Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

Bundɛi A Ndu Okɔɔ

Mi Dialuŋ Niŋ Vilɛiyoŋ Chɔm Mɛɛ Kpɛ Kpaaya Mɛlɛkaa Tosa Wallo Yɛ

Mi Dialuŋ Niŋ Vilɛiyoŋ Chɔm Mɛɛ Kpɛ Kpaaya Mɛlɛkaa Tosa Wallo Yɛ

A WƆSI 1985, mi ya naa laa nuu kua Kolombiaa. Nduyɛ a teleŋ koŋ, niilula tandaa wa o lɛŋnde leŋ niŋ. Mi masaa waa ndaa chɔulaba a wanaa ndaa chua kooma wana chua a ve o numpila niŋ te waŋ, vɛlɛ a sovɛiyaa wa o pemboŋ choo wa. Mɛɛ naŋ kuɛ o fondaŋ pilɛ diolaŋ Mɛdiliŋ, mi naŋ che puaa feleŋguaa kelaa a yekpaŋndaŋ o nɛila bɛndulaŋ choo. Mi ndaa pisi kooma wana chua a ve o numpila niŋ te waŋ, mi waŋnda ndaa paawa nda yɔŋii nda yɔŋul nda, nduyɛ mi ndaa dii waŋnda le kanioŋ. Kɛ nda kpou viu yoomu le. Miŋ sinaŋ naŋ chaa o chieeŋ cheleŋ niŋ naŋ wa ni.

Mi che bɛɛ ya naa laa nuu wa Fiŋlaŋ, lɛŋnde cho kumbuii baluaŋndo leŋ, kɛ vɛɛ naŋ looku yɛ lakɔ Amɛlika Batouwo? Nduyɛ yɛɛ ya pɛɛku yɛ o wɔsiŋ hiou woŋ niŋ?

TELEŊ YA WA FELEŊGƆNƆƆ O FIŊLAŊ NIŊNDO

A wɔsi 1955 nda velu ya ni. Puaa a yaa wanaa naa velu ni, nduyɛ ya cho po mɛɛlaa ni. O kɔŋgɔɔ Fiŋlaŋ batouwo ya sul ni. A veelu fondaŋ koŋ suŋ suŋ aa Vantaa.

Mɛɛ kala nuu sɔla yiŋɔɔ, mbo simnuŋ Sei Chɛhowaa, wɔsioŋ ŋtiŋ okoŋ kɔɔli, mbo vialu ya. Kɛ, mi finya nuu simul tonyaa, nduyɛ ndoo chɛl mi kala naa pɛɛku a naa, ɔɔ mbo kuɛ a naa o bɔŋaŋndaŋ te. Le hei, mi ndoo pɛɛku naa tonyala taselaŋ o Baabuiyo niŋ, te finya naa ndoo faŋaŋ pɛ.

Mi sim yi le Chɛhowa piɛiyo, mɛɛ ya wa wɔsilaŋ la ŋɔmmɛu

Chɔŋ o chuaambɔyɛi nii niŋ huŋ bii a suŋ suŋ, kposoŋ bɛɛ I chɛl le Chɛhowa kiɔɔ diikɔŋndo le. Le tamaseliiyo, teleŋ ya wa wɔsilaŋ la ŋɔmmɛu wo, mi wana ni pɛɛkaa duaunuŋ tumbe a ya, le mɛɛ ya kɛɛ le kato nda veelu aa vililaticha wo dioo yɛ. (A koowaŋ nda toosiaa katoo hoo o Fiŋlaŋ niŋ ni.) Mi wana naa pɛɛkaa bii ya sondoo, nduyɛ ndoo yeema le ya sondoo kumbioo a kaka, okoŋ mbo wou ya kpuŋgbɛi kato koŋ o sondo a baa opilɔɔ. Mi kinda sondoo kpiŋ, nduyɛ mi luaa chu o wa ya katoo dɔwɔɔ o sondo wo, okoŋ mbo del lɛŋ.

