Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 19

WER 22 Ker ubebimo—Wakwayu ebin!

Lembang’o ma wang’eyo iwi pokolembe pa Yehova mi nindo m’ubino?

Lembang’o ma wang’eyo iwi pokolembe pa Yehova mi nindo m’ubino?

“Yehova . . . [ubeyenyo] ngo nia ng’atu moko acel de unyothere.”2 PET. 3:9.

I ADUNDO

Wacopo bedo ku tegocwiny nia i nindo m’ubino, Yehova bipoko lembe pwe man atira.

1. Pirang’o wacopo yero nia wabekwo i nindo ma ber akeca?

 WABEKWO i nindo ma ber akeca! Lembila mi Biblia ubepong’o i the wang’wa kubang’ ceng’. Ku lapor, wabeneno lwiny m’ubekadhu i kind “ubimo ma yor ariwa ma malu” kud “ubimo ma yor ariwa ma piny,” ma ng’atuman ubemito nia en re m’ebim wi ng’om zoo. (Dan. 11:40) Wabeneno juberweyo lembanyong’a mi Ker nisagu m’i wang’e zoo, man dhanu milion dupa de gibejole ma ber. (Isa. 60:22; Mat. 24:14) Wacuku nwang’u bende cam mi tipo bik “i saane.”—Mat. 24:45-47.

2. Cwinywa copo bedo tek iwi lembang’o, man wacikara ngo niwil i kum ang’o?

2 Yehova ubemedere nikonyowa ninyang’ i lembe ma dongo ma bitimiri ceng’ini eni. (Rie. 4:18; Dan. 2:28) Cwinywa copo bedo tek nia kinde ma masendi ma dit ubecaku, binwang’u wang’eyo gin ceke ma watie ku yenyne pi niciro ku gwoko bedoleng’ man pi nigwoko bedo i acel mwa i saa ma tek maeno. Ento wacikara ngo niwil nia lembe moko nuti ma bitimere kago eni ma re fodi wang’eyo ngo. I thiwiwec maeni, wabineno thelembe m’utuc nicwaluwa nitimo alokaloka iwi kite ma walar wanyang’ ko i lembene moko. I ng’eye, wabidwogo iwi lembe ma wang’eyo cuu nia bitimiri i nindo m’ubino man iwi gin ma Wegwa mi polo bitimo.

LEMBE MA WANG’EYO NGO

3. Con wabed wayero ang’o iwi nindo ma Yehova bijigo iye nimiyo kaka ni dhanu nimondo i dilo pare, man pirang’o wagam watundo i kum nyang’ maeno?

3 Con wabed wayero nia tek masendi ma dit ucaku, dhanu ma fodi gi juyic ungo gibinwang’u ngo kaka mi dwogo i ng’ete pa Yehova man mi both i Armagedon. Wagam watundo i kum nyang’ maeno pilembe wabed waparu nia kpawa mi pii ma dit m’ugam uumo ng’om zoo utie lapor mi lembe ma bitimere i nindo m’ubino. Ku lapor, wabed waparu nia tap calu ma Yehova ugam uciko dhugola mir avur i wang’ ma koth ucak cwii, i acaki mi masendi ma dit bende “ebiciko dhugola” ni ng’om pa Sitani pi nicero dhanu mange ceke ninwang’u kaka mi both.—Mat. 24:37-39.

4. Pirang’o kawoni wabeneno ngo kpawa mi pii ma dit m’ugam uumo ng’om zoo ni lapor mi lembe ma bitimere i nindo m’ubino?

4 Nyo ukwayu wanen kpawa mi pii ma dit m’ugam uumo ng’om zoo ni lapor mi lembe ma bitimere i nindo m’ubino? Ungo. Pirang’o? Pilembe Biblia uweco ngo atiratira iwi lembene. a Yesu uporo “nindo pa Noa” ku nindo mi bedonuti pare, ento eyero ngo nia pii ma dit m’ugam uumo ng’om zoo utie lapor mi lembe ma bitimere i nindo m’ubino, ve nia gin ceke m’ugam utimere i saa maeca ma calu ciko dhugola mir avur, ubenyutho lembe moko ma bitimere i nindo m’ubino. Re eno ubenyutho ngo nia wacopo nwang’u ngo ponji i kpawa pa Noa man i kpawa mi pii ma dit m’ugam uumo ng’om zoo.

5. (a) Noa utimo ang’o i wang’ pii ma dit m’uumo ng’om zoo? (Juebrania 11:7; 1 Pethro 3:20) (b) Lembang’o m’urombo i kind tic mi lembanyong’a ma Noa utimo ku ma wabetimo tin?

