1. Oñgeni vamwe tyivekalesa okupopia novanthu vehei movilinga viokwivisa? (Tala olutalatu.)

 ONTHWE vanthu va Siovaa, twivisa mokonda tuhole Tate yetu wo keulu, ya twahanda okukwatesako vakwetu vemunoñgonoke. Ovaivisi ovanyingi vetyihole tyokwivisa, mahi vamwe tyivepwiya. Tyivepwiyila-tyi? Vamwe vena ohonyi, tyina velitala ngoti kavetyivili-ale okulongesa. Ovakwavo katyivekalesa nawa okwenda pombaumbo ovanthu, avahaihanenwe-po. Ovakwavo vena owoma wokuti hamwe ovanthu kamavevetavela-le. Ava vamwe, vekula nokulongeswa okuti hatyiwa-ko okulinga evi vinumanesa vakwenyi. Namphila vehole umwe unene Siovaa, mahi tyivepwiya okwivisa ovanthu vehelityiliyile navo. No ngootyo vetyii okuti otyilinga otyo tyesukisa unene, ya vaundapa umwe apeho motyilinga otyo. Siovaa uhambukwa unene tyina evetala velikwatehila!

2. Ine noove ovilinga viokwivisa kavikuhambukiswa, otyo katyipondola okukusoyesa mokonda yatyi?

² Okuti noove ongootyo? Pamwe usukisa umwe okulikwatehila opo uhambukilwe ovilinga viokwivisa? Ine otyo ukahi ngootyo, wahasoye, mokonda otyo tyilekesa okuti ulikondola koututu, etyi uhanda okunkhimaneka Huku, kuhande ovanthu vankhimaneke-ko ove. Petupu-ale omunthu ukala nawa tyina alingila-ko vakwavo ovipuka oviwa, ngwe avehemutavela. Tate yove Siovaa utyii nawa, wii umwe etyi uli nokukondya natyo ya wahanda okukukwatesako. (Isa. 41:13) Monthele ei matulilongesa ovipuka vitano mavitukwatesako okulipola  omalusoke atyo oo, neetyi tuna okulinga tuhambukilwe ovilinga viokwivisa.

YEKA ONDAKA YA HUKU IKUPAMEKE

3. Oityi tyapele ononkhono omuuli Selemiya etyivili okwivisa?

³ Kohale, Ondaka ya Huku yapamekele-ale ovanthu vae, putyina ankho vena otyilinga tyimwe tyalema, umwe puvo o Selemiya. Etyi Siovaa emutuma akaivise, Selemiya avele unene owoma ati: “Ame nokupopia hityivili, nkhele ndyimona.” (Sele. 1:6) Oityi tyapolele Selemiya owoma oo? Wapamekelwe Nondaka ya Huku. Ngwe wati: “Ondaka yove yalinga ngotupia twatokota monthulo yange, twaanyena momankhipa ange; yamphona hetyivilile okwiiholeka.” (Sele. 20:​8, 9) Namphila Selemiya ovanthu ankho aivisa kavetavela, mahi onondaka apopililwe akaivise mbemupamekele, etyivili umwe okulinga otyilinga otyo.

4. Oityi tyimoneka-po tyina tutanga Ondaka ya Huku, atusoko kweetyi twatanga? (Ova Kolosu 1:​9, 10)

⁴ Onthwe vanthu va Huku, tupamekwa umwe Nondaka yae. Etyi Paulu ahonekela ewaneno liova Kolosu, wevepopilile okuti mavakala ovanongo putyina ‘vaendela omu Siovaa ahandela’ no putyina ‘vahatalama kokweeta ovinyango movilinga aviho oviwa.’ (Tanga Ova Kolosu 1:​9, 10.) Ovilinga oviwa viapopiwa apa, tupu mwati umwe nokwivisa oviwa ovipe. Tyina tutanga Ondaka ya Huku, atusoko kweetyi twatanga, onthumbi yetu mu Siovaa ipama vali. Ya putyina onthumbi yetu yapama, tutyimona umwe okuti okwivisa oviwa ovipe Viouhamba wae tyesukisa unene.