Mɛɛ ya fuuluu wɔsilaŋ 12, mi finya nuu sɔla piɔmndo. Okoŋ kɔɔli, mi kandu kɔlaŋ o bɔŋaŋndaŋ. Mi puaapiliaa wa o kundaa niŋ nda chɔm yeemɛi o ya niŋ, nduyɛ mi keŋ luei ya yoomuaŋ le hiouwɔɔ lachioo tosaa. Mi kandu diomndaŋ veeloo lepaa o lepaa o Baabuiyo niŋ, a yaula naalaŋ pɛɛkoo nyɛkɛndɛi. Mi keŋ mala ya mi sɔla yiŋɔɔ a Naandɔɔ 8, 1969. Nduyɛ a teleŋ koŋ, I wa wɔsilaŋ 14.

Mɛɛ ya chii dɔɔ sukuuwo, mi kandu kɔɔfale lɔɔlɔɔ leŋ tosaa. Lɔɔla biŋgi okoŋ kɔɔli, mi kua malaa naa yeemɛi wa tau wa, o Piɛlavisi niŋ, Fiŋlaŋ kɔllo.

O Piɛlavisi niŋ ya chiikaŋ a Silika ni. Le mɛɛ ndoo tusiŋ vɛlɛ mbo nɔ kaalaa le Chɛhowa yɛ ya kaala ndu ni. Silika ndoo kɛsi kɔllo o sullo ɔɔ nyɛm kiɔɔŋ nuuviaa choo le. Naa ŋiɔɔŋ kpou naŋ nɔ yeemɛi le tosaa o naŋ tiuba wo le Chɛhowa, vɛlɛ a chɛlɔɔ wali kɛ kɛ nda ke naa pɛ. A Fuoo 23, 1974 naŋ chal o nɔɔ niŋ ni. Mi che bɛɛ naŋ nɔ miŋ chua teleŋndo otiŋ le pɛŋgioo, kɛ miŋ kua Katula, naa yeemɛi wa tau le wanaa dimiaa yooŋgu kɛndiaa wa.

Chiɛi naŋ wa paawaa le ndu o Katula, Fiŋlaŋ niŋndo

MI CHƐHOWA KE NAA NYƐM NAŊ HAUBA WOŊ

Mɔmbil bɛ nuu ndoo mel naa wo

Chɔŋ a teleŋ naŋ chal o nɔɔ niŋndo, Chɛhowa chɔm naa niŋ maa, o tiuba mbo ke naa nyɛm naŋ hauba woŋ, te ŋ kɛsi pɛ Masale ndɔleŋ nyɛ tasoo o yoomu naa niŋ. (Maa. 6:33) Le tamaseliiyo, teleŋ naŋ kuɛ Katula wo, naŋ nɔ mɔmbil te. Lelaŋ o tasela ndɔ, a nɛisoo naŋ kela ni. Kɛ teleŋndaŋ lapum, mi hueiye ndii wa tau. Lelaŋ, naŋ nɔ miŋ nɔ mɔmbillo le kɔlaŋ yooŋgu kɛndɔɔ dimioo o tandala leviltaŋ niŋ. Kɛ naŋ nɔ ikani le mɔmbil piondɔɔ le.

A teleŋ koŋ, mi bɛ nuu huŋ naa yilɔɔ, mi che bɛɛ ŋ ve ndu kɔl te. Okoŋ, mbo chɛl naa le miŋ soliŋ mɔmbil ndɔɔ kpeku. Nduyɛ ndoo chii niŋ bɔnɔɔ luɛiyɔɔ le nyɛ o nyɛ a mɔmbil koŋ okɔɔ. Nyɛ kinɛi naŋ nɔ miŋ tosa wo cho bɛŋsiiyaŋ dɔwɔɔ leniŋ ni. Okoŋ kɔɔli, mɛɛ o wa miiŋgɔŋndo, mbo mel naa mɔmbil ndɔɔ.

Chɛhowa chɔm naa niŋ kpendekele maa, ndu nɔ kalaŋndo ni le naa nyɛm naŋ hauba woŋ kioo. Nyɛ kinɛi naŋ nɔ miŋ tosa wo, cho Masale ndɔleŋ kɛsioo nyɛ tasoo o yoomu naa niŋ ni.

