Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Kuo Fakahīkihikiʻi ʻe Hoku Ngaahi Vaivaiʻangá ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá

Kuo Fakahīkihikiʻi ʻe Hoku Ngaahi Vaivaiʻangá ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá

ʻI HEʻEKU aʻu mo hoku uaifí ki Kolomupia ʻi he 1985, naʻe fehangahangai ʻa e fonuá mo e anga-fakamālohi taʻehanotatau. Naʻe faitau ʻa e puleʻangá mo e kau tila faitoʻo kona tapu mālohi ʻi he ngaahi koló pea mo e kau sōtia tautoitoi ʻi he ʻotu moʻungá. ʻI he feituʻu ko Medellín, ʻa ia naʻá ma ngāue ai ki mui, ko e kau kengi toʻo meʻafana kei siʻi naʻa nau leʻohi ʻa e ngaahi halá. Naʻa nau fakatau atu ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻai ʻa e kakaí ke nau totongi ange ʻa e paʻanga ka nau hao, pea naʻe totongiʻi kinautolu ke tāmateʻi ʻa e kakaí. Naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe kiʻi lōloa ʻene moʻuí. Naʻá ma ongoʻi ʻo hangē naʻá ma ʻi ha māmani kehé.

Naʻe anga-fēfē aʻu ha ongo meʻa anga- maheni mei Finilani, ko e taha ʻo e ngaahi fonua ʻi he tokelau mamaʻo ʻo e kolopé, ki ʻAmelika Tongá? Pea ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni kuó u ako ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú?

KO ʻEKU KEI SIʻÍ ʻI FINILANI

Naʻe fanauʻi au ʻi he 1955, ko e siʻisiʻi taha ʻi he fānau tangata ʻe toko tolu. Naʻá ku tupu hake ofi ki he matāfonua fakatonga ʻo Finilaní, ʻi ha feituʻu ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e kolo ko Vantaa.

Naʻe papitaiso ʻeku faʻeé ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha ngaahi taʻu siʻi ki muʻa ke fanauʻi aú. Kae kehe, naʻe fakafepakiʻi ʻe heʻeku tamaí ʻa e moʻoní pea ʻikai fakaʻatā ʻeku faʻeé ke ako mo kimautolu fānaú pe ʻave kimautolu ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Ko ia naʻá ne akoʻi mai kiate kimautolu ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó ʻi he ʻikai ke ʻi ai ʻeku tamaí.

Naʻá ku tuʻu maʻa Sihova ʻi hoku taʻu fitú

Mei heʻeku kei siʻí ʻo faai mai, naʻá ku tuʻu maʻa Sihova. Ko e fakatātaá, ʻi heʻeku taʻu fitú, naʻe ʻita lahi ʻeku faiakó ʻiate au koeʻuhí ko e ʻikai te u kai ʻa e verilättyjä (ko e laʻi keke ngaohi ʻaki ʻa e totó ʻi Finilani). Naʻá ne kuku hoku kouʻahé ke fakaava hoku ngutú ʻaki hono nima ʻe taha, pea ko hono nima ʻe tahá naʻá ne feinga ke mono ha huhu naʻe ʻi ai ha meʻi keke ki hoku ngutú. Naʻe lava ke u tekeʻi ʻa e huhú mei hono nimá.

ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe mate ʻeku tamaí. Hili iá, naʻe lava ke u maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻe fakahāhā mai ʻe he fanga tokoua ʻi he fakatahaʻangá ʻa e mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻiate au, pea naʻe ueʻi heni au ke fakalakalaka fakalaumālie. Naʻe kamata ke u lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pea ako tōtōivi ʻetau ʻū tohi faka-Kalisitiané. Ko e ngaahi tōʻonga ako lelei ko ení ʻa e kī ki heʻeku hoko ʻo papitaiso ʻi hoku taʻu 14, ʻi ʻAokosi 8, 1969.

ʻI he ʻosi pē ʻeku ako fakamāmaní, naʻá ku kamata tāimuʻa tuʻumaʻu. ʻI loto pē ʻi ha ngaahi uike siʻi, naʻá ku hiki ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ʻi Pielavesi, ofi ki he loto kolo ʻo Finilaní.

