Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMUNDU ERIKANIA OMO MAISA WIWE

Obulema bwaghe bwabiripipa akaghala k’oMungu

Obulema bwaghe bwabiripipa akaghala k’oMungu

OKO 1985, ingye n’ogho mwaghe twabere twahika omo Colombia, ekihugho ekyo ikyuswiremo obutsumbu-tsumbu. Ikyuswiremo ababandi abakaghulaya esyodawa sy’eritamirya kandi n’obutabali ibunemulwa n’omulele oko bitwa. Omo kiharo kye Medellín, eyo twakolera enyuma, imuswire ebikuto by’abalwana n’abambesa abakalendera n’esyombundu. Ibakaghulaya esyodawa sy’eritamirya, n’erisaba abandu b’esyofranga bakubahisyabo, kandi ibakita n’abandu busana n’esyofranga. Abaghuma ba kubo ibakabya n’engebe nyiri. Mutwasweka kutsibu n’eriyibulya nga tuli hayi.

Aliwe, mukyatokekana kiti abandu babiri ab’ekawaida erilua omo Finlande, ekighuma ky’oko bihugho by’omo luhande lw’endata kutsibu lw’ekihugho, eriyabanika omo luhande lw’endina lwe Amerika? Kandi nabirigha esyosomo syahi emyaka yikalaba?

OBWANA BWAGHE E FINLANDE

Nabutawa oko 1955. Nabya katungo w’omo balwana basatu. Munakulira hakuhi n’ekiharo ky’endina kye Finlande, oko musike w’engetse, omo muyi owakahulawa mo Vantaa munabwire.

Mama waghe mwabatisibwa n’eribya Mwimiri wa Yehova emyaka milebe embere nibutawe. Aliwe, baba waghe inyaponire Abimiri ba Yehova, neryo mwatalighira mama eribya akayifunza netu itukine bana kutse eritutwala oko mihindano y’endeko. Neryo, Mama iniakayifunza netu amakangirirya malebe w’erimbere aw’eBiblia omughulu baba syaliho.

Munayisogha eribya oko luhande lwa Yehova inine n’emyaka 7

Eritsuka omo bwana baghe, munayisogha eribya oko luhande lwa Yehova. Ng’eky’erileberyako, iniwite emyaka 7, omwalimu waghe w’ekalasi mwanihitanako kutsibu kundi munaghana erirya e verilättyjä (ikiri nga kitunza ekikakolawa omo mughuba). Omwalimu waghe mwimya ekanya omo byala bighuma, iyineko ekihande ky’ekitunza ekyo, amamuma amatema waghe omo bindi byala biwe akasonda erikingula obuno bwaghe kinyanganga, atoke erinyilisya ekitunza ekyo. Munatoka erimupurako ekanya eyo isiyiriyahika omo buno bwaghe.

Nabere nayira emyaka 12, baba waghe mwahola. Enyuma w’aho, munatsuka eriya oko mihindano y’endeko butsira bikakiryo. Abaghala betu omo ndeko mubanikangania olwanzo lunene. Ekyo mukyanikuna erilola embere bunya-kirimu. Munatsuka eribya ngasoma kutsibu eBiblia obuli kiro n’ebindi bitsapo byetu by’Ekikristo. Ekyo mukyanikolya okwibatisibwa ekiro 8 Omwisi 8, 1969. Nabya n’emyaka 14.

Nabere nabugha akalasi, munatsuka obupainia. Habere halaba amayenga malebe, munayakolera eyabya obwagha bw’abatuliri omo Pielavesi, hakuhi n’omo kati-kati ke Finlande.

