Bai na kontenido

Bai na kontenido

HISTORIA DI BIDA

Mi Debilidatnan A Laga Ku Dios Su Poder A Bira Mas Bisto

Mi Debilidatnan A Laga Ku Dios Su Poder A Bira Mas Bisto

NA 1985 ora ami ku mi kasá a yega Colombia, tabatin hopi violensia den e pais. Den stat, gobièrnu tabata bringa kontra kartelnan grandi di droga i den serunan kontra sòldánan di gueria. Na Medellín, unda nos a sirbi despues, tabatin gang di hóben armá tur kaminda. Nan tabata chantagiá, bende droga i sirbi komo maton. Niun di nan no a biba largu. Nos tabata sinti komo si fuera nos ta den un otro mundu.

Ami ku mi kasá ta di Finlandia, un di e paisnan ku ta keda te nort aya di mundu. Pero, ki a pone ku dos simpel hende mané nos a yega Suramérika? I atraves di e añanan ei, ki lès m’a siña?

MI HUBENTUT NA FINLANDIA

M’a nase na 1955. Nos ta tres ruman hòmber i ami t’esun di mas chikitu. M’a krese na kosta zùit di Finlandia, den un área ku ta konosí awor komo e stat di Vantaa.

Mi mama a bira Testigu di Yehova un par di aña promé ku m’a nase. Pero, mi tata tabata kontra di e bèrdat i no tabata ke pa mi mama studia ku nos ni bai reunion ku nos. P’esei, Mama tabata warda ora Tata no t’ei pa siña nos bèrdatnan básiko di Beibel.

Fo’i mi shete aña, mi no kier a faya ku Yehova

Fo’i chikitu kaba mi no kier a faya ku Yehova. Por ehèmpel, tempu mi tabatin shete aña, mi yùfrou di skol a rabia ku mi pasó mi no kier a kome verilättyjä (arepa di Finlandia trahá ku sanger). Ku un man el a purba di primi mi boka habrié, i ku e otro man, el a purba pusha un pidi arepa den dje. Di un manera òf otro m’a logra dal e fòrki for di su man.

Ora mi tabatin 12 aña, mi tata a fayesé i djei padilanti mi por a kuminsá bai reunion. E ruman hòmbernan den kongregashon a mustra hopi interes den mi i a animá mi pa sigui hala mas serka Yehova. M’a kuminsá lesa mi Beibel tur dia i studia nos publikashonnan. Tur eseinan a yuda ku riba 8 di ougùstùs 1969 m’a batisá ku 14 aña.

Poko despues ku m’a kaba skol, m’a kuminsá traha pionero. Denter di un par di siman, m’a muda bai Pielavesi, kasi meimei di Finlandia, kaminda tabatin mester di mas predikadó.

Ta na Pielavesi, m’a topa e mucha muhé ku despues lo a bira mi kasá stimá, Sirkka. M’a ègt gust’é. E tabata humilde i tabata stima Yehova masha hopi mes. E no tabata interesá den prestigio ni bida konfortabel. Nos tur dos kier a hasi tur loke nos tabata por den Yehova su sirbishi, i no tabata wòri ki asignashon nos haña. Nos a kasa 23 di mart 1974. Na lugá di bai luna di miel, nos a bai Karttula, kaminda tabatin mas mester di predikadó di Reino.

E kas ku nos tabata hür na Karttula, Finlandia

YEHOVA A SÒRU PA NOS

E outo di mi ruman hòmber

Fo’i dia nos a kasa nos a mira ku si nos pone e Reino na promé lugá, Yehova lo sòru pa nos. (Mat. 6:33) Por ehèmpel, ora nos tabata na Karttula, nos no tabatin outo. Promé, nos tabata move ku baiskel. Pero wenter tabata hopi friu. Pa nos prediká den e teritorio grandi ei, nos tabatin mester di un outo. Pero nos no tabatin sèn pa kumpra unu.

Ònferwagt asina, mi ruman mas grandi a bin bishitá nos. El a bisa ku nos por usa su outo. E seguro tabata pagá i e úniko kos ku nos mester a sòru p’e ta gasolin. Dje manera ei, nos a haña e outo ku nos tabatin mester.

Yehova a mustra nos ku ta e t’esun ku lo sòru pa nos kosnan material. Anto e úniko kos ku nos mester a hasi ta pone e Reino na promé lugá.

SKOL DI GALAAD

1978: Nos klas di Skol di Sirbishi di Pionero

Na 1978 ora nos tabata den Skol di Sirbishi di Pionero, Raimo Kuokkanen, a un di nos instruktornan, a animá nos pa yena e papel pa Skol di Galaad. Pues, nos a kuminsá siña ingles ku e meta di bai Galaad un dia. Sinembargo, na 1980, promé ku nos a yena nos papelnan, nos a haña invitashon pa sirbi na sukursal na Finlandia. E tempu ei, bètelitanan no por a bai Galaad. Pero komo ku nos kier a sirbi Yehova kaminda e tabata ke i no kaminda nos tabata ke, nos a aseptá e invitashon. Turesten, nos a sigui siña ingles pa si akaso nos haña chèns di bai Galaad.

