahuʻingá ke mālohi.

a Ko e muʻaki lea naʻe liliu ko e “hanganaki ʻamanaki” ʻe lava ke toe ʻuhinga ia ko e “fakatuʻamelie pe ʻamanaki ki ha meʻa lelei ke hoko,” ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku anga-maheni pē ke tau fakatuʻamelie ki hotau fakamoʻuí.