SUKUUWO KILIAADI

Sukuu leKɔɔfa naŋ bii a wɔsi 1978 wo

Mɛɛ naŋ wa Sukuu leKɔɔfaa a biyɔɔ a wɔsi 1978, mi wana naa pɛɛkaa pilɛ diolaŋ Lemo Kukanɛŋ dɛɛniaa naa le miŋ peelu yauwo le kɔlaŋ o Sukuuwo Kiliaadi. Lelaŋ, miŋ kandu Iŋkilisiiye pɛɛkoo le halikpeŋ mi suliŋ le kɔlaŋ o sukuu koŋ. Kɛ, tuupa miŋ peelu yauwo le kɔlaŋ o Sukuuwo Kiliaadi, ma veelu naa o lɛuve Fiŋlaŋ, a wɔsi 1980. A teleŋ koŋ, Bɛtɛlaitiiya ndaa peelu yau le kɔlaŋ Kiliaadi le. O kpeekpei niŋ, naŋ yeema miŋ kuɛ naa Chɛhowa yeema naa wa, kɛ o cho naa naŋ yeema wa le. Lelaŋ, miŋ chɛl le kɔlaŋ o Bɛtɛɛl. A koŋ kpou, miŋ hiau lachi a Iŋkilisiiye pɛɛkoo. Kanifuule naŋ yiyaŋ maa, naapum ŋ cho fondaa sɔla o chilaŋ niŋ le kɔlaŋ o sukuuwo hoo.

Wɔsioŋ ŋtiŋ okoŋ kɔɔli, mi Dialii Kuumbaŋ Choo Ve chɛl Bɛtɛlaitiiya le ma peelu yauwo le kɔlaŋ Kiliaadi. Okoŋ, miŋ keleŋa yaulaŋ peelu le kɔlaŋ o sukuuwo hoo. Kɛ o kpeekpei niŋ, keŋ sim nuaa maa, ŋ ve a kɔl kɛndɛ o Bɛtɛɛl te le. Naŋ yeema miŋ yɔŋguŋ le kɔlaŋ naa yeemɛi cho tau wa, te naŋ suliŋ pɛ. Ma veelu naa o Sukuuwo Kiliaadi, le toŋgo 79. Nduyɛ mɛɛ naŋ chii sukuuwo a Tapioo 1985, ma yɔŋ naa Kolombiaa.

FONDAŊ TASE NDA YƆŊ NAA MISIƆNALUEILEŊ NDO

Mɛɛ naŋ kuɛ Kolombiaa, naa tase nda yɔŋ naa wa, wa o lɛuve ni. Mi kindiŋ le tosaa o ya tiuba wo o wali ndaa ke ya wo niŋ. Kɛ mɛɛ naŋ chii wɔsioo opilɛ o lɛuve, mi yiyaŋ maa o bɛnda ma ke naa wali cheleŋ. Lelaŋ, mi dimul nda le ma yɔŋ naa o fondaŋ cheleŋ. Nduyɛ teleŋ tasoo wa koŋ o yoomu nuu niŋ ni, le keŋ tosaa. Ma yɔŋ naa misiɔnalueileŋ tosaa o chiee bɛndoo Niva, o tanda Hula wo niŋ.

Teleŋ o teleŋ mi tuei wali pollo yeela tau. Teleŋ ya wa yembu mi wa kɔɔfaleŋ tosaa o Fiŋlaŋ niŋndo, lepum mi yaa kuɛ yooŋgu kɛndɔɔ dimioo chɔŋ idiiyo haaa mi le del doŋ. Nduyɛ mɛɛ naŋ chal o nɔɔ niŋ sɛnɛi, mi ya naa Silika naŋ niilu yooŋgu kɛndɔɔ dimioo kpɛŋ. Te naŋ kuɛ pɛ o tandala leviltaŋ niŋ, lepum miŋ naŋ lɔl o mɔmbil naa niŋ. Mi keŋ ndii tosa naŋ kela tau le. Le hei, miŋ naŋ chɛŋ idii poŋ le yooŋgu kɛndɔɔ dimioo.

