Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

EHIPULULO LIOMWENYO

Omokwayengenga Ononkhono Mba Huku Mbuli Nokumonekela

Omokwayengenga Ononkhono Mba Huku Mbuli Nokumonekela

ETYI ame nomukai wange twaya ko Kolombia mo 1985, mo Kolombia ankho kamukahi nawa, kamutavela okukala, ankho muna ovakwendye ovanyingi vasipa epangwe, ankho mweyula unene ovivi. Pahe ankho ovatumini otyo veli nokulwa natyo. Pamwe patiwa opo Medellín, popepi naapa ankho tukala, ankho pena ovakwendye vamwe ovifwanga ovinene. Pamwe ankho vaenda umwe momatapalo tyamaneka omauta, tupu ankho valandesa epangwe kovanthu. Okuvasa omunthu vemuti eta onombongo twehekwipae. Vaipaele umwe ovanthu mokonda vala yonombongo. Ovakwendye ovo kavakalele-ko-ale ehimbwe. Otyipuka tyina tyetutilisile unene owoma.

Upondola olipulu oti: Pahe ovanthu ovo vekulila ko Finlândia, ko América do Sul, vakaeta-ko-tyi? Mokweenda kwomanima aa aeho, oityi nelilongesa?

NEKULILA KO FINLÂNDIA

Natyitwa mo 1955, ndyinkhelo yovakwendye. Nekulila mepunda-umbo limwe pehepano litiwa o Vantaa, ko Finlândia.

Mee wakala-le Ombangi kohale, wambatisalwa-le etyi ame nehetyitwe. Mahi tate, otyili ankho ketyihande. Apopila mee okuti, ovana wehevelongaise, wahaye-aye navo kamaliongiyo. Pamwe, mee ankho utulongesa oupuka umwe w’Ombimbiliya tyina tate ehepo.

Nakoyele okuhambukiswa Siovaa etyi ndyina omanima epandu-vali

Nkhele tya pouna, ankho ndyihanda okutavela ku Siovaa. Nthiki imwe etyi ndyina omanima epandu-vali, umwe tulongesiwa nae wamphele ombolo imwe itiwa verilättyjä, (ilingwa vala ko Finlândia mahi ilingwa nohonde). Etyi nemuti ame hili ombolo oyo, anumana unene, ankhwata na eimphake momulungu kononkhono. Ame ongalufu yatyo andyimupayula-yo.

Tyina tate anyima ankho ndyina omanima 12. Okutuka opo, naame andyihimbika okwenda komaliongiyo. Vomewaneno vankhwatesileko unene, otyo atyimphe ondundo ndyilinge ovipuka mavipameka oupanga wange na Siovaa. Andyihimbika okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokulilongesa umwe nawa omikanda vietu. Otyo, otyo umwe tyankhwatesako andyihiki kokumbatisalwa. Nambatisalwa etyi ndyina omanima 14, monthiki 8 ya Kwenye Kunene yo 1969.

Etyi namana okulongesiwa, andyilingi omukokoli-ndyila. Apakala vala onosimanu mbehehi, andyiilukila oku kwesukisa ovaivisi, ko Pielavesi, konthele ko Finlândia.

Ko Pielavesi, oko twelinoñgonokela nomuhikwena umwe utiwa o Sirkka. Twelinepa monthiki 23 ya Tyitalale yo 1974. Ndyimuhole unene, omunthu wonondunge, weliola omutima, una oupanga omuwa na Siovaa, kesukile nokwovola olumono. Atuho vevali ankho twesuka vala nokuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. Ankho twafwapo opo tulinge kese tyilinga twamapewa meongano liae. Pahe etyi twelinepa atwilukila oku kwesukisa vali ovaivisi, ko Karttula.

Ondywo yetu pweetyi ankho tukala ko Karttula ko Finlândia

SIOVAA WETUTEKULA

Etuku-tuku twapewa nomukulu wange

Twati vala linepee, atutyimono okuti Siovaa metutekula, metwavela etyi twakamba tyina onthwe tusuka vali unene novilinga viae. (Mat. 6:33) Etyi tuli ko Karttula ankho tutupu etuku-tuku, tweenda vala nomisikaleta, ngwe kotyilongo tyina kutenda unene. Tyina tukaivisa kokule, ñgeno ankho twenda umwe netuku-tuku, mahi ankho tutupu onombongo mbokulanda etuku-tuku.

Nthiki imwe, omukulu wange eya okututalelapo, etusila etuku-tuku liae. Etuku-tuku limwe likahi nawa, lina-le omikanda viatyo aviho, tyetu pahe ankho okulandela-mo vala ongasolina. Pahe ankho tuna umwe otyipuka twesukisa.