ʻI Pielavesi, naʻá ku fetaulaki ai mo e taʻahine ʻe hoko ko hoku uaifi ʻofaʻangá, ʻa Sirkka. Naʻe tohoakiʻi au kiate ia ʻe heʻene tōʻonga anga-fakanānaá mo ʻene mālohi fakalaumālié. Naʻe ʻikai ke ne kumi ki ha tuʻunga māʻolunga pe ki ha fiemālie fakamatelie. Naʻá ma fakatou fakaʻamu ke tauhi kia Sihova ʻi he kakato taha ʻe ala lavá, neongo pe ko e hā ha monū ʻo e ngāué. Naʻá ma mali ʻi Maʻasi 23, 1974. ʻI he ʻikai ke ma ʻalu ʻo hanimuní, naʻá ma mavahe ke ngāue ʻi Karttula, ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá.

Ko e fale naʻá ma nofo totongi ai ʻi Karttula, Finilaní

NAʻE TOKANGAʻI KIMAUA ʻE SIHOVA

Ko e kā naʻe foaki mai ʻe hoku tokouá

Mei he kamata ʻema nofo malí, kuo fakahaaʻi mai ʻe Sihova kiate kimaua te ne tokangaʻi ʻema ngaahi fiemaʻu fakamatelié kapau te ma fakamuʻomuʻa hono Puleʻangá. (Māt. 6:33) Ko e fakatātaá, ʻi Karttula, naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻama meʻalele. ʻI he kamatá, naʻá ma fefonongaʻaki ʻi he pasikala. Kae kehe, ʻi he faʻahitaʻu momokó naʻe fuʻu mokoʻīʻī ʻaupito. Ke malanga ʻi he feituʻu ngāue lahi ʻo e fakatahaʻangá, naʻá ma fiemaʻu ha meʻalele. Ka naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻama paʻanga ke fakatau ia.

Ko e meʻa taʻeʻamanekiná, naʻe haʻu hoku tokoua lahí ʻo ʻeva mai. Naʻá ne foaki anga-lelei mai ʻene kaá maʻa kimaua. Naʻe ʻosi totongi ʻa e maluʻí. Ko e meʻa pē naʻe toe ke ma faí ko hono ʻutu. Hili iá, naʻá ma maʻu ʻa e meʻalele naʻá ma fiemaʻú.

Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sihova kuó ne fua ʻa e fatongia ke tokangaʻi ʻema ngaahi fiemaʻu fakamatelié. Ko ʻema ngāué ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.

AKOʻANGA KILIATÍ

Ko ʻemau kalasi Ako Ngāue Tāimuʻá ʻi he 1978

Lolotonga ʻema kau ki he Ako Ngāue Tāimuʻá ʻi he 1978, ko Raimo Kuokkanen, a ko e taha ʻo ʻema faiakó, naʻá ne fakalototoʻaʻi kimaua ke tohi kole ki he Akoʻanga Kiliatí. Ko ia naʻe kamata ke ma ako ʻa e lea faka-Pilitāniá mo e taumuʻa ke hoko ʻo taau ke kau ki ai. Kae kehe, ʻi he 1980, ki muʻa ke ma tohi kolé, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Finilaní. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai lava ʻa e kau Pētelí ke tohi kole ki Kiliati. Ka naʻá ma loto ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe fakakaukau ʻa Sihova ko e lelei tahá ia, ʻo ʻikai ko e feituʻu naʻá ma fakakaukau ko e lelei tahá. Ko ia naʻá ma tali ʻa e fakaafé. Neongo ia, naʻe hokohoko atu ʻema ako ʻa e lea faka-Pilitāniá koeʻuhí pē naʻa faifai ange ʻo ʻi ai ha faingamālie ke tohi kole ki Kiliati.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi ki mui ai, naʻe fakaaʻu ʻe he Kulupu Pulé ʻa e faingamālie ki he kau Pētelí ke tohi kole ki Kiliati. Naʻá ma fakafonu leva ʻema tohi kolé ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe ʻikai ke ma fiefia ʻi he Pētelí. Mole ke mamaʻo! Naʻá ma loto pē ke fakafaingamālieʻi kimaua ke ngāue ʻi ha feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú kapau ʻokú ma taau ki ai. Naʻe tali kimaua ki Kiliati pea naʻá ma maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kalasi hono 79 ʻi Sepitema 1985. Ko homa vāhenga-ngāué ko Kolomupia.

KO ʻEMA FUOFUA VĀHENGA-NGĀUE FAKAMISINALÉ

ʻI Kolomupia, naʻe ʻuluaki vaheʻi kimaua ki he ʻōfisi vaʻá. Naʻá ku feinga ke fai hoku lelei tahá ʻi hoku vāhenga-ngāué, ka ʻi he hili ha taʻu ʻi he vaʻá, naʻá ku ongoʻi naʻá ma fiemaʻu ha liliu. Ko e foʻi taimi pē ia ʻi heʻeku moʻuí, naʻá ku kole ai ki ha vāhenga-ngāue kehe. Hili iá, naʻe vaheʻi kimaua ko ha ongo misinale ʻi he malaʻe malangá ki he kolo ko Neiva, ʻi he vahefonua ʻo Huila.