Mɛɛ naŋ simnuŋ misiɔnalueiya, miŋ hiau lachi a sɛmbɛ naŋ nɔ o tasela ndɔ le yooŋgu kɛndɔɔ dimioo wo nɔɔ. Nduyɛ, mi kunda naŋ wa niŋndo hindu tau. Puaapiliaa a ndepiliaa o Kolombiaa niŋ nɔ bɛɛleŋ, kaalaa, a balika melaa.

KPAAYA PIƐILEŊ LE NƆ WO

O Niva niŋ, chieeŋ bɔɔbɔɔ wa Seiyaa Chɛhowaa ve loŋ te. Mi buulaŋ tau a mɛɛ yooŋgu kɛndɔɔ ndoo looku niŋ mbo fuuluu o tandala laŋ niŋ yɛ. Kɛ le mɛɛ waŋnda wa chɔulabaa o tandala laŋ niŋ yɛ, mi ndii wa ikala mialla o ba le kɔlaŋ ndoŋ. Lelaŋ, mi piɛi o Chɛhowa lo le mbo mala mi waŋndo opilɛ o chieeŋ muŋ ipilɛ niŋ simnuŋ Sei Chɛhowaa. Nduyɛ mi yiyaŋ maa, o bɛnda bɔɔ mi waŋndo fula o chieeŋ muŋ ipilɛ niŋ, mbo wa o Niva niŋ, okoŋ mbo pɛɛku tonyaa. Okoŋ kɔɔli, mi piɛi vɛlɛ o Chɛhowa lo, le mbo mala wana cho koŋ tonyaa chua wo mbo sɔla yiŋɔɔ, mbo tosa hiouwɔɔ lachioo, okoŋ mbo miiŋgu o chiee ndɔɔ niŋ le yooŋgu kɛndɔɔ dimioo. Kɛ kposoŋ bɛɛ I sina maa Chɛhowa ndoo nɔ kɛɛsiaa sɔvɛ cheleŋ a hei okɔɔ le.

Mɛɛ teleŋ tiŋ hiou, mi kandu po feleŋgɔnɔ pilɛ diolaŋ Fɛnaŋndo Kɔŋsale Baabuiyo pɛɛkoo. O chioo Ɔgisilɔsi niŋ Fɛnaŋndo veluŋ ni. Nduyɛ loŋ bɛɛ, Seiyaa Chɛhowaa ve loŋ te. O Niva niŋ ndoo tosa wallo ni. Mi ndoo buli tiŋndo le mɛɛliilaŋ hiouwɔɔ 30 le kɔlaŋ o wallo niŋ. Mi ndoo bɛɛndiaŋ nyɛkɛndɛi le pɛɛku ndɔɔ, nduyɛ haupa mbo kandu kɔlaŋ o bɔŋaŋndaŋ. Lɔɔ tase Fɛnaŋndo kandu Baabuiyo pɛɛku wo, mbo kandu wanaa wa o chiee ndɔɔ niŋnda dɔwɔɔ naapilɛ, le nda chɔmndo nyɛ o wa pɛɛkoo o Baabuiyo niŋndo.

Ya naa Fɛnaŋndo, a wɔsi 1993

Mɛɛ Fɛnaŋndo kandu Baabuiyo pɛɛkoo, paŋgoŋ ŋɔmpum okoŋ kɔɔli, mbo sɔla yiŋɔɔ a Tɛɛkpaa wɔsi 1990. Okoŋ kɔɔli, mbo simnuŋ kɔɔfanɔ lɔɔlɔɔ wo. Mɛɛ Fɛnaŋndo simnuŋ Sei Chɛhowaa o Ɔgisilɔsi niŋ, mi lɛuve cha maa, o cho lɛ suɛi wɔɔŋ le ma yɔŋ kɔɔfaa teŋgeŋnda loŋ te. Le hei, a Doŋdoŋndo wɔsi 1992, ma kila kundaa o chiee koŋ niŋ.

Baa o Ɔgisilɔsi niŋ kinɛi Fɛnaŋndo dimi yooŋgu kɛndɔɔ ni? Sako. Mɛɛ o chua lanɔɔ, mi ndu nda laa ndɔ kua Saŋ Visiŋti dil Kaguaŋ. Nduyɛ o chiee koŋ niŋ bɛɛ, Seiyaa Chɛhowaa ve loŋ te. Mɛɛ nda kuɛ o chiee koŋ niŋ, ma mala le kundaa kilaa loŋ. A wɔsi 2002, ma yulu Fɛnaŋndo iso, le mbo wa buɛi ibuŋgaa. Nduyɛ chɔŋ niŋ a teleŋ koŋ, ndu nda laa ndɔ Oliga cho hiouwɔɔ lachi a buɛile ibuŋgaleŋ tosaa.

Mi suɛi yɔŋnaŋnde hei pɛɛku ya maa, i cho suɛi sɔvɛ le miŋ piɛi a sɔɔŋ kpeekpeiyoŋ okɔɔ, te o hiŋ pɛ a wali naŋ cho tosaa le Chɛhowa wo okɔɔ. Mi Chɛhowa tosa nyɛ naŋ tiuba le tosa le wo. Nduyɛ pɛŋ, wali ndɔɔ cho hoo ni, o cho wali naa le.—Maa. 9:38.

MI CHƐHOWA KE NAA “YEEMƐI A KPAAYAA LE HƐNAŊ NDƆƆ TOSAA”

A wɔsi 1990, ma yɔŋ naa buɛile kelaa choo leŋ tosaa. Fondaŋ tase nda yɔŋ naa wo wa chiee bɛndoo Bogota ni. Miŋ yɔŋ siooŋnde tau le wali koŋ tosaa. Ya naa laa nuu pɛɛku wali o wali le. Nduyɛ naŋ dɛli le waa o chiee bɛndu waa lende niŋ te. Kɛ mi Chɛhowa peelu diomnde ndɔle mɛyaaleŋ o Filipiaŋnda 2:13 niŋ. Le dimi aa: “Mɛlɛka ndupila cho wallo o nya niŋ ni, le mi la nɔ yeemɛi a kpaayaa le hɛnaŋ ndɔɔ tosaa.”

Okoŋ kɔɔli, ma yɔŋ naa vɛlɛ o chioo Mɛdiliŋ le buɛile ibuŋgaleŋ tosaa. A chioo hoo okɔɔ ya soo o bundɛi hei kandɔŋndo ni. Waŋnda o chioo hoo niŋ ndaa dɛli niŋ a niilu latandaa. Lelaŋ, ndaa buulaŋ lɛ pɛŋ a ndi okɔɔ le. Le tamaseliiyo, paale pilɛ, mɛɛ ya wa waŋndo Baabuiyo pɛɛkoo, mi waŋnda kandu yekpaŋndaŋ wuuwo o chiɛi naŋ wa wo ikɛi. Mi siooŋnde bii ya tau, nduyɛ yaa yeema mi hini lɛŋ. Kɛ wana ya wa Baabuiyo pɛɛkoo wo wa hiouwɔɔ lachi tuŋ a diomndaŋ veeloo o pɛllo niŋ. Siooŋii bɛɛ ve ndu le. Mɛɛ o chii diomndaŋ veelu, mbo fula o bɛɛ. Mɛɛ teleŋ tiŋ hiou, mi cha ndu hunɔɔ a chuauwaa nduaa ŋiɔɔŋnda. Okoŋ mbo dimulla aa: “Yandii mal haki. Le chuauwaa niaa yaa fula ni.”

A teleŋnda cheleŋ, mi nyɛ waa nuaa ndoo yɔŋnuŋ vɛlɛ. Le tamaseliiyo, a teleŋ pilɛ, ŋ wa yooŋgu kɛndɔɔ dimioo chiɛiyo a chiɛiyo, mi cha laa nuu hunɔɔ a nyaanɔŋndo ya o ibuŋ, nduyɛ kɔllo wa ndu pulaŋ pulaŋ. Okoŋ mbo dimulla maa, waŋndo ndoo wuu yekpandioo ni le ndu diyɔɔ. Mi keŋ tosa mi siooŋnde bii ya tau. Kɛ mɛɛ teleŋ tiŋ hiou, miŋ sina maa, o cho Silika kpeekpei le wana koŋ ndoo yeema wuuwo le, kɛ po wa ndu hiouwɔɔ ikɛiyo ndoo yeema wuuwo ni.

