Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Nye Embimbiliya li popia catiamẽla kuloño wa Yehova woku situlula ovina vio kovaso yoloneke?

Embimbiliya li lombolola okuti Yehova o pondola oku situlula ovina vi ka pita kovaso yoloneke. (Isa. 45:21) Pole, olio ka lilombolola ovina viosi ndomo eye a ci linga, ale otembo a pondola oku ci linga kuenda yoku ci kũlĩha. Handi vali, ka tua kũlĩhĩle ovina viosi viatiamẽla kuloño wa Yehova woku lombolola ovina vi ka pita kovaso yoloneke. Omo liaco, kũlĩhĩsa asunga amue.

Yehova o pondola oku linga ovina viosi, pole olonjanja vimue o nõlapo okuti ka lingi ovina vimue. Yehova o pondola oku talavaya lolondunge viaye ka vi sulila oco a situlule cosi a nõla oku linga. (Va Rom. 11:33) Pole, omo okuti eye o likandangiya lonjila yimue ya lipua, o pondolavo oku nõla oku yuvula oku situlula eci ci ka pita.—Sokisa Isaya 42:14.

Yehova o koka okuti ocipango caye ci tẽlisiwa. Anga hẽ ocili eci ci kuete elitokeko luloño wa Yehova woku situlula ovina vi ka pita kovaso? Ku Isaya 46:10 ku popia ndoco: “Tunde kefetikilo ame ndi sapula ovina vi keya, tunde kosiahũlu ovina ka via lingiwile handi. ‘Olonjila viange vi ka tẽlisiwa muẽle. Kuenda ndi ka linga cosi ndi sanjukila.’”

Esunga limue liokuti Yehova o pondola oku situlula ovina vio kovaso lieli okuti, eye o kuete unene woku koka okuti cimue ci lingiwa. Yehova ka sukila oku kũlĩha eci ci ka pita kovaso yoloneke ndeci ca siata oku lingiwa eci tu tanga elivulu limue okuti, pamue tete tu tala esulilo liaco oco tu kũlĩhe ulandu wa kongelamo. Pole, Yehova o pondola oku nõlapo okuti cimue ci ka pita vepuluvi lia sokiyiwa, loku koka okuti ocina caco ci tẽlisiwa eci otembo yaco yi pitĩlapo.—Etu. 9:5, 6; Mat. 24:36; Ovil. 17:31.

Eli olio esunga lieci Embimbiliya li tukuila olondaka ndeci, “oku pongiya,” “oku sokiya” kuenda “ocipango” oco li situlule eci Yehova a siata oku linga kovina vimue vi pondola oku iya kovaso. (2 Olos. 19:25; etosi, Isa. 46:11) Olondaka evi via tunda kondaka yimue yi kuete elitokeko londaka yimue yi lomboloka “ukuakutalavaya lotuma.” (Yer. 18:4) Ndeci ukuakutalavaya lotuma a pondola oku talavaya lonepa yimue yotuma oco a yi pongolole ocikuata cimue ca posoka, Yehova o pondolavo oku pongolola ovina ale oku litiukamo, oco a tẽlise ocipango caye.—Va Efe. 1:11.

Yehova ecelela okuti omanu va kuata elianjo lioku li nõlela. Eye ka sokiyila omunu lomunu eci ci ka pita laye komuenyo. Yehova ka kokivo okuti omanu vawa va linga ocina cimue ci va kokela ovo muẽle ovitangi. Eye ecelela okuti vosi va nõla onjila yavo kuenda o va vetiya oku nõla eci ca sunguluka.

Kũlĩhĩsa ovolandu avali. Ulandu watete mua kongela omanu vo ko Ninivei. Yehova wa popele okuti olupale luo Ninivei lua laikele oku nyõliwa omo lievĩho lia kalamo. Pole, eci olonungi viaco via likekembela, Yehova “wa litiukamo oku va nenela eyambulo a sokiyile kuenje ka li nenele vali.” (Yona 3:1-10) Yehova wa pongolola ocisimĩlo caye kueci a popele, momo va Ninivei va nõlapo oku pongoloka, noke lioku yeva elungulo lia Yehova.

Ulandu wavali ocitumasuku catiamẽla kulume umue o tukuiwa Kuro, una wa laikele oku yovola va Yudea kumandekua kuenda oku handeleka oku tumbulula onembele ya Yehova. (Isa. 44:26–45:4) Soma Kuro wo ko Persia wa tẽlisa ocitumasuku caco. (Esera 1:1-4) Pole, Kuro ka kaile ufendeli wa Suku yocili. Yehova wa nõlele Kuro oco a tẽlise ocitumasuku eci, pole, eye ko kisikile oku ufendela.—Olosap. 21:1.

Ocili okuti, evi vimue pokati kovina Yehova a kapako catiamẽla kovina viokovaso yoloneke. Oku popia ocili, lomue omunu o pondola oku kuata elomboloko lia suapo liolonjila via Yehova. (Isa. 55:8, 9) Pole, ovina Yehova a situlula vi pamisa ekolelo lietu liokuti eye olonjanja viosi o linga eci ca sunguluka, oku kongelamo eci a tukula ovina viokovaso yoloneke