Naʻá ku fiefia maʻu pē ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI heʻeku tāimuʻa ʻi Finilani teʻeki ke u malí, naʻá ku malanga ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he hengihengí ki he efiafí. ʻI he tuʻunga ko ha ongo meʻa mali foʻou, naʻá ku fakamoleki foki mo Sirkka ʻa e ʻaho kakato ʻi he malangá. ʻI he ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ngāue mamaʻó, naʻá ma faʻa mohe ʻi heʻema kaá. Naʻe fakasiʻisiʻi heni ʻa e taimi fefonongaʻakí pea fakaʻatā ai kimaua ke kamata pongipongia ʻi he ʻaho hono hokó.

ʻI he tuʻunga ko e ongo misinale ʻi he malaʻe malangá, naʻá ma toe maʻu ʻa e loto-māfana tatau naʻá ma maʻu ki muʻa ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe tupulaki ʻemau fakatahaʻangá, pea ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi Kolomupiá naʻa nau anga-fakaʻapaʻapa, anga-ʻofa mo houngaʻia.

KO E MĀLOHI ʻO E LOTÚ

Naʻe ʻi ai ha ngaahi kolo naʻe ʻikai ke fuʻu mamaʻo mei homa vāhenga-ngāue ʻi Neiva naʻe ʻikai ha Kau Fakamoʻoni ai. Naʻá ku hohaʻa lahi fekauʻaki mo e founga ʻe aʻu ai ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi feituʻu ko iá. Kae kehe, koeʻuhi ko e tautoitoí, ko e ngaahi feituʻu ko iá naʻe ʻikai ke malu ia ki he kau solá. Ko ia naʻá ku lotu ke hoko ha taha ʻi he ngaahi kolo ko iá ko ha Fakamoʻoni. Naʻá ku fakakaukau ko ha taha pehē ʻe pau ke ne nofo ʻi Neiva ke ako ʻa e moʻoní. Ko ia ai, naʻá ku lotu foki ke hoko ʻa e tokotahá ni ʻo matuʻotuʻa fakalaumālie ʻi he hili ʻene papitaisó pea foki ki hono kolo tupuʻangá ke malanga. Naʻe totonu ke u ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe Sihova ha fakaleleiʻanga lelei mamaʻo ange ia ʻi haʻakú.

ʻI he hili pē iá, naʻá ku kamata ako Tohi Tapu mo ha kiʻi talavou ko Fernando González. Naʻá ne nofo ʻi Algeciras, ko e taha ʻi he fanga kiʻi kolo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Kau Fakamoʻoní. Naʻe fononga ʻa Fernando ʻi he kilomita ʻe 50 tupu (maile ʻe 30) ki Neiva ke ngāue. Naʻá ne teuteu lelei ʻaupito ki he ako taki taha pea kamata leva ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá kotoa. Mei he ʻuluaki uike ʻo e ako ʻa Fernando, naʻá ne fakatahatahaʻi mai ʻa e niʻihi kehe ʻi hono koló pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻá ne ako mei heʻene ako Tohi Tapú.

Mo Fernando ʻi he 1993

Naʻe papitaiso ʻa Fernando ʻi Sanuali 1990, hili ha māhina ʻe ono mei heʻene akó. Hili iá, naʻá ne hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Koeʻuhi ko e ʻi ai ʻa e tokotaha Fakamoʻoni fakalotofonua ʻi Algeciras, naʻe malu feʻunga he taimi ko ení ki he ʻōfisi vaʻá ke vaheʻi ha kau tāimuʻa makehe ki he feituʻú. ʻI Fepueli 1992, naʻe fokotuʻu ha fakatahaʻanga ʻi he kolo ko iá.

Naʻe fakangatangata ʻe Fernando ʻene malangá ki hono koló pē? ʻIkai! Hili ʻene malí, naʻá ne hiki mo hono uaifí ki San Vicente del Caguán, ko ha kolo ʻe taha naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Kau Fakamoʻoni. ʻI aí naʻá na tokoni ke fokotuʻu ai ha fakatahaʻanga. ʻI he 2002, naʻe fakanofo ʻa Fernando ko ha ʻovasia sēketi, pea ko ia mo hono uaifí, ʻa Olga, ʻokú na hokohoko atu ʻi he ngāue fefonongaʻakí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

Mei he hokosia ko ení, naʻá ku ako ai ki he mahuʻinga ʻo e lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa pau ʻi heʻene haʻu ki hotau ngaahi vāhenga-ngāue fakateokalatí. ʻOku fakahoko ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau faí. He ko ē, ko e utu-taʻu ʻeni ʻaʻana, kae ʻikai ko kitautolu.—Māt. 9:38.

