E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1955, mẹmẹ yẹ ubrevwiẹ usuẹn emọ ehworhare awansa. Mi ghwanranren uvuẹn unuerhunrun owu rọ ha obọrẹ o riotọre uvuẹn Finland, re rhe rhẹ amwa ọrẹ Vantaa vwana.

Izu mẹ o bromarhame rhiẹ Oseri Jehova ẹgbukpe ezẹko bọmọke e ki vwiẹ mẹ. Ọrẹn, ọsẹ mẹ o vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na-a, omarana orho kwe nẹ izu ame ọ ha i Baibol yono ame, yanghene kpare ame riẹ uyono ukoko-o. Fọkiẹ ọnana, izu ame nọ bẹbẹ yono ame ọke ọsẹ ame orho nẹ oghwa.

Nẹ ọke emọvwerhe rhe, yi mie brorhiẹn taghene Jehova mi na ga. Jerẹ udje, ọke mia ha ẹgbukpe irhiruẹ, oyono mẹ obẹ isukuru no biomevwan kpahen mẹ fọkime mie kwe riẹ verilättyjä-ä (Nọyẹ cake ra ha ọbara ru). Nọ ha obọ owu mọrọn unu mẹ gbangbanhon, ji damoma rọ nọ ha obọ ọreva ye gba mẹ riẹ cake na. Ọrẹn, ni mi fomu ukujẹro na nẹ obọ ye.

Ọke mia ha ẹgbukpe 12, ọsẹ mẹ no hwuru. Omarana, ni mia sabu riẹ uyono ukoko. Imizu ukoko na i dje uruemru esiri mẹ, ọnana no mwurun mẹ ru riaro uvuẹn ukoko na. Ni mie se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, ji yono ẹbe ukoko na. Idjaghwẹ enana yi ha userhumu  mẹ sabu bromarhame uvuẹn August 8, 1969, ọke mia ha ẹgbukpe 14.

Ni mi tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ ogege mia ruotọre nẹ secondary school. O jiri-i, ni mi ya ga uvuẹn ekete ra mia guọlọ userhumu uvuẹn amwa i Pielavesi, rọ ha uvuẹn Finland.

Uvuẹn i Pielavesi yi mia mẹrẹn Sirkka ro rhiẹ ọgbọtọ ri mi rọnmọren ọke oru. Uruemru dẹndẹn ọrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova yo tiri mẹ kẹriẹ. Ọ vwọ guọlọ otitimẹ yanghene hatua ekwakwa ugboma-a. Ame awanva i vwo omwemẹ ame ina ga i Jehova vuọnvuọn, ji mwuegbe ame ina wian owian ra yẹrẹ ame ephian. Ame i rọnmọren March 23, 1974. Ukperẹ ame ina ha ọke ame ya riakpọ ọke ame a rọnmọ hin, ame ni ya ga uvuẹn Karttula, ro rhiẹ ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na.

Ghwai nẹ ọke ame a rọnmọ hin, yi Jehova ọ hẹrote edamẹ ugboma ame, fọkime ame a ha Uvie yi karo. (Matt. 6:33) Jerẹ udje, ame e vwo imoto ọke ame a ha Karttula-a. Ọke ukaro, idjighere yẹ ame i vwori. Ọrẹn uvuẹn ọke oso, erinrin nọ gbanhan omamọ. Omarana, ame i guọlọ imoto nẹ ame i ki sabu ghwoghwo uvuẹn okogho na. Ọrẹn, ame e vwo igho-o.

Ẹdẹ owu, omizu mẹ ọkpako no rhiẹ ọpha ruẹ ame kpregede. Nọ ha imoto yi ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ame. Ọ kwosa ẹbe imoto na ephian ne. Ipẹtro ọvo nọ yẹ ame a dẹ. Omana yẹ ame e vwo imoto.

Jehova o dje rẹn ame ne taghene ọnọ hẹrote edamẹ ugboma ame. Takpu ame i ha edamẹ Uvie na karo.