Un par di aña despues, Kuerpo Gobernante a bisa ku bètelitanan por bai Galaad. Aunke nos tabata felis na Bètel, mesora nos a yena nos papelnan. Nos djis kier a hasi nos mes disponibel pa, si nos kualifiká, nos sirbi kaminda tabatin nesesidat. Nos a bai Galaad i a gradua na sèptèmber 1985 den e di 79 klas. Nos asignashon tabata Colombia.

NOS PROMÉ ASIGNASHON DI MISIONERO

Nos promé asignashon na Colombia tabata na e sukursal. M’a hasi tur mi esfuerso pa kumpli ku mi asignashon, pero despues di un aña m’a sinti ku nos tabatin mester di un kambio. Pues mi mes a pidi pa kambia di asignashon. Esei tabata promé i último biaha. Nos a haña asignashon pa traha den teritorio komo misionero na Neiva, ku ta keda den e region di Huila.

Semper mi tabata gusta sirbishi. Komo pionero soltero na Finlandia, tin biaha mi tabata prediká fo’i mainta trempan te anochi lat. Anto ora m’a kasa, ami ku Sirkka tabata pasa henter dia ta prediká. Ora nos tabata prediká na lugánan ku tabata leu fo’i kas, nos tabata drumi tin biaha den outo. Esei a spar nos hopi ora riba kaminda i asina nos por a kuminsá e siguiente dia trempan.

Trahando den teritorio komo misionero, e smak ku nos tabatin na ántes pa sirbishi a bin bèk. Nos kongregashon a krese i e rumannan kolombiano tabata respetuoso, amoroso i apresiativo.

PODER DI ORASHON

No muchu leu for di nos asignashon na Neiva tabatin algun stat kaminda no tabatin Testigu. Mi tabata preokupá tokante kon e bon notisia lo yega e áreanan ei. Pero, debí na e guera di gueria no tabata safe pa hende ku no tabata biba den e statnan ei bai einan. Pues, m’a resa pa un hende di un di e statnan ei bira Testigu. M’a pensa ku e hende mester ta biba den Neiva pa e siña e bèrdat. I m’a resa tambe ku despues ku e batisá e bira un ruman hòmber madurá i bolbe na su pueblo natal. Pero loke mi mester a kòrda ta ku Yehova tin un mihó solushon na mente.

Poko despues, m’a kuminsá un estudio ku un hóben ku yama Fernando González. E tabata biba na Algeciras, un di e statnan ayá kaminda no tabatin Testigu. Fernando tabata biaha 50 kilometer pa bin traha na Neiva. E tabata prepará bon pa tur su estudionan i mesora el a kuminsá bin tur reunion. Loke e tabata hasi for di e promé siman ku el a kuminsá studia ta ku ora e bai su pueblo Algeciras, e tabata invitá e hendenan i konta nan loke el a siña den su estudio na Neiva.

1993: Huntu ku Fernando

Na yanüari 1990, Fernando a batisá, seis luna despues ku el a kuminsá studia. Despues el a kuminsá traha komo pionero regular na Algeciras. Awor ku tabatin un Testigu djei nan mes, sukursal a sinti ku tabata safe pa asigná pionero spesial na e área ei. Na febrüari 1992, un kongregashon a lanta na Algeciras.

Pero ta na Algeciras so Fernando a keda prediká? Nò! Despues ku el a kasa, e ku su kasá a bai biba na San Vicente del Caguán, un otro stat kaminda no tabatin Testigu. Ei nan a yuda lanta un kongregashon. Na 2002, Fernando a bira sirkuito, anto ketu bai e ku su kasá Olga, ta den e trabou ei.

E eksperensia akí a siña mi kon importante ta pa hasi orashon spesífiko tokante nos asignashon. Kompará ku nos, Yehova no tin límite den loke e por hasi. Kon ku bai bin, ta su kosecha i no di nos.​—Mat. 9:38.

YEHOVA TA DUNA NOS “TANTU E DESEO KOMO E PODER”

Na 1990 sukursal a asigná nos den trabou biahero. Nos a haña e stat, Bogotá. Tantu ami komo mi kasá a sinti ku nos no tabata pas pa e asignashon ei. Nos tabata hende gewon, nos no tabatin nada spesial. Anto nos no a kustumbrá di biba den un stat grandi i drùk. Pero, Yehova a kumpli ku loke el a primintí na Filipensenan 2:13: “Dios ta esun ku ta obra den boso i ta duna boso tantu e deseo komo e poder pa hasi tur loke ta agrad’é.”

Despues, nos a bai traha sirkuito na Medellín, e stat ku m’a menshoná na kuminsamentu. Tabatin asina tantu violensia riba kaya ku hende einan no tabata wòri nan kabes mas ku esei. Por ehèmpel, un biaha mi tabata na un estudio anto diripiente un tiramentu a kuminsá pafó di e kas. Mi tabata a punto di bai plat, pero e studiante a gewon sigui lesa e paragraf. Ora el a kaba di lesa, el a bisa mi pa dispens’é un ratu i a sali bai pafó. Un ratu despues, el a bin bèk ku dos mucha chikitu anto trankil asina el a bisa mi: “Sòri, pero mi mester a bai wak mi yunan.”