ʻOMAI ʻE SIHOVA “ʻA E HOLI MO E MĀLOHI KE . . . NGĀUE”

ʻI he 1990 naʻe vaheʻi kimaua ki he ngāue fefonongaʻakí. Ko ʻema ʻuluaki sēketí ko e kolomuʻá, ʻa Bogotá. Naʻá ma manavasiʻi ʻi he vāhenga-ngāue ko ení. Ko au mo hoku uaifí ko e ongo meʻa anga-maheni pē ʻo ʻikai hama faʻahinga talēniti makehe. Pea naʻe ʻikai ke ma anga ke nofo ʻi ha kolo moʻumoʻua. Kae kehe, naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ʻi he Filipai 2:13: “Ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha ʻokú ne fakaivia kimoutolú, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e holi mo e mālohi ke mou ngāue.”

Ki mui ai, naʻe vaheʻi kimaua ki ha sēketi ʻi he feituʻu ko Medellín, ko e kolo naʻá ku lave ki ai ʻi he kamatá. Ko e kakai ʻi aí naʻe mātuʻaki anga-maheni kiate kinautolu ʻa e fakamālohi ʻi he halá ʻo ʻikai ke nau toe hohaʻa ki ai. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe taha lolotonga ʻeku fakahoko ha ako Tohi Tapu, naʻe kamata ha taufana ʻi tuʻa ʻi he ʻapi naʻá ku ʻaʻahi ki aí. Naʻe ʻai ke u tokoto ki he falikí, ka naʻe hokohoko atu pē ʻa e lau ʻe he tokotaha ako Tohi Tapú ʻa e palakalafí, ʻo ʻikai ha hohaʻa. ʻI he ʻosi ʻene lau ʻa e palakalafí, naʻá ne kole mai te ne ʻalu ki tuʻa. Hili iá, naʻá ne foki mai mo ʻene ongo kiʻi tamaikí pea tala mai anga-mokomoko, “Kātaki, ka naʻe pau ke u ʻalu ʻo ʻomai ʻeku ongo tamaikí.”

Naʻe ʻi ai mo e ngaahi taimi kehe naʻe hoko ai ʻa e fakatamaki pehē. ʻI he taimi ʻe taha lolotonga ʻema ngāue fale ki he falé, naʻe lele mai hoku uaifí kiate au, ʻokú ne tea mate. Naʻá ne pehē naʻe fanaʻi ia ʻe ha tokotaha. Naʻá ku ʻohovale. Kae kehe, naʻá ma ʻiloʻi ki mui ai ko e tangata faná naʻe ʻikai ke ne fakataumuʻa kia Sirkka; naʻá ne fana ki ha tangata naʻá ne kolosi hake ʻi hono tafaʻakí.

ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ma ako ke fekuki mo e fakamālohi ʻi he halá. Naʻe fakalototoʻa kiate kimaua ʻa hono matuʻuaki ʻe he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ʻa e ngaahi tuʻunga hangē ko ení mo e ngaahi tuʻunga naʻe toe kovi ange ai. Naʻá ma fakamulituku kapau naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova, te ne tokoniʻi foki mo kimaua. Naʻá ma muimui maʻu pē ki he faleʻi ʻa e kau mātuʻa fakalotofonuá, tokateu maʻu pē, pea tuku ʻa e toengá ki he toʻukupu ʻo Sihová.

Ko e moʻoni, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke fuʻu fakatuʻutāmaki ʻo hangē ko ʻema fakamahaló. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku fanongo ki ha ongo ʻo hangē ko ha ongo fefine ʻokú na tauʻaki kaikaila ʻi tuʻa ʻi he ʻapi naʻá ku ʻaʻahi ki aí. Naʻe ʻikai ke u saiʻia ke sio ki ha fakafekiki, ka naʻe fakalotoʻi au ʻe he tokotaha-ʻapí ke u ʻalu ki he falefakatoló. Tā ko e meʻa naʻe hokó, ko ha ongo kōkī ia naʻá na faʻifaʻitakiʻi ʻa e “fakafekiki” mei he kaungāʻapí.

