Ir al contenido

Ir al índice

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

Ri uchuqʼabʼ ri Dios inutoʼom chuwach ri tajin kinkoj wi nuchuqʼabʼ

Ri uchuqʼabʼ ri Dios inutoʼom chuwach ri tajin kinkoj wi nuchuqʼabʼ

PA Ri junabʼ 1985, in y ri wixoqil xojopan pa Colombia. Ri tinamit riʼ sibʼalaj kbʼan chʼoj chupam. Pa taq ri e tinamit, ri Qʼatal tzij kukoj uchuqʼabʼ chkiwach ri winaq che kkikʼayij droga y pa taq ri kʼachelaj kukoj uchuqʼabʼ chkiwach ri soldados re guerrilla. Pa Medellín, jawiʼ kojopan na che uyaʼik tobʼanik, pa taq ri bʼe e kʼo alabʼom che kukʼam armas y kkikʼayij drogas, ri winaq kkiya pwaq chke rech «kbʼan ta kʼax» chke y ri alabʼom riʼ e tojom rech kekikamisaj ri winaq. Konojel e alabʼom na are chiʼ kekamik. Jetaneʼ xojopan pa jun chi planeta.

Ri xqabʼano rech xojul pa Suramérica rukʼ ri wixoqil, che nabʼe kanoq oj kʼo pa Finlandia, jun tinamit che kʼo pa ri norte. Y ri wetaʼmam pa ronojel ri e junabʼ riʼ.

ARE CHIʼ XINKʼOJIʼ PA FINLANDIA

Xinkʼojiʼ pa ri junabʼ 1955, in ri urox kichaqʼ ri wachalal. Xinkʼiy naqaj che ri costa sur re Finlandia, che wachanim are ri tinamit Vantaa.

Ri nunan ubʼanom chi uqasanjaʼ are chiʼ xinkʼojiʼk. Are kʼu ri nutat utz ta xrilo y xubʼij che ri nunan che kukʼut ta chqawach chrij ri Biblia y che kojukʼam ta bʼi pa ri e riqbʼal ibʼ. Rumal laʼ, are chiʼ ri nutat kkʼojiʼ ta cho ja, ri areʼ kukʼut chqawach chrij ri Jehová.

Siete nujunabʼ are chiʼ xinmajij upatanexik ri Jehová.

Kʼa in nitzʼ na are chiʼ xwaj xwetaʼmaj chrij ri Jehová. Jun kʼutbʼal, ri numaestra xpe royowal chwij rumal che xwaj taj xintij ri verilättyjä (jun alaj torta finlandesa che kʼo kikʼ chupam). Rukʼ jun uqʼabʼ xuchap ri nuchiʼ y rukʼ ri jun chik xraj xunim ri torta pa nuchiʼ rukʼ jun tenedor. Xintzoqopij jun qʼabʼ che y ri tenedor xtzaq bʼi pa ri ulew.

Are chiʼ 12 nujunabʼ, xkam ri nutat. Tekʼuriʼ, xinkunik xinbʼe pa ri e riqbʼal ibʼ. Ri e qachalal sibʼalaj xinkitoʼo y wariʼ xubʼano che xkʼiy ri nukojonik. Xinmajij usikʼixik ri Biblia ronojel taq qʼij y ri e qawuj. Wariʼ xubʼano che xinkunik xinbʼan ri nuqasanjaʼ pa ri 8 re agosto 1969 are chiʼ 14 ri nujunabʼ.

Are chiʼ xinnel pa ri escuela, xinmajij ubʼanik ri precursorado regular. Qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ semanas, xinbʼe pa Pielavesi, jun tinamit che kʼo naqaj che ri centro re Finlandia, rech kinya tobʼanik che utzijoxik ri utzij ri Dios.

Pa Pielavesi, xinchʼobʼ uwach ri al Sirkka, che are kux na wixoqil. Ri más utz xinwil che are che kmachʼachʼik y kʼo nim ukojonik. Ri areʼ are ta kutzukuj che nim kilik y are ta kutzukuj kʼi taq jastaq. Oj kebʼ kqaj kqapatanij más ri Jehová y kqaj kqabʼan apachike eqeleʼn che kyaʼ chqe. Xojkʼuliʼ pa ri 23 re marzo 1974. Xojbʼe ta pa luna de miel, xaneʼ are xojbʼe che uyaʼik tobʼanik pa Karttula, jawiʼ keʼajwataj wi más Testigos rech ktzijox ri utzij ri Dios.