5 Kinde ma Noa uwinjo rwonglembe mi cimowang’ m’uai i bang’ Yehova, enyutho yiyoyic pare nikadhu kud i tic mi giero avur. (Som Juebrania 11:7; 1 Pethro 3:20.) Kumeno bende, dhanu ma tin gibewinjo lembanyong’a mi Ker pa Mungu gicikiri nitimo lembe moko. (Tic. 3:17-20) Pethro ulwong’o Noa nia “jarwey mi bedopwe.” (2 Pet. 2:5) Ento calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, wang’eyo ngo ka nyo etuc nirweyo ni ng’atuman m’i kind dhanu m’ubino kwo iwi ng’om i wang’ pii ma dit m’uumo ng’om zoo. Tin wabedikara i tic mi rweyo lembanyong’a m’ubetimere i wang’ ng’om zoo, man wabeii nitime kud amora. Re kadok wabeii rukani de, wabituc ungo nirweyo lembanyong’a ni ng’atuman m’i kind dhanu m’iwi ng’om i wang’ m’ajiki utundi. Pirang’o wabeyero kumeno?

6-7. Pirang’o wabeyero nia wacopo tuc ungo nirweyo lembanyong’a ni ng’atuman m’iwi ng’om i wang’ m’ajiki utundi?

6 Wakewec iwi lembe ma Yesu uyero iwi tic mwa mi rweyo lembanyong’a. Eewo nia jubirweyo lembanyong’a “i ng’om zoo ni lembatuca ni thek ceke.” (Mat. 24:14) Tin lembila maeno ubepong’o nisagu m’i wang’e zoo; juberweyo rwonglembe mi Ker pa Mungu i dhok ma kadhu elufu acel (1 000), man ecopere niponjo lembe iwi Kerne nikadhu kud i kusika mwa mir Internet jw.org.

7 Ento Yesu uyero bende nia julub pare “[gibidaru] ngo niwotho i adhura mir Israel ceke” kunoke nirweyo ni ng’atuman acel acel, i wang’ bino pare. (Mat. 10:23; 25:31-33) Wec maeno bipong’o i rundi mwa bende. Tin milion dupa mi dhanu gibekwo i kabedo ma jukwero iye magwei tic mwa mi rweyo lembanyong’a. M’umedo maeno, mukere dak swa ubenyoliri kubang’ dakika m’ubekadhu. Wabeii ku kero mwa zoo nirweyo lembanyong’a ni dhanu mi ‘thek ceke, suru man dhok.’ (Nyu. 14:6) Ento lemandha utie nia ebicopere ngo iwa nirweyo ni ng’atuman m’iwi ng’om i wang’ m’ajiki utundi.

8. Wacopo penjara ku penji ma kani iwi pokolembe pa Yehova mi nindo m’ubino? (Nen bende cal.)

8 Dong’ wacopo penjara ku penji ma e: Ka dhanu ma ginwang’u ngo kaka mi winjo lembanyong’a i wang’ ma masendi ma dit ucaki ke? Yehova giku Wode m’emiyo pokolembe i cinge gibipoko lembe migi nenedi? (Yoh. 5:19, 22, 27; Tic. 17:31) Giragora ma thiwiwec mwa maeni ucungo i wiye uyero nia Yehova “[ubeyenyo] ngo nia ng’atu moko acel de unyothere.” Ento ebemito “dhanu ceke gilok cwinygi.” (2 Pet. 3:9; 1 Tim. 2:4) Ento wacikara ngo niwil nia fodi enyutho ngo kite m’ebipoko ko lembe mi dhanu ma ginwang’u ngo kaka mi ponjo lembe i wiye. I andha, embe ku yeny mi nyutho iwa lembe ceke iwi gin m’edaru timo kunoke m’ebitimo.

Yehova bipoko nenedi lembe mi dhanu ma ginwang’u ngo kaka mi winjo lembanyong’a i wang’ ma masendi ma dit ucaki? (Nen udukuwec mir 8) c


9. Yehova udaru nyutho iwa lembang’o i Biblia?

9 I Lembe pare Biblia, Yehova unyutho iwa lembe moko m’ebitimo. Ku lapor, Biblia unyutho nia ebicero dhanu ma gi “weg bedopwe ngo” ma ginwang’u ngo kaka mi ponjo lembe i wiye man mi wilo timo migi. (Tic. 24:15; Luka 23:42, 43) Eno ubecwaluwa nipenjara ku penji mange ma pigi tek.

10. Wacopo penjara ku penji mange ma kani?

10 Nyo dhanu ceke ma gibitho i saa mi masendi ma dit gibinwang’u nyoth ma rondo ku rondo ma dong’ genogen mi cer de bibedo mbe igi? Biblia unyutho kamaleng’ nia jujai ma Yehova ku jurumony pare gibinyotho i Armagedon gibicer ungo. (2 Thes. 1:6-10) Ka dong’ dhanu mange, calu ve dhanu ma githo i saa mi peko ma wok rek, kud aksida man i cing’ dhanu wagi ke lembe migi bilund bedo nenedi? (Ekl. 9:11; Zek. 14:13) Nyo i ng’om ma nyen jumoko m’i kindgi bicer i kind dhanu ma “weg bedopwe ngo”? I adundo, wang’eyo ngo.

LEMBE MA WANG’EYO CUU

11. I saa mi Armagedon, pokolembe mi dhanu bijengere iwi ang’o?

11 Wang’eyo lembe dupa ma bitimiri i nindo m’ubino. Ku lapor, wang’eyo nia i saa mi Armagedon, jubipoko lembe mi dhanu nimakere ku lembe ma gitimo ni umego pa Kristu. (Mat. 25:40) Ju ma jubipoko lembe migi nia gitie rombe bibedo dhanu ma gibed gidiko cing’gi ku ju ma juwiro man ku Kristu. Wang’eyo bende nia i ng’ey ma masendi ma dit bicaku, binwang’u fodi asu umego pa Kristu moko gin’iwi ng’om, man nia jubiting’ogi pi nidok i polo nyanok i wang’ caku pa lwiny mi Armagedon. Ka fodi asu umego pa Kristu moko gin’iwi ng’om ke nyutho nia ecopere ni dhanu m’adundegi utie ayika ninwang’u kaka mi diko cing’gi kugi man i kum tic ma gibetimo. (Mat. 25:31, 32; Nyu. 12:17) Pirang’o pire tie tek lee ning’eyo lembe maenogi?

12-13. Copere nia dhanu moko gibitimo ang’o i ng’ey ma gineno nyoth mi “Babeli ma dit”? (Nen bende cal.)

12 Kadok i ng’ey ma masendi ma dit ucaku, copere nia dhanu moko ma gineno nyoth mi “Babeli ma dit” gibipoy nia Jumulembe pa Yehova girweyo pi lembuno pi oro ma dupa. Nyo dhanu moko ma gibineno lembuno gibiloko cwinygi?—Nyu. 17:5; Eze. 33:33.

13 Tek gibiloko cwinygi, lembene birombo ku lembe m’utimere i Misiri i rundi pa Musa. Poy nia “udul dhanu ma lee m’ujebiri” gidikiri ku nyithindho mir Israel saa ma gibewok kud i Misiri. Copere nia jumoko m’i kindgi gicaku bedo ku yiyoyic i Yehova kinde ma gineno nia cimowang’ ma Musa umiyo iwi Goco apar ubepong’o kubang’gi kubang’gi. (Ai 12:38) Tek lembe ma rom eno utimere i ng’ey nyoth mi Babeli ma dit, nyo wabicaku paru nia etie lembe m’umaku piny ungo nia jumange gidikiri kudwa saa ma nok kende i wang’ m’ajiki utundi? Kumeno ngo! Wabemito walub lapor pa Wegwa mi polo m’utie “Mungu ma jakisa man ma jabero, ma yoo ni ng’eicwiny man m’upong’ ku mer ma lokere ngo man lemandha.” bAi 34:6.

I ng’ey ma dhanu moko gineno nyoth mi “Babeli ma dit,” gibipoy nia Jumulembe pa Yehova girweyo pi lembuno pi oro ma dupa (Nen udukuwec mir 12-13) d


14-15. Nyo nwang’u kwo ma rondo ku rondo ujengere iwi saa ma ng’atini utho i iye kunoke iwi kaka m’ebekwo i iye? Kekor. (Zaburi 33:4, 5)

14 Saa moko nyo wawinjo ng’atu moko ubeyero kumae: “Ecibedo ber ka nwang’u wedi para githo i wang’ ma masendi ma dit ucaki, kara gibed ku genogen mi cer.” M’umbe jiji, pidoic m’atira re ma cwalu ng’atini niyero lembuno. Ento, nwang’u kwo ma rondo ku rondo ujengere ngo iwi saa ma ng’atini utho i iye. Poy nia Yehova utie Japoklembe ma pwe; saa ceke pokolembe pare bedo pwe man atira. (Som Zaburi 33:4, 5.) Pieno cwinywa ubed tek nia “Japoklembe mi ng’om zoo” bitimo gin m’atira.—Tha. 18:25.