Twetyimona umwe okuti, otyilinga tyokututekula, tyokutwavela evi twakamba, otya Siovaa, tyetu okusuka vala novilinga viae.

OSIKOLA YO SILEYANDE

O pweetyi tuli Mosikola Yovakokoli-ndyila mo 1978

Pweetyi tuli Mosikola Yovakokoli-ndyila ko Raimo Kuokkanen a mo 1978, umwe povalongesi vetu etupopila okuti, likwatehilei haa amweende Mosikola yo Sileyande. Mokonda kosikola oyo kwenda ava vetyivila okupopia o Ingelesi pahe atuhimbika umwe okulilongesa elaka olio opo noonthwe nthiki imwe twende-ko. Mahi tyina tyiti vala mo 1980, atukongwa tukaundape ko Mbetele yo ko Finlândia. Pomuvo opo, vokuundapa mo Mbetele ankho kavaende mosikola oyo. Mahi etyi onthwe ankho tuhanda, okuundapa apa Siovaa etuhandela, ha papa onthwe twahanda. Atutavela etyi twakongwa atweende ko Mbetele. Mahi atutwalako nokulilongesa o Ingelesi, tyisoka vala okuti nthiki imwe tupondola umwe okwenda kosikola yo Sileyande.

Pakala vala omanima ehehi Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa avapopi okuti vana vokuundapa mo Mbetele navo pahe vapondola okwenda kosikola yo Sileyande. Etyi twetyiiva atuhoneka umwe liwa-liwa opetisau yatyo, mahi hakuti ankho katwahandele vali okukala mo Mbetele. Omokonda ankho tutyii okuti okwenda kosikola oko, opo vala nthiki imwe matutyivili okukaundapa oku kwesukisa ovaivisi. Etyi pakala atwende kosikola yo Sileyande 79, mu Tungonkhe yo 1985. Etyi twatunda oko, atutumwa ko Colombia.

OTYILINGA TYOUMISIONALIU

Mo Colombia, atutumwa tuundape mo Mbetele. Andyiundapa umwe unene motyilinga otyo mokweenda kwomanima omanyingi, mahi etyi pakala ndyitehela ñgaa, ñgeno nkhwali ndyipewa vali otyilinga otyikwavo. Oyo, oyo umwe onthiki yo tete naita otyilinga otyikwavo. Etyi pakala atutumwa tukale onomisionaliu atukaundapa mepunda-umbo lyo Neiva, pokalongo kamwe patiwa opo Huila.

Ame ndyityihole unene tyokwivisa. Pweetyi nehenenepe, etyi ndyikala ko Finlândia, pamwe ankho ndyikaivisa umwe okuhimbikila komuhuka atee kongulohi. Neetyi nanepa, atuundapa unene movilinga viokwivisa na Sirkka. Tyina twamakaivisa kokule, pamwe oko umwe tulala, atulala vala metuku-tuku lietu. Opo pahe tyitupepukila umwe, tuti vala tyina kutya atuhimbika okwivisa.

Neetyi twakala onomisionaliu nkhele inkha tuna-yo umwe ombili oyo. Ankho tuundapa umwe nombili movilinga viokwivisa ngeetyi ankho tulinga kohale. Mewaneno lietu ko Colombia, ovaivisi aveliyawisa unene. Ankho muna ovanthu vena onthilo, vena olwembia, vesuka na vakwavo.

ELIKWAMBELO LINA ONONKHONO

Ankho tukala mo Neiva. Ponthele po Neiva ankho pena okalongo kamwe, mwehena Ombangi naike. Pahe ankho ndyisoka vala andyiti, oñgeni aviwa ovipe mavihiki pokalongo opo? Ankho katyitavela-le okwenda-ko mokonda pena ovilwa. Pahe andyilikwambela opo ñgeno pokalongo opo pakale vala wike Ombangi. Mahi ñgeno uya kuno ko Neiva, ngako anoñgonokela otyili. Pahe nga anoñgonoka otyili, ambatisalwa, akala noupanga omuwa na Siovaa, akondoka pokalongo opo akaivise. Ame ankho ndyityii umwe okuti otyo otyipuka vala nasoka, mahi mwene Siovaa oe utyii etyi malingi.