Eyo yo nahindana n’omukali waghe mwanzwa ye Sirkka. Munamwanza kundi inyakayikehaya kandi inyanzire Yehova yo kutsibu. Isyarisonda eribya endata oko bandi kutse eribya n’ebindu bingyi by’ekinya-mubiri. Itwe bosi itwanzire erikola ngoko twangatoka omo mubiiri wa Yehova, kandi itune tayari erikola omubiiri wosi-wosi ogho bangatuha. Mutwalunga ekiro 23 Omwisi 3, 1974. Omo mwanya w’eritsuka eritsemera obulunga bwetu omo biro bilebe, mutwayisogha erihumira omo muyi we Karttula, eyabya obwagha bunene obw’abatuliri b’Obwami.

Enyumba eyo twabya tupangiremo omo muyi we Karttula, Finlande

YEHOVA MWATUSULUBIRIRA

Omutoka ogho mukulu waghe atuha

Eritsuka oko nzuko y’endwa yetu, Yehova mwatukangania ngoko akenditusulubirira kinya-mubiri twamabihira Obwami bw’embere. (Mat. 6:33) Ng’eky’erileberyako, omo muyi we Karttula, isituwite oko mutoka. Oko nzuko, itukaghenda oko kinga. Aliwe, omo mughulu w’omututa embeho iyikabya nene kutsibu. Ekiharo ky’endeko yetu kyabya kinene kutsibu, neryo itulaghire oko mutoka tutoke eritulira omo kiharo kyosi. Aliwe isituwite oko syofranga esy’erighulagho.

Mughala wetu mughuma, oyo nisubireko mwasyatubana kitsumbukirania. Mwatuha omutoka wiwe. Inyabiriliha ebitasi byagho byosi. Ekyo twabya tusabirwe erighula k’akarbira kasa ak’eriyamo. Ko twabana tutya omutoka ogho twabya tulaghireko.

Yehova mwatukangania ngoko anemutusulubirira kinya-mubiri. Omubiiri wetu abya erihira emyatsi y’Obwami y’embere.

AKALASI KE GILEADI

Akalasi k’Obupainia ako twasomako omo 1978

Itune omo Kalasi k’Abapainia omo 1978, Raimo Kuokkanen, a omughuma w’oko bakangirirya betu mwatuhira m’omuhwa w’erizaja esyofomu sy’eriyasoma oko Kalasi ke Gileadi. Neryo mutwatsuka erigha Ekingereza itune n’omuradi w’erisyayasoma oko kalasi ako. Aliwe, omo 1980, tukasonda erijaza, mutwabirikirwa eriyakolera oko Beteli ye Finlande. Oko mughulu oyo, Abanya Beteli isibangasoma oko Kalasi ke Gileadi. Aliwe twabya twanzire erikolera eyo Yehova amalangira iyo tutolere, butsira eyo itwe twamatsemera. Neryo mutwaligha eriyakolera oko Beteli. N’omo byanabya bitya, mutwalola embere erigha Ekingereza kundi isitwasi nga twanganatasyabana akanya ak’eriya oko Gileadi.

Habere halaba emyaka milebe, Ekyaghanda Ekikasondola mukyabugha kiti Abanya Beteli nabo banganatsuka eribya bakayasoma oko Kalasi ke Gileadi. Nomo twanabya tutsemire eribya oko Beteli, mutwalw’itwajaza esyofomu syetu. Mutwakola tutya kundi itwanzire eribya tayari eriyawatikya ehosi-hosi eyiri bwagha. Mubatubirikira oko Kalasi ke Gileadi neryo mutwasoma oko Kalasi ake 79 ake Gileadi. Mutwahabwa amapolome wetu oko Mwisi 9, 1985. Mubatutuma omo kihugho kye Colombia.

OMUBIIRI WETU W’ERIMBERE TWABIBYA BAMISIONERE

Omo Colombia, oko nzuko mutwakolera oko Beteli. Munayikasa erikola ngoko nangatoka omubiiri ogho baniha aliwe twabere twabugha omwaka mughuma oko Beteli, mutwalangira ikyamatolera eriyakolera ehandi. Eyo yo y’abya ngendo yaghe y’erimbere erisaba niti bambe oghundi mubiiri. Neryo, mubatutuma eriyabya bamisionere omo kiharo kye Huila, omo muyi we Neiva.