Mɛɛ teleŋ tiŋ hiou, mi naa bɛɛ pɛɛku le niilu latandaa biuwɔŋndo. Naŋ nɔ niŋ kɔl simulaa maa wanaa dimiaa yooŋgu kɛndiaa wa loŋ nda. Miŋ dimi maa, te Chɛhowa wa pɛ waŋnda haa malaa, naa bɛɛ o cho naa mala. Teleŋ o teleŋ, mi naŋ tol sila bɛnduaa kundaa kɔɔli, mi naŋ mandaŋ, nduyɛ mi naŋ mal Chɛhowa nyɛ o nyɛ o ba.

I cho tonya maa, teleŋndaŋ lapum, o cho mɛɛ naŋ wa sɔɔŋ kɔl le wɔuleŋ yɛ le muŋ wɔu le. Teleŋ pilɛ, mɛɛ ya kuɛ o waŋndo lo bɛɛ, mi tuɛi waŋnda diomndaŋ hiŋaŋndo o bɛɛ, naŋ chaa waŋ laanduaa wa diomndaŋ hiŋaŋndo. Kposoŋ bɛɛ yaa nɔ iyeema le waŋnda chɔɔ sɛɛŋgiaŋndo le. Kɛ mi wana chiɛiyo dimulla le miŋ fula o fondaŋ chalaa o bɛɛ, okoŋ miŋ tofa nda. O kpeekpei niŋ, o cho ŋwaŋnda chiee le wa sɛɛŋgiaŋndo le, kɛ youwaa suaa maa waŋnda chieeya wa, wa wanaa ndaa tuulaa ni.

MIŊ CHƆƆLU DILAKEŊNAŊNDAŊ A SIMULTA CHELEŊ SƆLA

A wɔsi 1997, ma yulu ya iso, le waa wana pɛɛkaa le Sukuu Buɛiyaa Malalaŋnda. b Teleŋ o teleŋ, mi yaa wa a kɔl kɛndɛ tau le kɔlaŋ o sukuula kɔɔnaa. Kɛ kposoŋ bɛɛ yaa yiyaŋ maa, I cho simnɔŋ wana pɛɛkaa le sukuula laŋ opilɛ le.

Okoŋ kɔɔli, ma dimulla le mi wa buɛile kelaa chooleŋ tosaa. Kɛ mɛɛ kɔɔnaa faŋa buɛile kelaa chooleŋ, mi miiŋgu buɛile ibuŋgaleŋ tosaa. I cho niŋ buɛile ibuŋgaleŋ tosaa, nduyɛ mi wa wana pɛɛkaa le wɔsilaŋ hiouwɔɔ 30. O kpeekpei niŋ, I tuei niŋ waltaŋ ndaŋ tosaa yeela tau. Walta yɛ yɛlaŋ ndaŋ tosaa chuu ya niŋ salala bɔɔbɔɔ. Kɛ, o cho teleŋ o teleŋ te yaa tuɛi waltaŋ ndaŋ tosaa yeela le. I tɛɛsiaawɔ nyɛ ya yiyaŋndo nyɛɛmbɔ.

Wana nɔ kɔl simulaa, a wana nɔ tiindaŋndo wo ya cho ni. Nduyɛ hei mala ya niŋ le sɔɔŋ kala kalaŋ biuwɔŋndo. Kɛ o kpeekpei niŋ, teleŋnda bɔɔbɔɔ mi kindiŋ le sɔɔŋ siɛɛnduu wo o kundaa niŋ, mbo hiou mɛɛ ya nɔ mi tosa ndi yɛ. Lepum, mi yaa dimul acheleŋnda a kaka, le ma kaala acheleŋnda, vɛlɛ ma chɔm nda sinapɛŋgoo. Kɛ wana che pɛ maa, a teleŋnda laŋ kpeekpei yaa kɛɛ suliŋnda laŋ chɔmndo ni.—Luomaŋ. 7:21-23.