Pa Karttula (Finlandia) xojkʼojiʼ pa wajun ja riʼ che xa qaqajom.

RI JEHOVÁ XOJUCHAJIJ

Ri carro che xsipax chqe rumal ri wachalal.

Are chiʼ xojkʼuliʼk, ri Jehová xukʼut chqawach che kuya ri kajwataj chqe we kqaya nabʼe upatanexik pa ri qakʼaslemal (Mat. 6:33). Jun kʼutbʼal, pa Karttula, kʼo ta qacarro. Nabʼe xaq chrij bicicleta kojbʼe wi. Are kʼu, pa invierno sibʼalaj kubʼan tew. Xuqujeʼ ri territorio che kqatzijoj wi ri utzij ri Dios naj kʼo wi y rumal laʼ kajwataj jun qacarro, are kʼu kʼo ta qapwaq che uloqʼik.

Jun qʼij, jun chke ri wachalal xojusolij y xubʼij che kusipaj kan ri ucarro chqe. Man kʼo ta pwaq xqaya che. Xaq xiw rajawaxik kqakoj ugasolina. ¡Xojkikotik che kʼo chi qacarro!

Qas xqilo che ri Jehová kuya ri kajwataj chqe. Xaq xiw rajawaxik kqaya pa nabʼe lugar upatanexik.

RI TIJOBʼAL RE GALAAD

Pa 1978, kukʼ ri e qachiʼl pa ri Tijobʼal re ri Chak re Precursor.

Pa 1978, are chiʼ oj kʼo pa ri Tijobʼal re ri Chak re Precursor, Raimo Kuokkanen, a jun chke ri ajtij, xojutoʼo rech kojbʼe pa ri Tijobʼal re Galaad. Rumal laʼ xqamajij retaʼmaxik inglés rech kojkunik kojbʼek. Are kʼu, xojkun taj xqataq bʼi ri solicitud, rumal che pa ri 1980 xojbʼe pa ri sucursal re Finlandia. Pa riʼ ri tiempo riʼ, ri betelitas kekun taj kkitaq solicitud rech kebʼe pa Galaad. Kqaj kqapatanij ri Jehová jawiʼ kraj wi ri areʼ, are ta ri kqaj oj. Rumal laʼ xqakʼam ri sikʼinik. Are kʼu, xqaya ta kan retaʼmaxik inglés rumal che weneʼ kojkun na kojbʼe pa Galaad.

Qʼaxinaq chi jujun junabʼ, ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew xuya bʼe che ri betelitas kekunik kebʼe pa Galaad. Rumal laʼ aninaq xqataq bʼi ri qasolicitud. Paneʼ utz kqanaʼo oj kʼo pa Betel, are kʼu qas kqaj kojbʼe pa Galaad, rech kojkunik kojbʼe jawiʼ kajwataj wi más tobʼanik. Xojbʼe pa ri clase número 79 re Galaad y xqabʼan graduar qibʼ pa septiembre 1985. ¡Y xojtaq bʼi pa Colombia!

RI NABʼE ASIGNACIÓN XYAʼ CHQE ARE CHIʼ XOJUX MISIONEROS

Are chiʼ xojopan pa Colombia, xojtaq bʼi pa ri sucursal. Xinkoj nuchuqʼabʼ rech rukʼ kikotemal xinbʼan ri nuchak, are kʼu are chiʼ xqʼax jun junabʼ xinchomaj che weneʼ rajawaxik kinkʼex ri wasignación. Are waʼ ri nabʼe mul pa ri nukʼaslemal che xintaʼ che kkʼex ri wasignación. Tekʼuriʼ xojtaq bʼi che uyaʼik tobʼanik pa ri tinamit re Neiva, pa ri departamento Huila.