Ingatsemera kutsibu omubiiri w’eritulira. Omughulu nabya mupainia omo Finlande, isiniri nalunga, ihakanabya ebiro inatsuka amahubiri w’omo tututu eriyahika omwigholo-gholo kutsibu. Itukine balunga bahya-bahya, ingye na Sirkka itukanabugha ebiro tukatulira omo omusibo wosi. Omughulu twabya tukayatulira ehali n’ewetu, ihakanabya endambi itwaghotsera omo mutoka wetu omo mwanya w’erisuba eka. Ekyo ikikatuwakikaya eritsuka omubiiri w’eritulira omo tututu y’ekiro ekikwamire.

Eribya bamisionere omo kiharo ekyo mukyatasyaleka itwasubira omuhwa ogho twabya nagho embere omo mubiiri w’eritulira. Endeko yetu muyalola embere erikanya, n’abaghala n’abali betu be Colombia ibawite olwanzo, erisikya kandi ibakasima.

AKAGHALA K’OMUSABE

Ehali kutsibu n’eyo twabya tukakolera omo muyi we Neiva habya emiyi minene-minene eyitemo Abimiri ba Yehova. Ingahanga-hangaya ngayibulya engulu mbuya nga yasyahika yiti omo biharo ebyo. Aliwe busana n’omulele, emiyi eyo isiy’obuholo oko bagheni. Neryo ingasaba niti ngambe omundu mulebe w’omo muyi mughuma w’oko miyi eyo abye Mwimiri wa Yehova. Inganza niti ngambe omundu oyo ase omo muyi we Neiva n’eriyifunziramo ekwenene. Kandi ingasaba niti omundu oyo abibatisibwa, ngambe inyakula bunya-kirimu n’erisuba omo muyi wabo akayatuliramo. Nabya nitolere eriminya ngoko Yehova yuwasi ndeke enzira eyuwene eyikendisyakolya ekwenene y’omo biharo ebyo.

Mughulu muke enyuma w’aho, munatsuka eriyifunza eBiblia n’omulwana oyukaghulawa mo Fernando González. Abya ikere omo muyi we Algeciras. Abya muyi mughuma w’oko miyi eyitabyamo Abimiri ba Yehova. Fernando inyakaghenda olughendo lw’ebilometre nga 50 akasa oko mubiiri omo muyi we Neiva. Inyakateghekanaya obuli funzo yo ndeke kandi mwalw’inyatsuka eribya akahika oko mihindano yetu yosi. Omo yenga y’erimbere tukayifunza, Fernando mwatsuka eribya akahindania abandi bandu omo muyi wiwe, n’erikangiriryabo emyatsi eyo abya akigha omo funzo yiwe y’eBiblia.

Itune na Fernando oko 1993

Fernando abere abibugha emisi 6 akayifunza, mwabatisibwa oko Mwisi 1, 1990. Enyuma w’aho, mwabya mupainia w’omughulu wosi. Kundi omundu mughuma w’omo kiharo ekye Algeciras inyamabibya Mwimiri, e Beteli muyalangira isihakiri lubanza eritumayo abapainia b’embaghane. Oko Mwisi 2, 1992 endeko muyatsukisibwa omo Algeciras.

Fernando mwanatulira omo muyi wabo musa? Iyehe! Abere abitahya, iye n’omukali wiwe mubahumira omo muyi we San Vicente del Caguán, oghundi muyi owatabyamo Abimiri ba Yehova. Eyo mubawatikya eritsukisya endeko. Oko 2002, Fernando mwayirwamo mulebya w’omutimbo. Erihika munabwire, iye n’omukali wiwe bakine omo mubiiri w’omutimbo.

Ekyo mukyanighisya ngoko ni ky’omughaso erisabira omwatsi mulebe owalebirye omubiiri wetu w’ekiteokrasi. Yehova akakola ebyo situwite obutoki bw’erikola. Nibya, omubiiri oyo si wetu, ni wiwe.​—Mat. 9:38.