Kapakalele-ale ehimbwe, andyihimbika okulongesa Ombimbiliya omukwendye umwe utiwa o Fernando González. Omukwendye oo ankho ukala pokalongo kamwe katiwa Algeciras, ya pokalongo opo ankho petupu Ombangi. Fernando ankho uundapa ko Neiva, ya okutunda ko Algeciras okwenda ko Neiva, ankho paendwa onominutu 30. Apeho ankho ulilongesa umwe nawa etyi matulilongesa, apahakala-le ehimbwe ahimbika okuya komaliongiyo. Osimanu yo tete vala nemulongesa, Fernando ovipuka ovio ekevipopila vomeumbo liavo. Evepopila ovipuka aviho ekahi nokulilongesa.

Tuna Fernando mo 1993

Fernando walongeswa vala Ombimbiliya onohanyi epandu, ambatisalwa. Wambatisalwa mu Kupupu yo 1990. Etyi pakala akala omukokoli-ndyila womuvo auho. Mokonda po Algeciras, pana ankho pehena Ombangi naike, pahe ankho petupu vali ovilwa pekahi nawa, o Mbetele aipopila Fernando akale omukokoli-ndyila wavilapo pokalongo katyo opo. Mu Hitandyila yo 1992, pokalongo opo, apakala ewaneno.

Okuti Fernando waivisile vala potyilongo tyae? Au. Etyi anepa, availukila ko São Vicente Caguán, pokalongo kamwe tupu nako kwehena Onombangi. Avaundapa umwe unene pokalongo opo atee pakala ewaneno. Mo 2002, Fernando apewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno. Na hono veli motyilinga otyo tyokutalelapo omawaneno nomukai wae.

Otyipuka etyi twapopia apa, tyandongesa otyipuka tyimwe otyinene. Netyimona okuti movilinga aviho tupewa meongano, tyesukisa unene okulikwambela. Tyina ndyilikwambela ndyipopia umwe etyi ndyihanda ñgeno tyilingwa. Siovaa upondola umwe okulinga etyi onthwe tuhevili-ale. Netyimona umwe okuti, ovilinga evi viokuteya o vya Siovaa, havietu-ko. — Mat. 9:38.

SIOVAA ‘WETUPAKA-TYO KOMUTIMA ETWAVELA ONONKHONO TUTYILINGE’

Mo 1990, atutiwa matukala ovatalelipo vomawaneno, otyilinga otyo atyitutilisa unene owoma. Omawaneno o tete twatalelapo, oo mepunda-umbo lyo Bogotá. Ame nomukai wange, ankho tutupu-ale ounongo wokulinga ovipuka, tupu ankho katwetyityiliyile-ale tyokukala momapunda-umbo omanene muna vala ovanthu ovanyingi. Mahi Siovaa alingi umwe etyi apopia mova Filipu 2:​13, yati: “Mokonda Huku omu mwene tyimuhambukisilwa, oe umuhuta, uti umwe emupake-tyo komutima, emupe ononkhono mutyilinge.”

Etyi pakala atyitiwa matukaundapa ko Medellín, epunda-umbo napopia-le potete. Epunda-umbo olio nkhele ankho lina umwe vala ovifwanga. Mahi ovanthu vakala-mo pahe ankho kavesukile-ale vali, ankho vetyiliya. Nthiki imwe, ankho ndyikahi nokulongesa omunthu umwe Ombimbiliya, tyina ndyikatehela vala ovanthu veli nokuloya, mahi veli umwe vala popepi. Otyipuka tyina atyinthilisa unene owoma. Mahi omunthu ankho ndikahi nokulongesa, una otyo atanga vala nawa ehesuku-ale. Etyi amana okutanga ati nhele kevela, aende no pondye. Etyi eya, eya nouna wae uvali, ati, “mukwe otyiponyo, nakapolele vala ovana vange.”

Apamoneka vali otyipuka otyikwavo tyetutilisile unene owoma. Nthiki imwe ankho tuli movilinga viokwivisa, tyina ndyikati vala ñgana kuna omukai wange uya nokuhateka. Mahi tyina umutala watila unene owoma. Ati pena ou maa emuloya. Otyipuka tyina atyinthilisa unene owoma. Mahi pahe konyima etyi tweketyitehaila nawa, ankho naina kahandele-ale okuloya mu Sirkka, maa aloya momulume umwe inkha ukahi nokulambela ponthele yae.

Etyi pakala pahe noonthue atutyiliya. Vakwetu vooko, avetupopila ovipuka ankho vekahi nokukondya navio, ya vimwe ankho ovinene vali. Otyo atyitupameka unene. Atutyimono okuti ine Siovaa ukahi nokuvekwatesako noonthwe naina metukwatesako. Tupu ovakulu vewaneno vooko, avetupopaila ovipuka tuna okulinga, avetupopila tulunguke, ngatyo umwe vala tulinga, ovikwavo atuviyekela vala pomaoko a Siovaa.

Ovipuka vimwe ankho tuwela owoma, naina ankho kaviwelesa-le owoma. Nthiki imwe ankho ndyikahi nokulongesa omukulu umwe Ombimbiliya. Tyina tukatehela, ovakulu vamwe veli nokutañguna, mwene weumbo ati twende tukatehelele, ame ankho hahandele okwenda-ko. Tyina tuhika-po, naina havanthuko-ale veli nokutañguna, omapapagaio ekahi nokuhetekela ava vatañguna. (Epapagaio eila limwe lihetekela ondaka yomunthu).

OTYILINGA OTYIPE

Mo 1997, andyitiwa pahe mandyikala omulongesi Wonosikola Mbouhamba. b Ame ankho ndyimbuhole unene onosikola ombo, mahi pahe okukala omulongesi wonosikola ombo ankho atyilinga otyinene.

Etyi pakala atyitiwa mandyilingi omukulu wo distritu mahi otyilinga otyo atyihakalako-ale ehimbwe, andyikondoka motyilinga tyokutalelapo omawaneno. Tyanthyambukiswa unene okuundapa omanima 30, movilinga evi viokutalelapo omawaneno, nokukala omulongesi Wonosikola Mbouhamba. Movilinga ovio namonena-mo oviwa ovinyingi. Mahi ha aviho ankho vieenda nawa. Mandyimupopila-po vimwe.

Ame ankho tyina ndyilitala ñgaa nakola, ndyitupu owoma novipuka. Otyo pamwe tyihole okunkhwatesako tyina namakala notyitateka. Mahi pamwe ankho ndyitutumba vala unene okuhanda okuviukisa ovipuka momawaneno. Pamwe ndyikuluminya vala vakwetu okuti kalei ovanthu vapola pokati, lihumbei na vakwenyi. Movipuka ovio omo umwe netyimonena okuti, naina ankho nkhele nakamba. — Loma 7:​21-23.

Tyinthyoyesa tyina namasoko kovipuka napengaisile. (Loma 7:24) Nthiki imwe, ndyelikwambelele ku Siovaa, andyiti: Siovaa uti hamwe madyikala vali nawa ine ndyiyekapo okukala omisionaliu, andyikondoka ko Finlândia. Motyinthiki yatyo ankho tuna eliongiyo. Etyi naya keliongiyo, atulongeswa otyipuka tyimwe tyamphele umwe ondundo, andyityimono okuti naina ndyina okutwalako okulinga otyilinga tyange, ya andyilikwatehila nahasoke vali koviponyo viange. Monthiki yatyo oyo, andyityimono okuti Siovaa wakumbulula elikwambelo liange. Ndyipandula unene Siovaa uhole okunkhuatesako tyina nasoya.

YUMBA-KO ONTHUMBI

Ame na Sirkka, tupandula umwe unene Siovaa wetuyeka tuundape motyilinga etyi tyomuvo auho. Tupu ame ndyipandula unene Siovaa, wampha omuhikwena umwe una oluembia, uyumba othumbi mwe.

Apa kapii mandyituukisa omanima 70, andyiyeke-po otyilinga tyokukala omulongesi wonosikola Mbouhamba, no tyokutalailapo omawaneno. Mahi otyo katyinumanesa. Omokonda yatyi? Omokonda opo tuhilivike Siovaa, katyitei kovilinga tulinga meongano liae. Siovaa uhanda vala ovaumbili vae vemunkhimaneke, vemulingile umwe nomutima wavo auho, vemuhumbe ya avapandula oviwa eveavela. — Mik. 6:8; Malu. 12:​32-34.

Tyina ndyitala konyima oku ovilinga nali navio meongano lya Siovaa, ndyityimona okuti nevilinga tupu hakuti omokonda ndyikahi vali nawa tyipona vakwetu, ine hamwe ndyivila vali ovipuka ovinyingi tyipona vakwetu, mahi omokonda vala yokankhenda okanene ka Siovaa. Mahi Siovaa wevimpha umwe namphila ndyikahi vala ngoti nayengenga. Ya netyivila umwe vala okuvilinga, mokonda Siovaa wankhuatesako. Otyo ndyitila omokwayengenga ononkhono mba Huku mbuli nokumonekela vali nawa. — 2 Kol. 12:9.

a Tala ehipululo liomwenyo lya Raimo Kuokkanen’s, livasiwa mOmutala Womulavi 1 ya Abril yo 2006, liati, Determinados a servir a Jeová.”

b Osikola oyo pahe yapingwa, Nosikola Yovaivisi Vouhamba.