Sibʼalaj utz kwil utzijoxik ri utzij ri Dios. Are chiʼ in kʼo pa Finlandia y in kʼulan taj xuqujeʼ in precursor, jujun taq mul kinmajij utzijoxik utzij ri Dios aqʼabʼil y kinkʼiso are chiʼ chaqʼabʼ chik. Y are chiʼ kʼateʼ xojkʼuliʼ rukʼ ri wixoqil Sirkka xuqujeʼ jujun taq mul ronojel jun qʼij kqatzijoj ri utzij ri Dios. Are chiʼ naj kojbʼe wi, jujun taq mul pa ri carro kojwar wi kanoq. Je wariʼ matam taj kojopanik y aqʼabʼil kqamajij utzijoxik ri utzij ri Dios.

Utzijoxik chi jumul ri utzij ri Dios chke ri winaq xubʼano che xqanaʼ chi jumul ri kikotemal che xqanaʼ kan nabʼe. Xekʼiyar ri qachalal pa ri congregación che oj kʼo wi y ri qachalal nim kekil ri nikʼaj chik, keloqʼoqʼenik y kemaltyoxinik.

RI TOBʼANIK CHE KUYA RI CHʼAWEM

Chunaqaj Neiva e kʼo kʼi tinamit che kʼo ta jun Testigo chilaʼ. Ri rumal che kxibʼin chke ri winaq che chilaʼ ta kel wi are che e kʼo guerrillas chilaʼ. ¿Jas kbʼan che utzijoxik ri utzij ri Dios pa taq ri lugares riʼ? Xaq are kinchoman chrij. Xinmajij ubʼanik nuchʼawem che ri Jehová rech jun chke ri winaq riʼ kpe pa Neiva y kux Testigo. Xuqujeʼ xintaʼ pa nuchʼawem che ri winaq riʼ, are chiʼ kbʼantaj uqasanjaʼ kux ko ri ukojonik y ktzalij pa ri utinamit y kutzijoj ri utzij ri Dios chilaʼ. Xinchomaj che utz ri xintaʼ che ri Jehová; are kʼu, ri areʼ qas retaʼm na chnuwach jas ri kubʼano.

Are chiʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo, xinmajij uyaʼik etaʼmanik re ri Biblia che jun ala ubʼiʼ Fernando González, che kel pa Algeciras, jun chke ri tinamit che e kʼo ta Testigos. Ri areʼ ronojel taq semanas kechakun pa Neiva, che 50 kilómetros (30 millas) kʼo wi. Qas kutijoj ribʼ chrij ri kqanikʼoj pa ri etaʼmanik y are chiʼ xumajij ri etaʼmanik chrij ri Biblia xumajij bʼenam pa ri e riqbʼal ibʼ. Xuqujeʼ pa ri nabʼe semana, xeʼumulij jujun winaq pa ri tinamit che kel wi rech kukʼut chkiwach ri tajin kretaʼmaj pa ri Biblia.

Rukʼ ri a Fernando pa 1993.

Ri a Fernando xubʼan uqasanjaʼ pa enero 1990, kʼateʼ seis ikʼ qʼaxinaq che xumajij ri etaʼmanik, aninaq xumajij ubʼanik ri precursorado regular. Are chiʼ ri sucursal xrilo che kʼo chi jun Testigo pa Algeciras, aninaq xeʼutaq bʼi precursores especiales chilaʼ. Y pa febrero re ri junabʼ 1992 xkʼojiʼ jun congregación chilaʼ.

Are kʼu ri qachalal Fernando xkanaj ta kan che utzijoxik ri utzij ri Dios pa ri lugar Algeciras. Are chiʼ xkʼuliʼk, ri areʼ y ri rixoqil ubʼiʼ Olga, xebʼe pa jun chi tinamit jawiʼ e kʼo ta wi Testigos: pa San Vicente del Caguán. Chilaʼ xuqujeʼ xkiya tobʼanik rech xkʼojiʼ jun congregación. Y pa ri 2002 xetaq bʼi pa jun circuito rech ri qachalal Fernando kux solinel, kʼa e kʼo na chilaʼ kimik.

Ronojel ri nukʼulmam y ri wetaʼmam kukʼut chnuwach che sibʼalaj utz che kqabʼan qachʼawem che ri Jehová y kqabʼij che ri qas kqaj che kʼo ubʼanik rukʼ ri eqeleʼn che yaʼom chqe. Ri areʼ kubʼan ri kojkun ta oj che ubʼanik. Y ri Jehová are ajchaqʼe ri chak che kqabʼano (Mat. 9:38).