YEHOVA AKATUHA “OMUHWA, N’OBUTOKI BW’ERIKOLA”

Oko 1990 mutwatumwa omo mubiiri w’omutimbo. Omutimbo wetu w’erimbere abya omo muyi mukulu we Bogotá. Omubiiri muhya oyo mwatubahisya. Ingye n’omukali waghe tuli bandu b’ekawaida abatawite butoki bw’embaghane. Kandi kangyi-kangyi isitubeghere erikala omo muyi owaswiremo abandu. Nomo byanabya bitya, Yehova mwabererya endaghane yiwe eyikabanika omo Abanya Filipi 2:13: “OMungu yukabaha akaghala mutoke erimutsemesya ndeke-ndeke, kandi yukabahira m’omuhwa, n’eribaha obutoki bw’erikola mutya.”

Enyuma w’aho, mubatutuma omo ghundi mutimbo w’omo kihugho kye Medellín, omuyi ogho niryahula oko nzuko y’omwatsi ono. Abandu b’eyo ibabeghere erilangira abandu ibanemulwira omo syombalo, neryo ekyo isikiribasisiraya. Ng’eky’erileberyako, kiro kighuma ininemusondola efunzo y’eBiblia, abandu mubatsuka erighusangana kw’amasasi eyihya w’enyumba eyo nabyamo. Nabya ngasonda eriyighusa oko kitaka, aliwe omwigha waghe mwalola embere erisoma enungu inyanatulere. Abere abibugha erisoma amanibwira ati, namaya eyihya. Enyuma hake, amasa n’abana biwe babiri, n’eribugha ati “unganyire mungayenda abana baghe.”

Ihakanabya ebiro engebe yetu iyabya omo bwiko. Kiro kighuma itunemuhubirya oko buli lukyo, omukali waghe mwasa eyo nabya akatibita inyabiritumba. Munakukubala. Aliwe, enyuma mutwaminya ngoko, oyowabya n’embundu syabya akasondya erilasa Sirkka; abya akasondya erilasa omulume oyo wabya akalaba hakuhi na Sirkka.

Ebiro bikalaba, netu mutwabeghera. Isitukisagha amalwa w’omo syombalo. Mutwasikibwa mutima busana n’eriyiyinia ly’abaghala n’abali betu b’omo kiharo ekyo ababya bakalaba omo myatsi eyiri ng’eyo, nibya n’eyikalire kwilaba n’eyo. Mutwayibwira tuti ngoko Yehova anemubawatikya, netu kwakendituwatikya atya. Biro byosi itukakwama amahano w’abasyakulu b’omo kiharo ekyo, itukayilandako, n’erisigha eyindi myatsi omo byala bya Yehova.

Ni kwenene, obuli mwatsi syabya akakala ngoko twabya tukalengekania. Kiro kighuma, munowa eyiri ng’emilenge y’abakali babiri bakatsambana eyihya w’enyumba eyo nabya ngatuliramo. Munatatsomana eriyalangira amalwa ayo, aliwe omwinye-nyumba mwanihatikana ati nyase oko mulango wiwe. Eky’eriswekya, kwesi hyabya hinyunyu (ehisuku) hibiri ehyabirihamba emilenge y’abakali bakatsambana, neryo ihinesubira muyo.

MUTWABANA EYINDI MIBIIRI MIHYA N’AMALIGHO MAHYA

Oko 1997, munayirwamo omwalimu w’Akalasi k’Amazoezi w’Omubiiri. b Biro byosi, ingatsemera eriya oko Kalasi k’Ekiteokrasi, aliwe nabya isinirinatalengekania n’ekiro n’ekighuma nga ngendisyabana olusunzo oluwene olo.