5. Opo tunoñgonoke umwe nawa Ondaka ya Huku putyina twitanga, oityi tuna okulinga?

⁵ Opo tunoñgonoke umwe nawa Ondaka ya Huku, tyina tuti pokwitanga na tyina tuti pokusoka kweetyi twatanga, tulipulukwei umwe nawa, twahakuluminyei vala. Tyina uti pokutanga ovasi otesitu imwe oheinoñgonoka nawa, wahalambe vala, keyoovole momukanda Índice das Publicações da Torre de Vigia no Momukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova. Omikanda ovio vihangununa umwe nawa onovelesikulu. Ine tyina wamati pokutanga ulipulukwa ohamahatekesa vala, motyimono umwe okuti etyi Ondaka ya Huku ipopia otyili, oyumbu vali onthumbi Mwe. (1 Tes. 5:21) Nga wetyimona okuti naina etyi Ondaka ya Huku ipopia otyili umwe, moiyumbu vali onthumbi, ya evi wanoñgonoka, ohande-vo okuvipopila vakwenyi.

 LILONGESA NAWA ETYI MOKAPOPIA MOVILINGA VIOKWIVISA

6. Oityi tyesukisila tunoñgonoke nawa evi matukalongesa vakwetu movilinga viokwivisa?

⁶ Ine ulilongesa umwe nawa etyi mokalongesa vakwenyi movilinga viokwivisa, putyina uhika-ko kumawele-ale owoma. Mopopi vala nawa mokonda utyii-ale etyi mopopi. Etyi Sesusi ehenetume ovalongwa vae vakaivise, tete wevepopilile etyi mavakalongesa. (Luka 10:​1-11) Mokonda valandulile etyi Sesusi evelongesile, vatile umwe ovo vena ehambu, ovo vevilile okulinga ovipuka ovinyingi oviwa. — Luka 10:17.

7. Oityi tuna okulinga pokulilongesa etyi matukapopia movilinga viokwisa? (Tala olutalatu.)

⁷ Oityi tuna okulinga pokulilongesa etyi matukapopia movilinga viokwisa? Tuna okusoka nawa etyi twahanda okupopia, atutale oñgeni matutyipopi umwe nawa, omunthu etyiivi. Tupu otyiwa okusoka kovipuka vivali, okuti hatyo vitatu, ovanthu vokuhahande okututehelela vehole okupopia, pahe atutale oñgeni matuveende. Tyina pahe wameya pomunthu, olikwatehila umwe utule omutima, olimemetela okuyola, opopi vala nawa ngatyina mwelityiliya-le nawa.

8. Oityi onthwe vanthu va Huku twaelekelwa nonombiya mboluma?

⁸ Omutumwa Paulu wapopilile Ovakwa-Kilisitu vakwavo okuti: “Onthwe tuna olumono olu lwakala monombiya mboluma.” (2 Kol. 4:7) Olumono olo otyityi? Olumono olo otyilinga tyokwivisa oviwa ovipe Viouhamba tyiyovola ovanthu. (2 Kol. 4:1) Onombiya mboluma otyityi? Ovanthu va Huku, vokupopila vakwavo oviwa ovipe. Pononthiki mba Paulu, vokulinga ononiñgoso, ovipuka viokwesukisa ngeetyi okulia, novinyu, nonombongo, novikwavo vali, ankho vevityinda moumbiya woluma. Noonthwe Siovaa otyo etulinga. Wetwavela otyilinga tyokwivisa oviwa ovipe. Mokonda Siovaa metukwatesako, matumono ononkhono twahayekeko okwivisa.

ITA KU HUKU EKUKOLESE OMUTIMA

9. Oityi tuna okulinga tulipole owoma novanthu? (Tala olutalatu.)

⁹ Molingi ñgeni ine pamwe tyina ulitehela ñgaa watila owoma ovanthu? Tala etyi ovatumwa vaitile melikwambelo etyi vatiwa mwahaivisei vali. Ngwe kavatilile owoma. Vaitile  ku Siovaa evekwateseko, ‘vapopie ondaka yae tyehena owoma.’ Vati vala itee, Siovaa evepe umwe etyi vesukisa poola yatyo. (Ovil. 4:​18, 29, 31) Noonthwe tyina twamelitehela ñgaa twatila owoma, tuna okwiita ku Siovaa etukwateseko. Ita ku Siovaa ekukwateseko, powoma novanthu upingiyepo olwembia novanthu.