RI JEHOVÁ KUYA «RI URAYIXIK UBʼANIK RI KQAJ CHUWACH»

Pa ri junabʼ 1990, xinux solinel y ri nabʼe circuito che xqasolij are pa Bogotá, ri capital re ri tinamit. Oj kebʼ rukʼ ri wixoqil Sirkka más ta nim qabʼanik chkiwach ri nikʼaj chik y kʼo ta jun jastaq che más ta kojnaʼw che ubʼanik chkiwach. Xuqujeʼ, qas ta kʼamanaq chqe kojkʼojiʼ pa nimaʼq taq tinamit. Rumal laʼ xqaxiʼj qibʼ are chiʼ xyaʼ wajun asignación riʼ chqe. Are kʼu xkʼulmataj pa ri qakʼaslemal ri kubʼij Filipenses 2:13: «Are kʼu ri Dios kyoʼw pa ri iwanimaʼ ri urayixik ubʼanik ri kqaj chuwach».

Qʼaxinaq chi ri tiempo xojtaq bʼi pa jun chi circuito re Medellín, ri tinamit che xinbʼij nabʼe kanoq. Kʼi chke ri winaq che keʼel chilaʼ xkʼaman chke che kbʼan chʼoj chilaʼ, rumal laʼ kkixiʼj ta chi kibʼ. Knaʼtaj chwe che jumul are chiʼ tajin kinya jun etaʼmanik re ri Biblia pa jun ja y xqato che ri winaq xkimajij upoqʼsaxik pistolas. Xa jubʼiqʼ xraj xinkʼaq wibʼ cho ri piso, are kʼu ri tijoxel xuya ta kan usikʼixik ri párrafo rumal che kuxiʼj ta chi ribʼ. Are chiʼ xukʼiso, xubʼij chwe che kel na bʼi jun rato. Are chiʼ xtzalij loq, e rukʼam lo alaj taq kebʼ akʼalabʼ y xubʼij chwe: «Chakuyuʼ numak, xa xinbʼe na che kikʼamik lo taq walkʼwal».

Y xaq xiw ta waʼ ri xqakʼulmaj. Jumul are chiʼ tajin kqatzijoj ri utzij ri Dios cho taq ja, xaq kʼateʼ ri wixoqil aninaq xpe wukʼ y sibʼalaj uxiʼm ribʼ. Rukʼ xibʼrikil xubʼij chwe che xpoqʼsax pistola chrij, in xuqujeʼ xinxiʼj wibʼ. Are kʼu xqetaʼmaj che ri achi are ta ri wixoqil ri xraj xupoqʼsaj, xaneʼ are jun achi che xqʼax bʼi chunaqaj.

Are chiʼ xqʼax ri tiempo, nojimal xkʼaman chqe che kbʼan chʼoj chilaʼ. Sibʼalaj kqamayo are chiʼ kojchoman chkij ri qachalal che kkichʼij kʼax junam rukʼ wariʼ o nikʼaj chik che más kʼax na. Wariʼ xubʼano che xqachomaj, che we ri Jehová tajin keʼutoʼo, oj xuqujeʼ kojutoʼ na. Amaqʼel kqabʼan pa ri qakʼaslemal ri pixabʼ che kkiya ri kʼamal taq bʼe pa ri congregaciones, qas kqachajij qibʼ y kqataʼ ri utobʼanik ri Jehová.

Are chiʼ kojchoman chrij ri e kʼax, qas ta kxibʼinik junam rukʼ ri kqachomaj. Jun kʼutbʼal, knaʼtaj chwe che are chiʼ tajin kinsolij jun winaq cho rachoch, xintoʼ che kebʼ ixoqibʼ tajin kkiraq kichiʼ y tajin kkiyoqʼ kibʼ. Ri in kwaj taj kwetaʼmaj ri tajin kkʼulmatajik, are kʼu ri rajaw ja xubʼij chwe che kinkaʼy apanoq. ¡Xinwilo che are kebʼ loros che kkesaj kiwach ri winaq!

