1. Ovalie valulikile ovanthu va Siovaa pomuvo wovalongwa vo tete?

 TYINA Siovaa amape ovanthu vae otyilinga, wahanda pokutyilinga vetyilinge umwe tyaongana nawa. (1 Kol. 14:33) Otyipuka tyimwe Huku ahanda, otyokwivisa oviwa ovipe, kovanthu aveho vakala kombanda yohi. (Mat. 24:14) Siovaa wapa Sesusi otyilinga tyokululika ovilinga ovio. Ya Sesusi nkhele etyipelwe uli umwe nokutyonganeka nawa. Pomuvo wovalongwa votete etyi movilongo ovinyingi mwakala omawaneno, apanakwa ovakulu vomawaneno valulike vakwavo. (Ovil. 14:23) Vokwalulikile ovilinga ovio, ankho vakala mo Selusalei pati umwe novatumwa, novakulu ovakwavo vali. Ovakulu ovo ankho ovo vapopila vomomawaneno etyi vena okulinga. (Ovil. 15:2; 16:4) Tyina womomawaneno omo ankho vetavela etyi vapopilwa, “omawaneno atwalako okupama metavelo, otyo kuyawisa nthiki na nthiki.” — Ovil. 16:5.

2. Okuhimbikila mo 1919, oityi Siovaa alinga alulike ovanthu vae nokuvepa okulia?

² Siovaa na hono wonganeka nawa ovanthu vae. Menima lyo 1919, omo Sesusi anaka ovalembulwa vamwe, opo vaonganeke ovilinga viokwivisa nokupa vakwavo okulia kwatunda mondaka ya Huku. a (Luka 12:42) Tyimoneka umwe  nawa okuti Siovaa ukahi nokuyamba ovilinga viavo. — Isa. 60:22; 65:​13, 14.

3-4. (a) Popia-po vimwe vilekesa umwe okuti Siovaa walingile wetwonganeka. (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Ine katwaonganekelwe nawa, ñgeno katutyivili okulinga ovilinga Sesusi etwavela. (Mat. 28:​19, 20) Ine pokwivisa katwatilwe ou wiivisa apa ou wiivisa apa, ñgeno ovanthu mwene vaivisa vala apa vahanda. Ponohika pamwe ñgeno tyiti ou eya-po, ou eya-po vali, otyo onthele imwe kwahaiviswa. Pena vali otyipuka otyikwavo utila Siovaa walingile wetwonganeka?

⁴ Etyi Sesusi alingile etyi ali pano pohi, otyo ñgoo eli nokulinga hono, aonganeke nawa ovanthu va Huku. Monthele ei, matutale etyi Sesusi alingile, neetyi tutila eongano lilandula umwe etyi Sesusi alingile. Tupu matutale etyi tuna okulinga tuyumbe onthumbi meongano lya Siovaa.

EONGANO LILINGA VALA NGEETYI SESUSI ALINGILE

5. Oityi tutila noonthwe hono tuli nokulinga ngeetyi tyalingile Sesusi? (Swau 8:28)

⁵ Sesusi watalele ku Tate yae etyi ena okulinga neetyi ena okupopia. Eongano lya Siovaa hono, lilandula vala etyi tyalingile Sesusi. Pokulongesa ovanthu va Huku nokuvelulika, lilandula etyi tyili Mondaka ya Huku. (Tanga Swau 8:28; 2 Tim. 3:​16, 17) Apeho tupopilwa tutange Ondaka ya Huku, atulingi etyi twatanga. Ouwa patyi tupola-ko tyina tutavela?

6. Oityi tyitukwatesako okunoñgonoka nawa Ombimbiliya?

⁶ Omikanda vilingwa nomupika vitukwatesako unene pokulilongesa Ombimbiliya. Na tyina twamapopilwa tyimwe neongano, tutyimona umwe okuti tyatunda m’Ombimbiliya. Ngwe tyina twametyimono okuti etyi twapopilwa tyatunda m’Ombimbiliya, tuyumba-ko umwe onthumbi yokuti eli eongano lya Siovaa. — Loma 12:2.

7. Pokwivisa oityi Sesusi ankho apopia, ya oityi tutila neongano lya Siovaa lilandula etyi alingile?

⁷ Sesusi waivisile “oviwa ovipe Viouhamba wa Huku.” (Luka 4:​43, 44) Sesusi watumine ovalanduli vae vakaivise oviwa ovipe Viouhamba wa Huku. (Luka 9:​1, 2; 10:​8, 9) Na hono, aveho veli meongano lya Siovaa vaivisa oviwa ovipe Viouhamba wa Huku. Vamwe vakala kokule, vamwe vena ovilinga ovinyingi, mahi nongootyo vaivisa umwe.

8. Elao patyi twapewa?

⁸ Noonthwe hono tuna elao liokwivisa otyili Tyouhamba wa Huku ku vakwetu. Otyilinga otyo katyipewa vala ovanthu aveho! Etyi Sesusi ali pano pohi, kayekele ovilulu vimupopie movanthu. (Luka 4:41) Na hono, opo omunthu akale omwivisi, una umwe okutalwa ine wata-mo motyilinga otyo. Matyimoneka vala okuti twapandula elao olio twapewa, tyina tuti nga twamona omphitilo yokwivisa atwivisa. Noonthwe tuna umwe omphango ngeei yali na Sesusi, yokukuna otyili Tyouhamba wa Huku momitima viovanthu, atutyitapelela. — Mat. 13:​3, 23; 1 Kol. 3:6.

9. Oityi eongano lya Huku lialinga litunoñgonokese enyina liae?

⁹ Sesusi wapopile enyina lya Huku movanthu. Etyi elikwambela ku Tate yae watile: “Ame nevenoñgonokesa enyina liove.” (Swau 17:26) Neongano lya Siovaa hono otyo lilinga otyo. Likwatesako umwe ovanthu vanoñgonoke enyina lya Huku. Tyimwe eongano lya Siovaa lialinga, okwakondola enyina lya Huku pana ankho likahi, m’Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe. Pahepano, Ombimbiliya  oyo yapitiywa momalaka alamba po 270. Ine utala Povipuka Viapotoyolwa A4 no A5 m’Ombimbiliya oyo, mwapopiwa umwe nawa oñgeni enyina lya Huku liakondolwa m’Ombimbiliya. Movipuka Viapotoyolwa C, vili vala m’Ombimbiliya Yokulilongesa, mwapopiwa vali nawa omokonda yatyi enyina lya Huku liakalela m’Ovihonekwa Viovakwa-Kilisitu mo Ngeleku tyikehika po 237.

10. Oityi tulilongesila kweetyi tyapopia omukulukai ukala mo Mianmar?

¹⁰ Noonthwe hono, twahanda okukwatesako ovanthu ovanyingi vanoñgonoke enyina lya Huku ngeetyi tyalingile Sesusi. Etyi omukulukai umwe una omanima 67 ukala ko Mianmar, anoñgonoka enyina lya Huku, ahimbika okulila ati: “Ei onthiki yo tete neiva okuti enyina lya Huku o Siovaa. . . . Ove wandongesa otyipuka tyimwe otyinene ankho nehei-ale.” Otyipuka otyo tyilekesa okuti omunthu womutima omuwa okunoñgonoka enyina lya Huku, tyipondola umwe okumutwala kokusuka notyili.

TWALAKO OKUYUMBA ONTHUMBI MEONGANO LYA HUKU

11. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga tyimoneke okuti vayumba onthumbi meongano lya Huku? (Tala olutalatu)

¹¹ Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga tyimoneke okuti vayumba onthumbi meongano lya Huku? Tyina vamapopilwa tyimwe vena okulinga, vena okutyitanga umwe nawa, avetyilandula. Pamwe vehole okupopilwa oñgeni vena okulinga ononthele momaliongiyo, oñgeni vena okulikwambela, neetyi vena okulinga vatekule nawa onongi mba Kilisitu. Tyina ovakulu valandula etyi vapopilwa neongano, vakwatesako vakwavo mewaneno navo avetyimono okuti veli meongano lisuka navo, livehole.

12. (a) Oityi twesukisila okutavela kwaava vetululika? (Ova Hembeleu 13:​7, 17) (b) Oityi twesukisila okutala vala koviwa valinga?

¹² Tyina ovakulu vewaneno vametutolela etyi tuna okulinga, tuna okutyitavela, atutyilingi. Ine otyo tulinga otyo, matyivepepukila vali okulinga otyilinga vapewa. Ombimbiliya yetuti tuna okutavela kwaava vetululika, nokutehela kuvo. (Tanga Ova Hembeleu 13:​7, 17.) Mahi pamwe tyilema. Tyilema mokonda yatyi? Tyilema mokonda navo ovakwankhali, pamwe vapengesa. Mahi ine tutala vala kovivi valinga, atwahatale koviwa viatyo, opo ngootyo ongatyina twahula konondyali mbetu. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda otyo tyipondola okutunyona, atwahayumbu vali onthumbi meongano lya Huku, ngwe otyo umwe otyo onondyali mbetu vahanda. Oityi tuna okulinga tunoñgonoke omatutu onondyali mbetu vahahanesa movanthu, atweeanye?