Ọke ame a ha Isukuru Ekobaro uvuẹn ẹgbukpe 1978, oyono ame owu re se Raimo Kuokkanen, a nọ ha urhebro rẹn ame, nẹ ame i fiobọrhọ ifọmu Isukuru i Gilead. Omarana, ame ni tuẹn edjadjẹ Oyibo e yono rhọ, neneyo ame i sabu mwuovwan isukuru na. Ọrẹn uvuẹn ẹgbukpe 1980, bọmọke ame i ki fiobọrhọ ifọmu na, na ha use rẹn ame, nẹ ame i ga uvuẹn Oghọn Ukoko ọrẹ Finland. Ọke ọrana, era ga uvuẹn Oghọn Ukoko, i vwa sabu fiobọrhọ ifọmu Gileadi-i. Ọrẹn,  ame i vwo omwemẹ ame ina ga uvuẹn ekete ephian ri Jehova o djerẹ ame nya, orhiẹ ekete ro rhomu rẹn ame-e. Omarana, ame ni rhiabọ dede use na. Ọrẹn, ame e ji yono edjadjẹ Oyibo neneyo ame i rhe vwo uphẹn na, nẹ ame i sabu riẹ Gilead.

Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, Ugboma Usuon na no kwenu rhọye neneyo era ga uvuẹn Oghọn Ukoko i fiobọrhọ ifọmu i Gilead. Ame ni fiobọrhọ ye ogege. Ọnana orho mevirhọ taghene Oghọn Ukoko na ọ bẹnren ame ne-e! Ọrẹn, ame i vwo omwemẹ ame ina ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu, orhianẹ ame i vwo uphẹn na. Na ha use rẹn ame riẹ Gilead, ji ruotọre nẹ iklasi 79 uvuẹn September 1985. Ne djerẹ ame riẹ ẹkwotọre i Colombia.

Oghọn Ukoko rọ ha Colombia, ye kiki dje ame nya. Ni mia damoma ruẹ ekete omẹgbanhon mẹ o teri, ọrẹn ọke ẹgbukpe owu ọ vrẹn, ni mi nirien taghene o fori na yẹ mẹ owian ọrọrọ. Ọnana yẹ ọke owu ọvo uvuẹn akpenyerẹn mẹ, ri mia nekpẹn owian ọrọrọ. Ne djerẹ ame ya ga ẹrhẹ imishọnari uvuẹn amwa re se Neiva rọ ha uvwrotọre i Huila.

Owian aghwoghwo na ọ merhen mẹ oma omamọ. Bọmọke mi ki rọnmọ, ri mia ji wian owian ọkobaro obẹ Finland, mie ghwoghwo nẹ igidurhiọke joma ruẹ ason. Ọke mie tu rọnmọ ane mẹ Sirkka, ame a ji dajẹ aghwoghwo ọke jijiri. Ame i rhe riẹ okogho ro sereri omamọ, ọkezẹko ame na merhẹn imoto ame. Ọnana nọ yẹ ame ọke ọrhẹ uphẹn, ame ine kiki tuẹn aghwoghwo rhọ ẹdẹ ọreva ye.

Vwana, ame i vwo oruru aghwoghwo rhọ ne, jerẹ oborẹ ame i vwori ọke ukaro. Ukoko na nọ duarhọ, habaye imizu ri ha Colombia e dje ọghọ, ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro phia.

O vwo emwa ezẹko ri vwe vwo Iseri Jehova ri kẹrẹ Neiva. Mi guọlọre nẹ iyẹnrẹn esiri na o te emwa erana. Ọrẹn, fọkiẹ uvweri re fiẹ avwaye, no mwuofẹn rẹ epha ina ruẹ emwa na. Omarana, ni mi nẹrhomo neneyo ọmotọre owu uvuẹn emwa na o rhiẹ Oseri Jehova. Mie roro bi taghene ọravwọ ono vi rhirhiẹ Neiva vwẹre, no ki yono urhomẹmro na. Omarana, ni mi nẹrhomo taghene orho bromarhame hin, ogbo vwo omwemẹ rọ nọ ghwẹrioma riẹ amwa ro nurhe ye ghwoghwo. Ọrẹn, oborẹ i Jehova o vwo rhẹ ẹhẹn, ọ vẹnẹ iroro mẹ omamọ.

O jiri-i, ni mi ha uyono i Baibol mwu rẹn idama owu re se Fernando González. Ọye onyẹ Algeciras, rọ ha usuẹn emwa ri vwe vwo Iseri Jehova. Fernando o nẹ amwa yen rhiẹ owian obẹ Neiva, ugbo na o seri te iroko 50 (30 mi). Ọ dabu mwuegbe hẹrhẹ uyono owuowu, nọ ji tuẹn uyono ukoko ẹnya rhọ ogege. Ghwai nẹ ọkprughwre ọrukaro ri Fernando ọ tuẹn e yono rhọ, no koko ihworho amwa yen ji yono aye oborẹ o yonorin uvuẹn i Baibol na.