NIKʼAJ CHIK EQELEʼN Y NIKʼAJ CHIK KʼAX

Pa ri junabʼ 1997, xyaʼ ri eqeleʼn chwe che kinbʼan ajtij re ri Escuela de Entrenamiento Ministerial. b Amaqʼel utz kwilo che kinbʼe pa ri e tijobʼal che kuya ri utinamit ri Dios, are kʼu xinchomaj taj che kinux ajtij pa jun chke ri e tijobʼal riʼ.

Tekʼuriʼ, xinux solinel re distrito. Are chiʼ xsach uwach ri distrito, xintzalij chi jumul pa circuito. Más che 30 junabʼ chik in ajtij y solinel. Ronojel taq ri eqeleʼn riʼ ubʼanom chwe che nunaʼom kikotemal, are kʼu jujun taq mul kʼax xinbʼan che ukʼexik ri nukʼaslemal. ¿Jasche kinbʼij wariʼ?

Wetaʼm che aninaq kpe woyowal. Wariʼ inutoʼm rech nuchʼijom jujun taq kʼax, are kʼu jujun taq mul wariʼ ubʼanom chwe che kwaj kbʼan ronojel ri kbʼix pa taq ri congregaciones. Jun kʼutbʼal, jujun taq mul ko kinchʼaw chke ri qachalal are chiʼ kinbʼij chke che rajawaxik rukʼ utzilal y loqʼoqʼebʼal kekichʼabʼej ri nikʼaj chik. Pero kinwil taj che are laʼ ri rajawaxik kinbʼan in (Rom. 7:21-23).

Jujun taq mul kubʼan kebʼ nukʼuʼx rumal wariʼ (Rom. 7:24). Jumul sibʼalaj xinbʼison rumal ri tajin kinbʼano, rumal laʼ xinbʼij che ri Jehová che weneʼ are más utz we kinux ta chi misionero y kintzalij pa Finlandia. Are kʼu ri xinta pa ri riqbʼal ibʼ sibʼalaj xuya nuchuqʼabʼ rech kinya ta kan ri eqeleʼn y che kinya ta kan ukʼexik ri nukʼaslemal. Ksach ta pa nujolom ri ubʼanom ri Jehová che utzalixik uwach ri nuchʼawem. Xuqujeʼ sibʼalaj kinmaltyoxij che inutoʼm rech in kunaq che uyaʼik kan jujun taq bʼantajik che qas ta utz.

RUKʼ KIKOTEMAL QEYEM RI PETINAQ

Oj kebʼ rukʼ ri wixoqil Sirkka kojkun taj kqamaltyoxij che ri Jehová uyaʼom che oj kunaq che upatanexik pa tiempo completo. Xuqujeʼ kinmaltyoxij che usipam jun wixoqil che uyaʼom tobʼanik chwe, kinuloqʼoqʼej y inutoʼm pa ronojel ri e junabʼ riʼ.

Xa jubʼiqʼ chi kraj kopan 70 nujunabʼ, rumal laʼ kinux ta chi ajtij y solinel. Are kʼu kinbʼison taj. ¿Jasche? Rumal che wetaʼm che upatanexik ri Jehová rajawaxik taj kkʼojiʼ nimaʼq taq qeqeleʼn. Ri más nim ubʼanik are che kqapatanij rukʼ machʼachʼem y kqaqʼijilaj rukʼ ronojel qanimaʼ (Miq. 6:8; Mar. 12:32-34).

Pa ronojel ri nukʼaslemal nubʼanom jalajoj taq eqeleʼn. Are kʼu are chiʼ kinchoman chrij kwilo che rumal taj che kʼo nim wetaʼmabʼal o más nim nubʼanik chkiwach ri nikʼaj chik. Xaneʼ ri Jehová xuya chwe rumal che in loqʼ chuwach. Wet mat inutoʼom, in kunaq ta riʼ che ubʼanik ri eqeleʼn che yaʼom chwe. Kinkunik kibʼij che ri uchuqʼabʼ ri Dios inutoʼm chuwach ri tajin kinkoj wi nuchuqʼabʼ (2 Cor. 12:9).

a Ri ubiografía ri a Raimo Kuokkanen, ubʼiʼ «Ri nubʼanom che upatanexik ri Jehová», xyaʼ ubʼixik pa La Atalaya 1 re abril 2006.

b Ri tijobʼal riʼ kimik are ri Tijobʼal chke ri kkiya ubʼixik ri Ajawbʼal.