KO HA TOE NGAAHI MONŪ MO E FĀINGA

ʻI he 1997, naʻe fakanofo au ko ha faiako ʻi he Akoʻanga Ako Fakafaifekaú. b Naʻá ku houngaʻia maʻu pē ʻi he kau ki he ngaahi ako fakateokalatí, ka naʻe ʻikai ʻaupito te u sioloto atu te u maʻu ʻa e monū fakaʻofoʻofa ke faiako.

Ki mui ai, naʻá ku ngāue ko ha ʻovasia fakavahe. ʻI he ʻikai ke toe hoko atu ʻa e fokotuʻutuʻu ko iá, naʻá ku toe foki ki he ngāue fakasēketí. Ko ia laka hake ʻi he taʻu ʻe 30, kuó u fiefia ʻi he ngāue ko ha faiako pea mo ha ʻovasia fefonongaʻaki. Kuo hoko ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ko ení ko ha matavai ʻo e tāpuaki lahi. Kae kehe, naʻe ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e ngaahi meʻá. Tuku ke u fakamatala atu.

ʻOku ou maʻu ha angaʻitangata mālohi. Kuó ne tokoniʻi au ke fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ku faivelenga tōtuʻa ʻi he feinga ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku ekinaki tōtōivi ki he niʻihi ke nau hoko ʻo anga-ʻofa pea fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé. Ka ko e mālié, ʻi he ngaahi mōmeniti ko iá naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga tatau.—Loma 7:​21-23.

Koeʻuhi ko ʻeku ngaahi tōnounoú, naʻá ku ongoʻi mātuʻaki loto-siʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Loma 7:24) ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku tala ange kia Sihova ʻi he lotu ʻe lelei tahá ke u tuku ange ʻa e ngāue fakamisinalé pea foki ki Finilani. ʻI he efiafi ko iá, naʻá ku maʻu ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Ko e fakalototoʻa naʻá ku maʻu aí naʻá ne fakatuipauʻi au ʻoku totonu ke u nofo pē ʻi hoku vāhenga-ngāué pea hanganaki ngāue ki heʻeku ngaahi taʻehaohaoá. Talu mei ai ki he ʻahó ni, ʻoku maongo kiate au ʻa e founga māʻalaʻala hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ko iá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ou houngaʻia lahi ʻi he founga anga-ʻofa naʻá ne tokoniʻi ai au ke ikuʻi hoku ngaahi vaivaiʻangá.

HANGA KI HE KAHAʻÚ MO E TUIPAU

Ko au mo Sirkka ʻokú ma ongoʻi houngaʻia lahi kia Sihova koeʻuhi ko e monū ʻo hono fakamoleki ʻa e lahi taha ʻema moʻuí ʻi he ngāue taimi-kakató. ʻOku ou toe fakamālō lahi kia Sihova ʻi hono foaki mai kiate au ha uaifi ʻofa mo faitōnunga ʻi he kotoa ʻo e ngaahi taʻu ko ení.

ʻOku ou mei taʻu 70 pea te u tuku ange hoku monū ko ha faiako ʻi he ako fakateokalatí mo e ʻovasia fefonongaʻakí. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke fakalotosiʻiʻi heni au. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ou tui mālohi ko e meʻa ʻokú ne fakalāngilangiʻi lahi taha ʻa Sihová ko ʻetau tauhi kiate ia ʻi he anga-fakanānā pea tau fakahīkihikiʻi ia mei ha loto ʻoku fonu mahuohua ʻi he ʻofa mo e houngaʻia. (Mai. 6:8; Mk. 12:​32-34) Ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihová, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau maʻu ha vāhenga-ngāue makehe.

ʻI heʻeku toe vakai atu ki he ngaahi vāhenga-ngāue naʻá ku fiefia aí, ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u maʻu ia koeʻuhí naʻá ku taau ange ʻi he niʻihi kehé; pe naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi monū ko ení koeʻuhí ko haku malava makehe. Mole ke mamaʻo! ʻI hono kehé, naʻe fakaaʻu mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ko ení kiate au koeʻuhí ko ʻene ʻofa maʻataʻatā. Naʻá ne tuku mai kiate au ʻa e ngaahi monū ko ení neongo hoku ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe malava ke u fakahoko ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ko ení koeʻuhí pē ko e tokoni ʻa Sihová. ʻI he foungá ni, kuo fakahīkihikiʻi ai ʻe hoku ngaahi vaivaiʻangá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.—2 Kol. 12:9.

a Ko e talanoa ki he moʻuí ʻa Raimo Kuokkanen, “Fakapapauʻi ke Tauhi kia Sihova,” naʻe pulusi ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 1, 2006.

b Ko e ako ko ení kuo fetongi ʻaki ʻa e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá.