Skip to content

Skip to table of contents

ALAMB YU BOLJOP

Na Dongal Pornim Kunum Got Dongal Kerma Ngom

Na Dongal Pornim Kunum Got Dongal Kerma Ngom

KONGAR 1985 na, ambina bol Kolombia punjil kunum, alamb to erkes erenge kulu kes mom. Taun kerma sembar, gapman irr drug ku bolbolo enjip alamb bol nganmal enjip, kimbem sembar gorilla ami walem monjup. Kulu Medelin sembar yegal walem opgun ambilsi malma kerei kerei sembar wanjip, bulto kil pu kulu ele kongan ermonjil. Enjep irr druk ku bonjup, alamb tonamen ku ngoya ne sinjip, ala ku sinamen ne alamb to gonjup eri. Embe er wanjip ga kanan namonjup. Kil kulu jel ende sembar tuwal meibel nepinjil.

Kulu Pinlen alamb tal e, kantri pende not sembar monjil, nalmal erpu Saut Amerika monjil? Ala kongar pende wopunom na nawal duwom erind?

PINLEN NGANG BAREL MOND KUNUM

Angna talende monjup bar na bulto, kongar 1955 kunum kangjip. Kulu Pinlen sembar, na yemro saut molo yaumin wond, kulu e yipe taun kerma Wanta seim.

Na mana nol pa Witnis ende mom, kongar apal pende wopungo na kangjip. Embe pamba, na dana yuwei kanapim pile, mana kin ngal Baibel yu duwom erngonda mo, si kongrikeisen make punda bar mapanim. Embe pile, dana gara namom kunum, olom Baibel yu kerma pende kin duwom erngom.

Kongar 7-molo pulnombol Johova bol kamond

Na ngal molo wond kunum, Johova yu tokeral kanapinj. Ende embe mal, na kongar 7 mond kunum, sukul gar na tisa aina kek pende maiyam si enjip nanim mapanind bar kanapim. Olom angel yemro na paunu amble, angel yemro kek pok bollsi na gupa tuwal keral ne erim. Na ombol er to kend pok bernim.

Na kongar 12 mond kunum dana gom, bulto kongrikeisen make pambar pund. Pilgi ding angna ambana man kongrikeisen a monjup mambnem ka taninjip, er kelnge na pilgi wal wose dongal pund. Na pulnombol Baibel kunum kunum gere, Baibel buk na nus mom, duwom ka erind. Na yu duwom ka erind er kelnge, Ogus 8, 1969 kongar 14 mond kunum nol pand.

Na sukul nind pornim kunum, kongan painia pulnombol erind. Wakan ipal pende wopungo, na si kulu Pielawesi, Baibel yu neori kerem alamb tambem erim bar pund, e Pinlen sembar mand sem.

Kulu Pielawesi pund kunum, ambina Sikka kansind. Olom mambnem kapam, pilgi wal dongal mom bar na kapinj. Olom bonogane puli kannonda kanapim, kil aima kumbol weingo Johova konganem enambel nepinjil. Kongar 1974 Mas 23, kunum kil bolsinjil. Kil bolsinjil bar kapile pu kulu ende wanabel sikela ne, se Katula pu Got Gapman yu neori keram, alamb puli namonjup bar pu kongan enjil.

Kulu Katula Pinlen molo ku ngo paninjil gar

JOHOVA KIL KANTAWOL ERIM

Angna kil kar ngom paim

Kil bolsinjil kunum pulnombol pilkane enjil, Got Gapman kongan si ngimba kenjil dal, kil ambsik panda wal Johova ngonda pam. (Mat. 6:33) Ende embe mal, kil se kulu Katula punjil kunum kar nasem, baisikol si wanjil ba komb poprom kunum, bi keswei ere ere erim. Kongrikeisen monjin bar Baibel yu neori keramen bar dumam kerma wei sem. Embe pile, kar ende sende kaple enda pam. Kil kar ende sinambel ku nasem.

Ala kil napil monjil kunum, angna komna kil kanal newom, olom mambnem kawei ere karem kil ngom. Kar pepe erka erim, kil nol mongse korambel pam. Ala bulto kenjel kar ende sinjil.

Johova tanim kil ambsik pam wal olom ngom. Kil, Got Gapman kongan si ngimba kerambel pam.

SUKUL GILIET

Kongar 1978 Painia Sukul pambar meimen

Kongar 1978 kil Painia Sukul punjil kunum, sukul nengom angjen ende kangem Raimo Kuokkanen, a elep sukul Giliet punambel ne pepe keiyal a nim. Embe pile, kil sukul e punambel ne Inglis pulnombol duwom enjil. Embe enjil ba kongar 1980 pepe kerambel kunum, Pinlen brens opis wo kongan enambel paninjip. Kunum ele, Betel kongan esim ga, sukul Giliet pepe nakeram paninjip. Kil najebar pu kongan enambel ne Johova kapisa bar punambel nepinjil. Embe pile, Betel wonambel paninjip bar punjil. Ba Inglis anjngo duwom er monjil nalerim, bulto kol apis kere pei nepinjil.

Kongar pende wopungo bulto, Gapening Bodi, Betel ga sukul Giliet pepe kele punam paninjip. Kil pepe wamnam kenjil, ba Betel kongan ermonjil bar kespile embe najil! Kil kenjil erku ermolo, kongan enam alamb puli namoram bar punambel ne embe enjil. Kil sukul Giliet sinjip pu Septemba 1985 kunum, klas namba 79 gretsuweit enjip bar enjil. Kil se Kolombia pu kongan enambel paninjip.

KIL MISINARI KONGAN PULNOMBOL ENJIL

Yero Kolombia brens opis kongan enjil. Na kongan kumbol wei ngo enal nepinj, ba kongar ende wopungo kongan ende sinambel nepinj. Na embe naere ere erind mal ki si, kongan kolnga ende ngoya nind. Bulto kil misinari kongan pu taun kerma Nipa enamble paninjip.

Na alamb garjep kol Baibel yu neori kel wanj bar kawei pinj. Na yo, ye komjil molo Pinlen kongan painia erind kunum, komb kinimba Baibel yu neori kel pungo powei nine erim. Kil Sikka bol kol bolsinjil kunum, kunum pel kele Baibel yu neori kelkel enjil eri. Kunum pende ne kulu kolbar Baibel yu neori kel punjil kunum, karjel a papa enjil. Embe enjil, erkelnge kulu kolbar sembar puwo najil, komb kinimba pulnombolo kongan enjil.

Kil misinari kongan enjil bar, yero Baibel yu neori kelwane kapilpil enjil mal pinjil. Kin kongrikeisen wose kerma pum, ala Kolombia angjen ambajen man ende pilngo, kanka men tane kapil monjup.

YANE DONGAL KERMA PAIM

Kil Nipa pu kongan ermonjil taun pende mand sembar, Witnis ga ende namonjip, alamb yuwei nalmal sinam na bunuman puli kend. Ba taun ele sembar gorilla opnganmal ga monjup, kulu jel alamb ele buning wanem kaple narim. Embe pile, na yane ne Johova ngo, taun pende ele sembar maldam ende wo Witnis moram na kapis panind. Ende yuwei pisal nepisa alamb, wo Nipa pamolo yuwei duwom enda nepinj. Ala na yane nind bar yu duwom enda alamb nol pa pilgi wal dongal mora kunum, ala seyem kuluwam pu Baibel yu neori kera panind. Ba Johova wusngam ka ende karkar ere, embe enda pam na pilkane narind.

Kunum apal pende wopungo, ngang barel ende kangem Penado Gojale na Baibel yu duwom erngond. Olom taun ende kangem Aljesiras mom e Witnis ende namonjip taun. Penado Nipa kongan enal ne, 50 kilomita (30 mi) sembar wowo erim. Olom Baibel yu duwom enda erkun kawei wei ere ere erim, ala wamnam kongrikeisen make porpor wom eri. Penado wakan pulnombolo Baibel yu duwom erim kunum, duwom er kanim wal ga pende olom taun a monjup si makero moklo nengongo erim eri.

Kongar 1993 Penado kin meibel

Penado Baibel yu duwom erim oll 6-poro wopungo Jenwari 1990 kunum nol pam. Bulto olom kongan painia erim, taun Aljesiras maldam ende Witnis mom pile, brens opis painia salim kere kulu ele punam kaple erim. Ala Pepwari 1992, kunum kongrikeisen ende taun ele minwom.

Penado Baibel yu neori kend kongan pordom pane sikem mo? Ma! Olom amb sim kunum bulto ambiyem bol, se kulu San Winsente del Kakuwen punjil, taun ele Witnis ende namonjip bar. Enjel ele pu kongan enjil bar kongrikeisen ende minwom. Kongar 2002, kunum Penado seket tawol kongan enda paninjip, olom ambiyem Olga bol seket tawol kongan erwonjil yipe er meibel.

Wal embe mal min wombar na pilkane erind, kapismen wal kun yane ninamen wal kerma paim. Kenem enamen kaple nanem wal, Johova enda kaple enem, kongan esmen bar wal ka min wonom, olom er kelde min wonom kenem nasmen.—Mat. 9:38.

“JOHOVA KAPISMEN MEM NA DONGAL NGONDO KONGANEM ESMEN”

Kongar 1990 kunum, kil seket tawol kongan ngojup. Kongan pulnombol taun kerma Bokota enjil. Ba kongan ngojup kil er kaple narambel pei ne kisal gonjil. Na ambina bol kil alamb ei, kongan embe ende ere nakanjil. Ala taun kerma alamb puli kes tuwal monjup bar, kil tuwal mol kankane enjil. Ba, Johova yu dongal nim Pilipai 2:13 kil kin min wom, yu ele paim embe dom: “Got mongse olom enem er dongal enem, olom enem kapisim mem na dongal ngondo, olom kapisem wal esim.”

Bulto kil se kulu Medelin, yubol punombol tond bar punjil. Kulu ele malma sembar wal ende min wom alamb nganmal pepe ere ere enjip pile, wal ende min wom malmal najin. Ende embe mal, kunum ende na Baibel yu duwom erngo mond kunum, na mond gar anjaro gan to-bulninjip, na berne mala pu wur panal ne erind, ba Baibel yu duwom erngondo alamb paragrap anjngo ger sepim. Olom mundmong narom, paragrap ger porne kaple ende “Na se anja puna ne se anja pum. Bulto ngal kerei tal ende bol segal wo embe nim, “Na se anja pund bar wandil sind nalenem, ngalna tal sinal nepund panim.”

Kunum pende pra kin bol ombun min wonda ne erim. Kunum ende alamb garjep-kol Baibel yu neori kel punjin kunum, na ambina muku ne na pund bar wom olom kisal golo kanapile ende na opgan tonom panim. Na malmal ere kisal gond. Ba, bulto kin pilkane enjin, gan ambim ye Sikka narom. Olom Sikka mom bar ye ende mand wei woyem pum tonal ne erim.

Kunum pende wonpungo, ombun embe mal min wombar kil bunuman puli nakenjil. Angjen ambajen man maldam Witnis monjup ombun kauwo akilgi ninjip bar, kil kumbol er dongal enjip. Johova enjep pakerom dal, kil pra tonda eri nepinjil. Kin kunum kunum elda walem pilsinam yu ninjip karkar ere, kanpolto nal ombun ende wonda Johova angela kenjin.

Ala ombun pende kerma paim nepinjin mal napam. Kunum ende na pu gar ende mond bar, pinj anjaro amb tal ende yumal ere nganmal esbel nepinj, na alamb yumal esim kanal kanapilpil erind, ba gardam na seyem to wo kananja kel kanjel wanim. Na wo kanj gar mand sem amb tal, “yumal” enjel mal, ka goki tal karkar ere yu ninjil pam.

KONGAN KOL SINJIL OMBUN PAM ERI

Kongar 1997 kunum, na Ministirel Trening Sukul tisa morol paninjip. b Na tiokretik sukul ende panda bar tuwal moral kapilpil erind, ba tisa ende moral ne napinj.

Bulto na distrik tawol ye molo kongan erind. Distrik tawol kongan pornim kunum, ala seyem pu seket tawol kongan erind. Embe pile, kongar 30 poro na sukul tisa ende molo, seket na distrik tawol kongan erind eri. Kongan embe mal erind na bol wal ka ende min wom, ba ombun pende pam eri yubol pende tonal.

Na kumbol dongal papa erim, er kelnge ombun pende wom kauwund. Ba, kunum pende ne kongrikeisen a, wal pende erka enal pambar kumbol ombun sise erind. Kunum pende, na dongal poringe, ga pende bol mambnem ka ere, pende bol kanka mem tananind. Embe erind bar, ga porpor bol mambnem ding mal tananind. Na mambnem embe erind bar, kunum pende ne keswei pilpil erind.—Rom 7:​21-23.

Kunum ende na yane Johova wusngam nengo, kapaim misinari kongan sikele se Pinlen yem punal panind. (Rom 7:24) Kunum ele poninge kongrikeisen make pambar pund, maka yu min wom na pakerongo sind kongan ermolo mambnem napaim mal tomene keral nepinj. Kunum ele wo piwonom, pilkane erind Johova na yane pundom ngom. Pi na kawei pis olom na pakerongo mambnem napam mal erind wakrond.

BULTO WAL MIN WONDA BAR PILGI NE KUI ERIND

Kil Sikka bol kolmonjil kunum puli kele, Johova kongan kawei kunum-kunum enjip bar kawei pisbel. Ala Johova kanka mem sem amb ende ngongo, na pakerongo olom konganem kongar puli enjil bar kawei pis.

Yipe na kongar 70 moral mand wei enem pile, sukul tisa molo seket tawol kongan erind porninda. Ba na kumbol ombun nasind. Nalende kumbol nasind? Nalenem, na pilgi wei nind kenem Johova kanka kane, kumbol pelngo olom lotu erngomon bar kawei pisem. (Mai. 6:8; Mak 12:​32-34) Kenem Johova konganem kerma kerma enamen bar, mongse olom kangem ambil min nakeramen.

Na Johova konganem pende er kapinj mal, buro yem kel pis kunum, pilkane erind na sape kerma pam mo, molse minro pu ga pende ngond bar kongan ngom napam ma! Johova olom kanka mem ka e tane, na kongan porpor e ngom. Kongan pende enal kaple narim ba, ngom eri. Na pilkane erind, Johova na pakerongo kongan porpor e, ere kaple erind. Na dongal pornim kunum, Got na dongal kerma ngom.—2 Kor. 12:9.

aMipela i Strong Long Mekim Wok Bilong Jehova,” STORI BILONG Raimo Kuokkanen pane Epril 1, 2006 Wastaua paim.

b Sukul e yipe sens ere kangem, Sukul Bilong Kingdom Evanjelis panim.