Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

¿Wan maʼ xa naʼa ajyi?

¿Wan maʼ xa naʼa ajyi?

¿Jas yuj ja soldadoʼik ajyiyuj ja David ajyiye winike bʼa pilan lugar?

JA BʼA soldadoʼik ajyiyuj ja David ajyiye winike bʼa mi israʼelenyoʼuke, jastal ja Zélec ja ammonita, ja Urías ja hitita sok ja Itmá ja moabita (1 Crón. 11:​39, 41, 46). a Cha tini ajyiye ja «keretitaʼik, ja peletitaʼik sok ja guititaʼik» (2 Sam. 15:18). Lajansok ja keretitaʼik sok ja peletitaʼik tini chʼikane soka filisteoʼik (Ezeq. 25:16). Jaxa guititaʼik kʼoteleni swinkil ja chonabʼ filistea bʼa Gat (Jos. 13:​2, 3; 1 Sam. 6:​17, 18).

¿Jas yuj ja David yaʼakan ke oj ajyuk swinkil bʼa tuk lugarik ja bʼa soldadoʼik ajyiyuji? Yujni seguro ay lek ke mini kechanta oj ajyuke toj soka yeʼn, cha ojni ajyuke toj soka Jyoba. Jun sjejel, bʼa jani wan stajel tiʼal ja keretitaʼik sok ja peletitaʼik, ja The New Interpreterʼs Dictionary of the Bible wa xyala: «Ja yeʼnle ajyiyenisok toj ja David ja bʼa ekʼeleʼik mas wokol ja bʼa smandaraneli». ¿Jastal wa xnaʼatik? Yajni «yibʼanal ja winike bʼa Israel» sjipawekan ja rey David bʼa jaʼ oj snoche june «maʼ wa xya kʼe kʼumal sbʼiʼil Seba», ja keretitaʼik sok ja peletitaʼik jani skoltaye ja David sok koltaniye bʼa oj xchʼaye snajel ja kʼoka abʼal yaʼunej ajyuk ja Seba (2 Sam. 20:​1, 2, 7). Bʼa pilan ekʼele, jun skerem ja rey David sbʼiʼil Adonías sleʼa modo bʼa oj sbʼajukan ja trono. Pe ja keretitaʼik sok ja peletitaʼik tojni ajyiye soka David sok koltaniye bʼa yeʼnani oj ochkan rey ja Salomón, pes yujni wa snaʼawe ke yeʼnani ja Jyoba ja maʼ stsaʼunej ja Salomón (1 Rey. 1:​24-27, 38, 39).

Pilan winik bʼa mi israʼelenyoʼuk bʼa cha ajyini toj soka David, jani waj ja Ittái ja guitita. Ja yeʼn sok ja 600 soldadoʼik skoltayeni ja David yajni ja pilan yunin, ja Absalón, ochsok kontra ja David sok sleʼani modo bʼa smonjel ja skʼujol ja winike bʼa Israel bʼa oj ajuk och reyil. Ja David yala yabʼ ja Ittái ke yuja ti sbʼaj bʼa pilan lugar, mini ay sbʼej oj skʼul luchar yuj yeʼna. Pe ja Ittái sjakʼayi: «¡Jastalni meran lek sakʼan ja Jyoba sok ja kajwal ja rey, bʼa chikan bʼa oj ajyuk ja kajwal ja reyi, tini oj ajyuk tiw jawa waʼtijumi, sea bʼa oj ajyuk sakʼan ma bʼa oj chamuk!» (2 Sam. 15:​6, 18-21).

Ja Ittái toj ajyi soka David, ja rey maʼ stsaʼunej ja Jyoba.

Anima ja keretitaʼik, ja peletitaʼik sok ja guititaʼik swinkile bʼa pilan lugar, wani skʼuʼane ke ja Jyoba yeʼnani ja Dyos smeranili sok wani skisawe ja David ja jastal maʼ tsaʼubʼal yuja Jyoba. Mini ay duda, ja David jelni yaʼa tsʼakatal yuja ajyiyuj winike bʼa jel toj ajyiye.

a Ja ley bʼa Dyos wa xtaʼatik ja bʼa Deuteronomio 23:​3-6 wa xyala ke mini jun ammonita sok mini jun moabita oj bʼobʼ ochuk ja bʼa kongregasyon bʼa Israel. Lajansok ja it, wani stojolan ke mini xbʼobʼ ajyuke jastal swinkil ja bʼa chonabʼ, sok oj ajyukyujile derechoʼik jastal ja israʼelenyoʼiki. Pe mini wa xtimjiye bʼa oj smojtay sbʼaje soka xchonabʼ ja Dyos sok ajyel ja bʼa chonabʼ. Ja bʼa libro Perspicacia para comprender las Escrituras, kaʼax ja bʼa yolomajel «Ammonitas» sok tsaʼan ja bʼa subtítulo «Se casan con israelitas».