WAHAYEKE VAKWENYI VEKULINGISISE

13. Oityi onondyali mba Huku vapopia opo twahayumbe onthumbi meongano lya Huku?

¹³ Onondyali mba Huku pamwe vapopia umwe ovipuka oviwa eongano lilinga, mahi avetyitwala nooku kwahaviukile. Movihonekwa onthwe twalongeswa okuti Siovaa wahanda ovanthu vae vemufenda vasukuke molutu no monondunge, avalingi evi vimuhambukiswa. Tupu wati omunthu ulinga onkhali ehelivele otyo alinga vala evi viasila, una okupolwa mewaneno. (1 Kol. 5:​11-13; 6:​9, 10) Onthwe tutavela otyipuka otyo Ombimbiliya yapopia. Mahi vokutuyele vetupopia omapita, vati ngootyo tuna onya, katusuku novanthu, tutupu olwembia.

14. Olie utyihinda tyokupopia omapita eongano lya Siovaa?

¹⁴ Olie uhinda omatutu? Uhinda omatutu, o  Satanasi Eliapu. Ngwe “o he younkhembi.” (Swau 8:44; Ehim. 3:​1-5) Otyo tyilekesa okuti Satanasi mahohiya umwe ava vahula kwe, vapopia omapita eongano lya Siovaa, vetyihahanese movanthu. Otyo tyaendele umwe ngootyo pomuvo wovalongwa vo tete va Kilisitu.

15. Oityi omalombe omakapela valingile Sesusi novalongwa vae?

¹⁵ Namphila omona wa Huku wali omunthu wehena nkhali, walingile ovipuka vihuvisa, mahi Satanasi wahohiyile ovanthu vemutendeleye ovipuka ovinyingi. Omalombe amwe omakapela vatile, utaata tupu ovilulu, ononkhono umbupewa na “mwene wovilulu.” (Malu. 3:22) Monthiki Sesusi maipawa omalombe omakapela aemutendeleya okuti wapopia omapita Huku, avahindila ovaunyingi okuti, muti aipawe. (Mat. 27:20) Konyima, etyi ovalongwa va Kilisitu vahimbika okwivisa oviwa ovipe, vokuveyele “avahindila ovanthu vovilongo” vevemonese ononkhumbi. (Ovil. 14:​2, 19) Omutala Womulavi wa 1 ya Dezembro yo 1998, pokwahangununa onondaka mbuli momukanda Ovilinga 14:2 wati: “Ova Sundaa ankho vokuyele ovalongwa va Sesusi kavaanyene vala oviwa ovipe, mahi vahahanesile movanthu omatutu opo ovanthu vehevetehele, veveyale.”

16. Tyina twiiva omatutu, oityi tuna okuhinangela?

¹⁶ Nkhele vala tyakohale, Satanasi kalitai-ale kokukemba. Na hono, “lili nokuyapula ovanthu kombanda yohi aiho.” (Ehol. 12:9) Ine wiiva ovanthu vapopia omapita eongano lya Huku naava vetukalela komutwe, hinangela etyi onondyali mba Huku mbalingile Sesusi, novalongwa vae vo tete. Hono  ovanthu va Siovaa veli nokuhukaiswa. Etyi veli nokulingwa, otyetyi umwe tyapopiwa-le m’Ombimbiliya. (Mat. 5:​11, 12) Opo omatutu ehetuyapule, tuna okunoñgonoka olie weehinda, atweeanye umwe liwa. Oityi tuna okulinga tweeanye?

17. Oityi tuna okulinga opo omatutu ehetuyapule? (2 Timotiu 1:13) (Tala okakasa kati: “ Etyi Tuna Okulinga Tyina Twameivi Omatutu.”)

¹⁷ Anya omatutu. Omutumwa Paulu wetyipopia umwe nawa etyi tuna okulinga tyina twiiva omatutu. Wapopilile Timotiu ati, ‘tolela vamwe vahatehele onoñgano mbounkhembi.’ (1 Tim. 1:​3, 4; 4:7) Omona omututu upondola okupola otyipuka pohi pasila, etyipake momulungu. Mahi onthwe vakulu katulingi vali ngootyo mokonda tutyii okuti tyipondola okutuvelesa. Nomatutu twiiva haityo ñgoo. Onthwe tweeanya mokonda tupei opi atuka. Onthwe tukakatela vala monondaka mbotyili “mbweeta oviwa.” — Tanga 2 Timotiu 1:13.

18. Oityi tuna okulinga tulekese okuti tuyumba onthumbi meongano lya Siovaa?

¹⁸ Monthele ei twapopia vala ovipuka vitatu vilekesa okuti eongano lya Huku hono lihetekela Sesusi. Tyina ulilongesa Ombimbiliya, otyo utala vali ovipuka oviwavo eongano lya Huku lilinga hono vilekesa okuti lihetekela Sesusi. Kwatesako vakwenyi okuyumba onthumbi meongano lya Siovaa. Opo tyimoneke okuti uyumba onthumbi meongano lya Siovaa, wahayekepo Siovaa, wahayekepo eongano liae, mokonda etyi ahanda omo tyili nokulingilwa. (Ovii. 37:28) Tukwatei nomavoko evali elao eli twapewa liokukala meongano lya Siovaa, muna ovanthu velihole, veheliyeke-po.