Ọke ro yono te ibiamo erhan, Fernando no bromarhame uvuẹn January 1990. Ọke oru, no rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Ra mẹriẹn taghene o vwo Oseri Jehova ne uvuẹn Algeciras, oghọn ukoko nọ nọ sabu dje ekobaro  oghẹnrensan riẹ emwa erana. Uvuẹn February 1992, na ha ukoko owu mwu rhẹ amwa na.

Uvuẹn amwa ri Fernando o nurhe ọvo yo ghwoghwo? Ẹjo! Ọke rọ rọnmọ, ọye rhẹ aniẹ ni kwa riẹ San Vicente del Caguán, ro rhiẹ amwa ọrọrọ ro vwo vwo Iseri Jehova. Aye ni ji ha ukoko owu mwu avwaye. Uvuẹn ẹgbukpe 2002, na ha Fernando mwu no rhiẹ oniruo okinhariẹ, ọye rhẹ aniẹ Olga a ji ga me te ọke na.

Ikuegbe ọnana o yonorin mẹ kpahen ọghanronmẹ ra na hunute emru kirighwo, ọke ra nẹrhomo ro sekpahen ogame i Jehova. Jehova o ruẹ oborẹ ana ja sabu ru. Fọkime ọye yo vwo orhọ na, orhiẹ ọwa-an.—Matt. 9:38.

Uvuẹn ẹgbukpe 1990, na hare mẹ mwu ni mi rhiẹ oniruo okinhariẹ. Okinhariẹ ọrukaro ra yẹre mẹ, yẹ esiri amwa na re se Bogotá. Owian ọnana ọ yẹre ame uduebro. Mẹmẹ rhẹ ane mẹ ihworho ghemeghe, ri vwe vwo ena oghẹnrensan. Habaye, ame i rhirhiẹ ekete ro vwo ji rhie riẹnrioma ne. Ọrẹn, Jehova ọ ha ive yi rọ ha Philippians 2:13 te orugba: “Osolobrugwẹ yọ yẹ are omẹgbanhon fọkiẹ omamerhomẹ ọnẹyen, ọ yẹ are omwemẹ kugbe omẹgbanhon are ina ha ruiruo.”

Ọke oru ne djeri mẹ ya ga obẹ Medellín, ro rhiẹ amwa mi hunute ọke ukaro. Ere rhirhiẹ amwa na e gbozighi omamọ te erhirhiẹ rẹ ofẹn ozighi o vwo mwu aye. Jerẹ udje, ọke owu mia ha i Baibol yono ohworho, na tuẹn ekpọghọ ẹsa rhọ uvuẹn otafe oghwa na. Mi guọlọ semerhẹn totọre bi, ọrẹn ohworho mie yono na no ji se udjoghwẹ na nyarhẹn, ọ dobọji-i. Ọke ro seyi hin, nọ ta mẹ taghene ọ sa, nọ ruẹ otafe. Ọke oru, nọ ghwẹrioma rhe rhẹ emọyen ekokamu awanva, ji ta rhẹ uvwele bọrọbọrọ, “Wu vwa ghwọ-ọ, mi ya kpare emọ mẹ bi.”

O ji vwo ọkezẹko ra djofẹn mwu ame. Ọke owu ame a ha aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa, ane mẹ nọ zẹ bru mẹ rhe, ofẹn ọ vuọn omayen. Nọ tare taghene ohworho ọ sa riẹ sọ. Ofẹn no mwurun mẹ. Ọrẹn ọke oru, ni mi me rhe taghene rhẹ Sirkka yẹ ohworho na ọ guọlọ sa-a; ọrẹn ọwọrọ rọ nyavrẹn, yọ guọlọ sa.

Ọke oru, erhirhiẹ na nọ riẹnrioma ame. Imizu ri rhiẹromẹrẹn aruẹ erhirhiẹ enana yanghene ghwẹ omaran ne, i ji ha userhumu rẹn ame. Ame ni tare taghene Jehova ọrhọ ha userhumu rẹn aye, nọyẹ ọnọ ji ha userhumu rẹn ame. Ame na nyalele urhebro ekpako na, sẹrorẹ oma ame, ji hẹroso i Jehova.

Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ ezẹko a ghwai gbanhon tẹ oborẹ ame i roririe rhọ-ọ. Ọke owu, ni mi rhon oborẹ ọ họhọ uvwele emẹse awanva ra kunu uvuẹn egodo mia guọlọ rua. Mi vwa guọlọ nughe ihworho ra kunu-u, ọrẹn ọrovwoghwa na nọ riẹriere mẹ ruẹ egodo na. Ogberi mẹ unu omamọ ọke mie rhe taghene omoko eva ya “frẹfro,” aye a hẹrokele ihworho re rhirhiẹ egodo na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1997, na hare mẹ mwu ni mi rhiẹ oyono ọrẹ Ministerial Training School. b Oma ọ merhen mẹ mi ne riẹ aruẹ isukuru enana, ọrẹn, mie roro bi taghene mi ne rhiẹ oyono-o.

Ọke oru, ni mi gare ẹrhẹ oniruo ẹkwotọre. Ọke re fiobarhọ ẹkwaphiẹrhotọre na, ni mi ghwẹrioma riẹ owian oniruo okinhariẹ. Omarana, ọ vrẹn ẹgbukpe 30 ne, ri mia riamerhen owian oyono isukuru ọrhẹ oniruo okinhariẹ. Ewian enana i yẹre mẹ ebrurhọ buebun ne. Ọrẹn, orhiẹ ọke ephian yẹ ekwakwa a lọhọ-ọ. Ji mẹ dabu djeyi fiotọre.

Ofẹn o vwo kiki mwu mẹ-ẹ. Ọnana ọ ha userhumu mẹ omamọ sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn egbogbanhon. Ọrẹn, o vwo ọkezẹko ri mie ru ekwakwa vrẹn ovwan, ọke mia kpọ ẹmro ezẹko viẹ uvuẹn ikoko na. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ni mi ha urhebro rẹn imizu na nẹ aye i rhe roro rẹn awọrọ ji dje ẹguọlọ phia. Ọrẹ omemwurhọ, mia sabu dje iruemru erana phia ọke ọrana-a.—Rom. 7:​21-23.

Fọkiẹ ovwiẹlẹme mẹ, ẹhẹn mẹ no seriotọre ọkezẹko. (Rom. 7:24) Ọke owu, ni mi nẹrhomo vwe i Jehova taghene ono rhomu mi rha dobọ owian imishọnari na ji, jeghwai ghwẹrioma riẹ Finland. Owuọwọn ẹdẹ ọrana, ni mi riẹ uyono ukoko. Urhebro mi mẹrẹnren avwaye, nọ yẹre mẹ oruru mi na wian owian na nyarhẹn, ji wian kpahen ovwiẹlẹme mẹ. Me te ọke ọnana, oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọrana lele, ọ hobọte mẹ omamọ. Habaye, oma ọ merhenren mẹ taghene ọ ha userhumu mẹ sabu wọnrọn hasuẹ ovwiẹlẹme mẹ.

Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ Sirkka i kpẹmẹ i Jehova omamọ, fọkiẹ uphẹn rọ yẹrẹ ame rẹ ame a ha akpenyerẹn ame ga ye vuọnvuọn. Mi ji kpẹmẹ i Jehova rọ yẹ mẹ obọdẹn ane, rọ ji fuevwan kpahiẹn ọsoso ẹgbukpe enana.

Phẹrẹkpẹ mi ne te ẹgbukpe 70, ji tiobọnẹ uphẹn ẹga mi vwori mie rhiẹ oyono isukuru ọrhẹ oniruo okinhariẹ. Ọrẹn, ọnana ọ vwọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ seriotọre-e. Mesoriẹ? Fọkime mi rheri taghene oborẹ ọ mai ghanren rẹn i Jehova, yẹ ọrẹ ana ha ọsoso ọmudu ọwan ga ye, ji dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro phia riẹn. (Mic. 6:8; Mark 12:​32-34) Ana sabu ha ujiri vwe i Jehova, o toro uphẹn ẹga re vwori-i.

Mia rha karorhọ ewian mi wian ne uvuẹn ukoko na, ni mia mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ ena yanghene omẹgbanhon mi vwori, yọ soriẹ i Jehova ọ ha mẹ ruiruo-o. Orhiẹ omaran yọ havwọ-ọ! Ukpomaran, Jehova ọ yẹre mẹ owian ọnana fọkiẹ uruemru esiri ro vwo kpahen mẹ. Udabọ ovwiẹlẹme mẹ, Jehova ọ ji yẹ mẹ ewian enana. Mi rheri taghene Jehova yọ ha userhumu mẹ wian ewian enana. Uvuẹn izede ọnana, ovwiẹlẹme mẹ o dje omẹgbanhon Osolobrugwẹ phia ne.—2 Cor. 12:9.