Enyuma, munayirwamo mulebya w’ekiharo (mwangalizi wa wilaya). Babere babibughaho endegheka eyo, munasubira omubiiri w’omutimbo. Neryo, omo myaka minene oko 30, munatsemera eribya mwalimu w’Akalasi k’Amazoezi w’Omubiiri n’eribya mulebya w’omutimbo. Emibiiri eyo yabiriniletera emiyisa mingyi. Aliwe, sinangabugha niti ekyo mukyabya kyolo mughulu wosi. Busanaki?

Nabya mulume oyukalire, isinirisagha ekitsutsu ky’omundu! Ekyo mukyaniwatikya omo myatsi mingyi eyikalire. Aliwe kandi, ekyo ikikaniletera esyombanza, ng’erisonda eribindula emyatsi yo luba-Iuba omo syondeko. Kiro kighuma, munahana abandi omo bukali niti ritolere ibanza abalikyabo n’eritendibya bakamakirira amalengekania wabo. Ibwa kwesi, ingye erihanabo nitya mukyakangania ngoko naghe sinabya ngakangania emibere eyo.​—Rom. 7:21-23.

Busana n’eribya ngabugha muhanda, ihakanabya endambi inabunika mutima kutsibu. (Rom. 7:24) Kiro kighuma munabwira Yehova omo musabe niti kyanganuwana inaleka omubiiri w’obumisionere n’erisuba e Finlande. Omo righolo-gholo eryo munaya oko muhindano. Ebyo n’owa oko muhindano oyo, mubyanisikya mutima n’erinikangania ngoko litolere inasighala omo mubiiri waghe n’erilola embere erilwa n’obulema bwaghe. Erihika na munabwire, nikinasweka ngoko Yehova mwalw’iniasubirya oko musabe waghe oyo. N’ekindi, ngamusima kutsibu ngoko abiriniwatikya omo bolo erikinda obulema bwaghe.

ERITENDIHANGYA-HANGYA BUSANA N’EBIRO EBIKASA

Ingye na Sirkka tukasima Yehova yo kutsibu oko lusunzo olw’erilabya hakuhi amaisa wetu wosi omo mubiiri w’omughulu wosi. Kandi oko myaka yosi eyi, ngasima Yehova yo kutsibu kundi mwaniha omukali mutaleghula kandi oyuwite olwanzo.

Hano sesene ngendiyira emyaka 70, neryo ngendileka omubiiri w’omutimbo n’olusunzo lw’eribya mukangirirya w’Akalasi k’Amazoezi w’Omubiiri. Nomo bine bitya, ekyo sikirinihanga-hangaya. Busanaki? Kundi nikirirye kundu ngoko ekikatsemesaya Yehova yo kutsibu ry’erimukolera ngoko twangatoka n’erimupipa erilua oko mutima wetu n’olwanzo n’erisima. (Mika 6:8; Mar. 12:32-34) Erisikya Yehova, situsabirwe eribya n’omubiiri mulebe w’embaghane omo ndeko.

Ngabya nalebya emibiiri eyo nabirikolera Yehova, ngalangira ngoko Yehova mwatanisombola kundi nabya w’omughaso munene kulenga bandi; kutse si kundi nabya n’obutoki bulebe obw’eriswekya. Aliwe, Yehova mwamba emibiiri eyo busana n’olukogho lwiwe. Mwamba olusunzo lw’erikola emibiiri eyo butsiritsomana obulema bwaghe bungyi. Ninasi ngoko Yehova ywanitokesaya erikola emibiiri yosi eyo. Ekyo kyo kikaleka inabugha niti, obulema bwaghe bwabiripipa akaghala k’oMungu.​—2 Kor. 12:9.

a Omundu erikania oko maisa wiwe, “Tuliazimia Kumtumikia Yehova,” Raimo Kuokkanen mwakania oko maisa wiwe omo Akalebebyo k’Omuteya ak’ekiro 1 Omwisi 4, 2006.

b Munabwire akalasi ako kabiribya Akalasi Akabatuliri b’Obwami.