Le hei, lepum, mi yaa tambu kɔl tau. (Luomaŋ. 7:24) A teleŋ pilɛ, mi dimul Chɛhowa o piɛileŋ niŋ maa, o bɛnda mi mal wali lemisiɔnalueiyo, okoŋ miŋ miiŋguŋ Fiŋlaŋ. Ichɔl koŋ, mi kua o bɔŋaŋndo. Nduyɛ mi kɔl dɛɛniaa ya sɔla loŋ ndo mala ya, le mi hiou lachi a wali lemisiɔnalueiyo tosaa, okoŋ mi siɛɛnduu siɔwuŋ nuŋ. Chɔŋ a teleŋ koŋ huŋ bii a hau, te I yiyaŋ pɛ a mɛɛ Chɛhowa muli piɛile leŋ yɛ okɔɔ, mi keŋ pilaŋ ya kɔllo tau. Le handɔɔ lechoo, I nɔ bɔɔ balika melaa, le mɛɛ Chɛhowa mala ya le mi chɔulaba dialuŋ niŋ vilɛiyoŋ yɛ.

Ŋ HANDU KƆL NAA KPOU O TIINDAŊ NAŊ NƆ O CHILAŊNDO CHOO

Ya naa Silika nɔ bɔɔ balika melaa, le mɛɛ Chɛhowa ke naa dikeŋnaŋndo le yoomula naalaŋ soliŋndo kpeku o wali lɔɔlɔɔ wo niŋ yɛ. I nɔ bɔɔ balika melaa, le mɛɛ o ke ya lanɔ kaala ya, nduyɛ mbo chɔm ya lo lechoo wo o wɔsilaŋ ndaŋ niŋ yɛ.

I cho suŋ fuuluu wɔsilaŋ 70, okoŋ mi dilakeŋnaŋnda ya nɔ le waa wana pɛɛkaa, a buɛi ibuŋgaa wo hɛluŋ ya. A koŋ kpou, I tembu kɔl te. Le yɛɛ? Kanifuule, I laalaŋ kɛsɛ maa, nyɛ nɛŋi Chɛhowa kɔllo tau wo, cho tusiŋ naa vɛlɛ a saŋgala naŋ ke ndu a kɔllo kpou wo ni. Miŋ nɛŋi ndu vɛlɛ kɔllo tau te ŋ chɔm pɛ kaalaa, nduyɛ miŋ nɔ balika melaa. (Makal 6:8; Maki 12:32-34) A tonya, o cho mɛɛ miŋ nɔ foofo bɛndoo, malaŋ naŋ nɛŋi Chɛhowa kɔl te.

Te I yiyaŋ pɛ a dilakeŋnaŋnda ya tuei yeela laŋ okɔɔ, mi sina kɛsɛ maa, o cho le mɛɛ ya suliŋ mi hiau acheleŋnda yɛ le, ya tuei laŋ yeela le. Kɛlɛŋgaa niŋ te mbo wa le mɛɛ ya nɔ taasioo tau yɛ. Kɛ o kpeekpei niŋ, kɛndɛi bɛnduei Chɛhowa tosalla ni, le ya dilakeŋnaŋnda laŋ kioo. Mbo tosa mi tuɛi laŋ yeela, mi che bɛɛ I nɔ dialuŋ vilɛiyoŋ. I sina kɛsɛ maa, Chɛhowa kinɛi mala ya ni, le waltaŋ ndaŋ tosaa. O nɛiyo hoo choo, mi dialuŋ niŋ vilɛiyoŋ tosa, mi cha mɛɛ kpɛ o nɔ kpaayaa yɛ.—2 Kɔliŋ. 12:9.

a Suɛi yɔŋnaŋ Lemo Kukanɛŋ nde, cho o Bandu Mɛŋgɛlaa hoo niŋ, Nyaakuɛiyo 1, wɔsi 2006, o suɛi lebolle hei bɛŋgu, “Mi Kɛɛsiaŋ o Kɔl le Chɛhowa Piɛiyo.” O puuluei niŋ.

b Sukuuwo hoo nda veelu hau ni aa, Sukuuwo le Wanaa Dimi Yooŋgu Kɛndɛ leMasaa Wa.