15 Etie bende lembe ma kakare nipoy nia nwang’u kwo ma rondo ku rondo ujengere ngo iwi kaka ma ng’atini ubekwo i iye. Ecopere ngo nia Yehova upok lembe wang’ acel iwi milion dupa mi dhanu ma gibekwo i ng’om ma rwonglembe mi Ker urweyere ngo i igi nia gitie “diegi.” (Mat. 25:46) Japoklembe ma pwe mi ng’om zoo ubedieng’ lee mandha pi dhanu maeno nisagu ma wabedieng’ ko pigi. Wang’eyo ngo kite ma Yehova bitelo ko wi lembe i saa mi masendi ma dit. Saa moko nyo dhanu maeno gibinwang’u kaka mi ponjo lembe i wiye, mi bedo ku yiyoyic i iye, man mi dwogo i ng’ete pare kinde m’ebedwoko nyinge leng’ i wang’ dhanu mi thek ceke.—Eze. 38:16.

I ng’ey ma masendi ma dit ucaku, . . . nyo dhanu moko ma gibineno lembuno gibiloko cwinygi?

16. Watuc ning’eyo lembang’o iwi Yehova? (Nen bende cal.)

16 Nikadhu kud i ponji mwa mi Biblia, watuc ning’eyo nia pi kwo mi dhanu utie tek lee i Yehova. Poy nia emiyo kwo pa Wode ngi kara wan ceke wanwang’ genogen mi kwo rondo ku rondo. (Yoh. 3:16) Wan zoo watuc nineno mer pare ma lee yor i bang’wa. (Isa. 49:15) Eng’eyo ng’atuman m’i kindwa ku nyinge. I andha, eng’eyowa cuu mandha ma kadok nwang’u watho athoa ngi de, etie ku copo mi cerowa pilembe ecopo poy i kum lembe ceke mi kumwa man i kum paru ceke ma walar wabino ko! (Mat. 10:29-31) M’umbe jiji, etie lembe ma kakare nibedo ku tegocwiny nia Wegwa mi polo ma jamer bipoko lembe pa ng’atuman atira, ku bedopwe man ku kisa.—Yak. 2:13.

Watie ku tegocwiny nia Yehova bipoko lembe pa ng’atuman atira, ku bedopwe man ku kisa (Nen udukuwec mir 16)


17. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

17 Lero ma waai wanwang’u eni ubekonyowa ninyang’ nia ukwayu warwey lembanyong’a ku pidoic mir ular ng’adi nisagu m’i wang’e zoo. Pirang’o wabeyero kumeno? Ang’o m’ubecwaluwa nimedara ku tije m’umbe niweko? Wabidwoko wang’ penji maenogi acel acel i thiwiwec m’ulubo.

WER 76 Iwinjiri nenedi?

a Pi ninyang’ i thelembe m’uketho jutimo alokaloka maeno, nen thiwiwec m’uwacu, « Tu as trouvé bon d’agir ainsi » i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 3, 2015, mba. 7-11.

b I ng’ey nyoth mi Babeli ma dit, jutic pa Yehova ceke gibinwang’iri i amulaic saa ma Gog mi Magog bitugo lwiny. Ng’atu moko ci ma bidikere ku dhanu pa Mungu i ng’ey nyoth mi Babeli ma dit binwang’ere bende i amulaic.

c KORO I CAL: Lembe adek ma junyutho ubekonyowa ninyang’ i thelembe m’uketho tic mwa mi rweyo lembanyong’a m’ubetimere i wang’ ng’om zoo romo tundo ngo i bang’ dhanu moko: (1) Dhaku moko kwo i kabedo ma dini ma dongo uketho etie ariti ma lee nirweyo, (2) jalwo moko giku min ot pare gibekwo i kabedo ma nikum lemgamba, rweyo lembanyong’a utie tic ma cik ukwero man m’ariti lee i iye, man (3) jalwo moko kwo i tung’ ng’om ma bor m’ecopere ngo nitundo i iye.

d KORO I CAL: Nyamego moko m’aradu m’ukeujigo nitimo ni Yehova, ubepoy i kum gin m’eponjo iwi nyoth mi “Babeli ma dit.” Eloko cwinye man edwogo i bang’ junyodo pare ma Jumulembe. Tek lembe ma kumeno uwok, ukwayu walub lapor mi kisa man mi bero pa Wegwa mi polo, man anyong’a unegwa nia jadubo ulokere.