10. Oñgeni Siovaa etukwatesako tutyivile okwivisa? (Isaiya 43:​10-12)

¹⁰ Siovaa oe wetukoya tukale Onombangi mbae, ya wati mandyimukwatesako mutyivile okukola omutima. (Tanga Isaiya 43:​10-12.) Tutalei ovipuka vikwana Siovaa etwavela. Tyo tete, wetwavela Sesusi utukwatesako movilinga viokwivisa. (Mat. 28:​18-20) Tya vali, Siovaa wetwavela onoandyu mbutukwatesako. (Ehol. 14:6) Tya tatu, Siovaa wetwavela omphepo yae ikola itukwatesako okuhinangela ovipuka twelilongesa. (Swau 14:​25, 26) Tya kwana, wetwavela vakwetu tufenda navo. Naina, matutyivili umwe okutwalako okwivisa, mokonda twati umwe onthwe tukwateswako na Siovaa, onthwe tukwateswako na vakwetu.

PEPUKA OMUTIMA, OTYO UTALA KOVIWA VIATYO

11. Oityi una okulinga uvase vali ovanthu tyina wenda movilinga viokwivisa? (Tala olutalatu.)

¹¹ Tyihole okukuponeswa okwenda momaumbo omanyingi otyo wahavasi-mo ovanthu? Ine ongootyo, lipula ñgaa: ‘Oola ei ñgaa ovanthu veli-pi?’ (Ovil. 16:13) ‘Okuti vaya kovilinga, komapia? Ine hamwe vaya no konopalasa no konondongi?’ Ine oola oyo momaumbo kave-mo, opo hahe okwivisa monondyila no ponohika ononkhwavo vali movasi ovanthu. Omwivisi umwe utiwa o Joshua wati: “Ame ndyimona vali omphitilo yokwivisa tyina ndyeenda-enda monopalasa no ponohika ononkhwavo vali pakala ovanthu ovanyingi.” Joshua nomukai wae Bridget, tupu vehole okuvasa ovanthu ovanyingi pomaumbo tyina venda movilinga viokwivisa kokangulohi, no Motyalumingu kekumbi. — Efe. 5:​15, 16.

12. Oityi tuna okulinga tunoñgonoke etyi ovanthu valongeswa neetyi vesuka vali natyo?

¹² Ine utala ñgaa, tyina wenda movilinga viokwivisa ovanthu kavesuku-ale nokukutehelela, ovola okunoñgonoka oityi valongeswa  momakapela avo, neetyi vesuka vali natyo. Ovo Joshua nomukai wae, tyina vahimbika etompho nomunthu vevelekesa omapulo eli ponotalatatu. Vati pokuhimbika etompho notalatatu Oñgeni Utala Ombimbiliya?, vehole okuti: “Vamwe vati Ombimbiliya omukanda wa Huku, mahi ovakwavo hatyo-ko vapopia. Ya ove oityi usoka?” Otyo tyihole umwe okweeta omatompho omawa.

13. Tyina ovanthu movilinga viokwivisa vehetutavela, onthwe tuhambukwa mokonda yatyi? (Omihe 27:11)

¹³ Ovilinga viokwivisa onthwe katuti vala vina nokutwenda nawa putyina ovanthu vetutavela. Omokonda yatyi? Omokonda na tyina umwe ovanthu vehetutavela, mahi onthwe tuna nokulinga etyi ovo Siovaa nomona wae vahanda — okupa ovanthu oumbangi. (Ovil. 10:42) Na tyina umwe twahavasi ovanthu movilinga viokwivisa, na tyina tuvasa umwe mahi avehetutavela, no ngootyo tuhambukwa mokonda tutyii okuti etyi twalinga tyihambukiswa Tate yetu wo keulu. — Tanga Omihe 27:11.