Tabatin mas biaha ku nos bida tabata na peliger. Un di e biahanan ei ora nos tabata traha di kas pa kas, mi kasá a bin na kareda serka mi, m’a mira ku e tabata tur blek. El a bisa ku un hende a purba di tir’é. Esei a spanta mi. Pero despues nos a bin komprondé ku e hòmber no a mek riba Sirkka; mas bien e tabata tirando un hòmber ku tabata pasa banda di Sirkka.

Ku tempu, nos a tambe a kustumbrá ku e violensia riba kaya. Loke a animá nos ta e kurashi di e rumannan ku a enfrentá situashonnan asina i mas pió. Nos a konkluí ku si Yehova tabata yuda nan, lo e yuda nos tambe. Nos tabata hasi kaso di e konsehonan di e ansianonan lokal, tabata tuma prekoushon i a laga sobrá den man di Yehova.

Klaru ku tin biaha e situashonnan no tabata dje peligroso manera nos tabata pensa. Un biaha, m’a tende loke a parse di ta dos muhé ta zundra otro pafó dje kas ku mi tabata bishitá. Mi no tabata interesá pa wak niun pleitamentu, pero e doño di kas a bisa mi pa bin den patio. Logá, a resultá ku e “zundramentu” tabata entre dos lora ku tabata imitá e bisiñanan.

OTRO ASIGNASHON I LUCHANAN

Na 1997, m’a haña asignashon komo instruktor di Skol di Entrenamentu Ministerial. b Semper m’a gusta bai skolnan teokrátiko, pero hamas m’a imaginá ku lo mi haña e bunita privilegio di duna lès na un di nan.

Despues, m’a traha komo superintendente di distrito. Ora e areglo ei a stòp, m’a sigui ku trabou di sirkuito. Pues pa mas ku 30 aña, m’a sirbi komo instruktor i superintendente biahero. E asignashonnan akí a duna mi hopi bendishon. Pero, no ta tur kos a bai fásil. Laga mi splika kiko mi ke men.

Mi tin un karakter fuerte. Esei a yuda mi enfrentá situashonnan difísil. Pero, tin biaha mi tabata hasi un tiki di mas ora di purba di korigí kosnan den kongregashon. Por ehèmpel, tin biaha mi tabata konsehá e rumannan pa mustra amor i pa ta rasonabel ku otro. Pero, e manera ku mi tabata hasi esei a mustra ku mi mes no tabata mustra amor ni tabata rasonabel.​—Rom. 7:21-23.

E erornan ei tin biaha a desanimá mi. (Rom. 7:24) Na un momento, m’a bisa Yehova den orashon ku lo ta mihó mi legumai sirbishi di misionero i bai Finlandia bèk. E anochi ei, m’a bai reunion. Loke m’a skucha na e reunion ei a konvensé mi ku mi mester keda den mi asignashon i sigui traha riba mi imperfekshonnan. Te dato dia djawe, mi ta bira emoshoná ora mi kòrda kon kla Yehova a kontestá e orashon ei. Ademas, mi ta masha gradisidu kon ku pasenshi el a yuda mi vense mi debilidatnan.

MIRANDO FUTURO KU KONFIANSA

Ami ku Sirkka no tin palabra pa gradisí Yehova pa e privilegio di a pasa mayoria di nos bida den sirbishi di tempu kompleto. Mi ta masha gradisidu na Yehova tambe pa duna mi un kasá ku ta asina amoroso i fiel.

Un djis akí, mi ta hasi 70 aña i lo mi tin ku stòp di sirbi komo instruktor i superintendente di sirkuito. Pero, mi no ta tristu. Dikon nò? Pasó mi ta kompletamente konvensí ku loke ta onra Yehova mas ta ku nos ta sirbié konsiente di nos limitashonnan i ku nos alabansa ta bini di un kurason ku ta yen yen di amor i gratitut. (Mik. 6:8; Mar. 12:32-34) Nos no tin nodi di ta den spotlight pa onra Yehova.

Ora mi pensa riba tur e asignashonnan ku mi tabatin, mi ta realisá ku mi no a haña nan pasó mi tabata mihó ku otro ruman ni pasó mi tabatin un abilidat úniko. Leu di esei! Mas bien, Yehova a duna mi e asignashonnan ei debí na su bondat inmeresí. El a hasi esei apesar di mi debilidatnan. Mi sa ku ta ku Yehova su yudansa so mi por a logra kumpli ku tur e asignashonnan ei. Dje manera akí, mi debilidatnan a laga ku Dios su poder a bira mas bisto.​—2 Kor. 12:9.

a Raimo Kuokkanen su historia di bida, “Determiná pa Sirbi Yehova,” a sali den E Toren di Vigilansia di 1 di aprel 2006.

b Na su lugá a bini Skol pa Predikadó di Reino (SKE).