14. Oityi tuhambukilwa tyina omwivisi umwe amavasi omunthu wesuka notyili?

¹⁴ Onthwe tupu tuhambukwa tyina mwivisi mukwetu amavasi omunthu wesuka notyili. Nthiki imwe, Omutala Womulavi waelekele ovilinga vietu notyilinga tyovanthu veli nokwovola omona wavomba. Pokwovola tyiti imwe ava veli oku, ava veli oku. Tyina wike amelihake-ko, aveho vahambukwa. Uhambukwa hayou vala wokwelihaka-ko. Notyilinga tyokulongesa ovanthu valinge ovalongwa, ongootyo ñgoo. Tyiti umwe ava veli nthele, ava veli nthele. Atuho tusuka umwe natyo tyokwivisa otelitoliu aiho. Tyina twamakati ñgaa pena ou uhimbika okuya komaliongiyo, atuho tuhambukwa.

HUMBA SIOVAA NA VAKWENYI

15. Mateusi 22:​37-39 ipondola okutukwatesako okulinga-tyi? (Tala lwokondye.)

¹⁵ Otyipuka otyikwavo matyituhambukiswa vali unene movilinga viokwivisa, okusoka okuti twivisa tupu omokonda tuhole Siovaa na vakwetu. (Tanga Mateusi 22:​37-39.) Nkhele soka kehambu enene Siovaa akala nalio tyina etutala tuli nokuundapa motyilinga etyi, nehambu omunthu akala nalio tyina ahimbika okulilongesa Ombimbiliya! Tupu soka koviwa ava vetutavela mavakamona. Mavakayovoka, avakakala nomwenyo wahapu. — Swau 6:40; 1 Tim. 4:16.

16. Oityi tuna okulinga tuhambukilwe ovilinga viokwivisa na tyina umwe twahaenda-enda? Popia etyi tyalingile ovo Samuel na Dania.

 ¹⁶ Okuti ukala vala peumbo, kweenda-enda? Ine ongootyo, tala etyi upondola okulinga matyilekesa okuti uhole Siovaa na vakwenyi. Momukihi ou wokolona, ovo Samuel nomukai wae Dania, tyevelemenene unene mokonda ankho kavenda-enda. Pahe avahimbika vala okwivisa nonotelefone, nokuhoneka omikanda, nokulongesila ovanthu Ombimbiliya mo Zoom. Samuel mokonda ankho uvela, wati tyina amaende kosipitali, ava vamelivasi navo kosipitali otyo eveivisa. Wapopia wati: “Ovitateka vipondola okututokotesa omutwe, nokutuponeswa vala, nokutendesa onthumbi yetu mu Huku. Otyo twesukisila okuhambukilwa ovilinga tulingila Siovaa.” Etyi pakala, Dania avele, akala moula onohanyi ononthatu. Etyi pahe apinduka, aendaila kokapundi komalola onohanyi epandu. Wapopia wati: “Nelikwatehilile umwe ndyilinge-ko vala etyi ndyivila. Ankho ndyiivisa ofulumela yokuya okunthyakula, naava ankho tulanda ovipuka vetwetela-vio peumbo. Tupu pena omukai umwe ndyilikalela uundapa omu mulandeswa ovihemba, otyo tutomphola.” Ovo Samuel na Dania vali novitateka, mahi valingile atyiho vevila, avahambukilwa etyi veli nokulinga.

17. Oñgeni mokala ine ulinga ovipuka aviho twapopia monthele ei?

¹⁷ Ovipuka viapopiwa monthele ei, mavitukwatesako vala tyina tuvilinga umwe aviho, atwahasipo natyike. Tuna okulinga ngeetyi tulinga tyina twahanda okuteleka okakulia kapepa nawa. Tupaka-mo umwe aviho vikepepesa, katukambesa-mo natyike. Ine tulandula ovipuka aviho vitano twapopia monthele ei, matutyimono etyi tuna okulinga tyina twahanda okusoya, atuhambukilwa vali ovilinga viokwivisa.